PUPINOVA NAGRADA

DRAGAN KOLAREVIĆ Zanimljivo je da je veliki fizičar davao nagradu za poznavanje jezika, književnosti...

DRAGAN KOLAREVIĆ

Zanimljivo je da je veliki fizičar davao nagradu za poznavanje jezika, književnosti i istorije, a ne matematike, fizike, hemije…

Poznato je da je Mihajlo Pupin Idvorski (1858-1935) bio veliki dobrotvor i veoma ugledan član tadašnjeg američkog društva. Ugled je stekao pre svega naučnim otkrićima koja su unapredila zajednicu. Takođe je bio veliki patriota, veliki Srbin, veliki Jugosloven, ali i čovek koji je neizmerno voleo svoj novi zavičaj – SAD – u kome je ostvario svoje snove, postao veliki naučnik, čovek od ogromnog ugleda i autoriteta, i veoma bogat.

PLEMENITOST NA MALIM STVARIMA
Kao slavni naučnik, Pupin je pri Srpskoj kraljevskoj akademiji osnovao Fond „Pijade Aleksić-Pupin“ iz Idvora u Banatu. U pismu iz Njujorka 4. juna 1914. godine Pupin obaveštava Akademiju da im šalje uputnicu na 40 hiljada dinara kao prilog za Fond i deonice srpskih banaka iz Sarajeva, Temišvara, Zagreba, Cetinja… Za tadašnjih 40 hiljada dinara u Beogradu je mogla da se kupi luksuzna kuća.

Godinama se Fond „Pijade Aleksić“ uvećavao, tako da postoji dokument iz 1936. u kome se navodi da je glavnica Fonda 1.000.000 (milion) dinara i da se nalazi u Državnoj Hipotekarnoj banci na „oplodnji“. Godišnja kamata je bila 35 hiljada dinara.

NAGRADA ZA SRPSKI, KNjIŽEVNOST I POVESNICU
U pismu Akademiji od 4. juna 1914. godine Mihajlo Pupin je napisao pravila Fonda. Tako je odredio:

„Srpska kraljevska Akademija da raspolaže sa prihodom ovoga fonda i to na sledeće način:

starasrbijadeca1. Da osnuje dvanaest godišnjih nagrada, svaka od din. 100 i 12 godišnjih nagrada, svaka od din. 50 za učenike u gimnazijama u Skoplju, Štipu, Bitolju, Ohridu, Prilepu, Prištini, Prizrenu, Đakovici, Tetovu, Novom Pazaru, Peći i Debru, i to u svakoj od tih dvanaest gimnazija po jednu prvu i po jednu drugu nagradu. Te nagrade da se daju za najbolje utakmičeno položene ispite iz srpskog jezika i srpske povestnice i književnosti, a u istim ispitima da se uvrsti također pevanje uz gusle, ma koje od nekoliko izabranih pesama iz zbirke Vuka Stefanovića Karadžića. Ispiti će se održati kad školske vlasti u sporazumu sa Akademijom nađu za najpodesnije, a nagrade će se presti na Svetosavskoj slavi u pojedinim mestima i tom će prilikom nagrađeni prvom nagradom otpevati uz gusle jednu od narodnih pesama iz kojih je polagao ispit, a nagrađeni drugom nagradom deklamovaće jedan komad iz srpske književnosti.“

Zanimljivo je da je veliki fizičar davao nagradu za poznavanje jezika, književnosti i istorije, a ne iz matematike, fizike, hemije biologije… Srbiji i Srbima su tada sigurno bili potrebni ljudi sa odličnim poznavanjem fundamentalnih prirodih nauka jer bez njihovog razvoja nema nikakvog napretka. Mihajlo Pupin, fizičar svetskog ugleda, znao je da je u pitanju očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta kao prvi korak ka slobodi i napretku. A to se mora pažljivo negovati još u školskim klupama. Pored jezika, književnosti i povesnice, novčano je nagrađivao i učenike koji imaju najbolji opšti uspeh:

„2. Da se osnuje i izdržava šezdeset godišnjih blagodejanja, svako od stotinu dinara, za siromašne, ali vredne i darovite učenike u napred navedenih dvanaest gimnazija i to u svakoj pojedinoj gimnaziji po pet blagodejanja.“

Pupin je objasnio pravi ljudski motiv za osnivanje Fonda „Aleksić Pijade“. Naravno, to navodimo da bi se ljudi koji su postali izuzetni (pa i obogatili se) ugledali na velikog naučnika i učinili nešto za druge:

pupinnikolajvelimirovic„Sa ovim zaveštajem ja želim da izrazim blagodarnost mojoj materi koja je pod teretom teških žrtava mene uputila iz seoske škole u višu varošku školu, ma da sama u svome detinjstvu nije nikad videla ni seoske škole, niti je ikada imala prilike da izuči veštinu pisma i knjige. Ja sam uveren da danas ima veliki broj takvih srpskih matera u novooslobođenim krajevima, ta zato ja rado odkidam od mojih usta, da njima malo olakšam teret školovanja njihovih sinova.“

Tako je nekada mislio i radio veliki naučnik, jedan od najvećih Srba u istoriji.

Istorija
Pratite nas na YouTube-u