BRANKO ŽUJOVIĆ: NEUTRALNOST U BRISELU JE NEMOGUĆA MISIJA

Stupanje u Evropsku uniju u praksi podrazumeva i učlanjenje u NATO pakt, uz raskid...

Stupanje u Evropsku uniju u praksi podrazumeva i učlanjenje u NATO pakt, uz raskid svih sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom

Danas bi trebalo da bude konstituisana nova Narodna skupština Republike Srbije. Prvi put od 1992. godine, u skupštinskoj sali neće biti poslanika Demokratske stranke Srbije. Ideja politički i vojno neutralne Srbije, koju baštini ova stranka, nije prošla ispit građana. Ali, kako stvari stoje, sama ideja nije otišla ni u parlamentarnu penziju. Njen unapređen derivat već nedeljama kruži medijima i internetom.

Modifikacija je logički očajna, ali spoljnom glazurom veoma privlačna: Srbija će i u EU ostati neutralna, a pošto će Brisel sarađivati sa Rusijom, zime nema. Drugim rečima, evropske integracije uopšte ne menjaju neutralnu poziciju zemlje. Na žalost, stvari ne stoje baš tako. Za politiku neutralnosti potrebna je politička samostalnost, što u Srbiji trenutno nije slučaj.

Stupanje u Evropsku uniju u praksi podrazumeva i učlanjenje u NATO pakt, uz raskid svih sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom. Mala Srbija neće moći da gradi baš tako široke kanale saradnje sa Moskvom, kako se danas obećava. Svoju spoljnu politiku moraće, često na svoju štetu, da usklađuje sa sve centralizovanijom politikom unije. Beograd je bio i ostaće siromašna periferija EU.

Setimo se sramnih srpskih sankcija Libiji, Belorusiji i Iranu. Nije problem samo u tome što su građani Srbije u prošlosti trpeli teške sankcije, uverivši se u praksi u njihovu beskorisnost. Problem je što su najmanje dve od tri pomenute zemlje bile osvedočeno (više nego) prijateljski nastrojene prema Beogradu. Iz Brisela je tada poručeno da je odluka Beograda da se pridruži sankcijama koje EU nameće trećim zemljama deo standardne procedure usklađivanja nacionalne spoljne politike sa evropskom.

Mudru odluku Srbije da se ne meša bez potrebe u sukobe zapada sa Rusijom u Ukrajini ne treba mešati sa političkom i vojnom neutralnošću. Stvar prilikom donošenja stava o Ukrajini nije bila isključivo u proceni spoljnopolitičkog trenutka. Svako ko bi u Beogradu Rusiji uveo sankcije, sutradan bi to osetio u izveštaju o rejtingu, a rejting danas u Srbiji ima daleko veći značaj od Svetog pisma, Zakona o budžetu i Ustava zajedno.

Osim toga, ne možemo reći ni da je EU neutralna prema Srbiji. Njena spoljna politika, realno, naklonjena je nezavisnosti Albanaca na Kosovu i Metohiji i u direktnom je sukobu sa Ustavom Srbije. Ne može se reći ni da je EU neutralna prema Republici Srpskoj. Evropska unija u svoje okrilje primila je Hrvatsku, uprkos najvećem etničkom čišćenju i progonima koji traju i danas.

Projekti koje Brisel finansira u Srbiji direktno su upereni protiv srpske tradicije i ćiriličkog pisma. Zašto niko od novinara u Srbiji ne istraži šta sve evropski fondovi, pa na žalost do juče i same vlasti, traže od režisera u pozorištima, u zamenu za finansiranje predstava? Koliki se udeo homoseksualnih i drugih „modernih“ proevropskih scena traži za dobijanje novca?

Korigovana ideja političke neutralnosti formalno se oslanja na nekoliko izjava ruskih zvaničnika, koji su rekli da nemaju ništa protiv evropskih integracija Srbije, ali da ne podržavaju ulazak Srbije u NATO pakt. Ali, ta stvar može i da se okrene, jer formalno niko u EU neće reći ništa loše o proširenju saradnje Beograda sa Moskvom.

Međutim, treba se setiti izjave Tanje Miščević, šefice pregovaračkog tima Srbije u pregovorima sa EU, od pre nepuna dva meseca. Podsećanja radi, valja navesti da je ona u februaru ove godine izjavila da je potreba strateškog promišljanja za Srbiju veoma važna u daljem procesu pristupanja EU, zbog čega je potrebna otvorenija i iskrenija debata o spoljnopolitičkom kursu zemlje.

Druga važna stvar, izjavila je tada Tanja Miščević, jeste pitanje regionalne saradnje. Bilateralna saradnja sa Ruskom Federacijom i drugim državama moraće da bude modifikovana u skladu sa spoljnom politikom Evropske unije.

Zanimljivo je da se spin o tobože mogućoj neutralnosti Srbije unutar EU pojavio odmah nakon ove poštene izjave možda najuglednijeg briselskog birokrate u Srbiji. Neutralna zemlja, kao što sam naveo, prvo mora da bude suštinski samostalna, a potom i iskrena prema sebi i drugima. Trenutno ne vidim Srbiju ni u jednoj od tih kategorija.

 

Izvor Glas Rusije, 16. 04. 2014.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u