PATRIJARH IRINEJ U MLAKI KOD JASENOVCA: NAJDUBLjE RANE HRIŠĆANSKE ISTORIJE

Dan sjećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma obeležava se 22. aprila...

Dan sjećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma obeležava se 22. aprila u spomen na proboj zatočenika koncentracionog logora Jasenovac

Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i vladika lipljanski Jovan služili su danas Svetu arhijerejsku liturgiju u obnovljenom hramu Svetog Ilije u selu Mlaka kod Jasenovca povodom obilježavanja Dana proboja jasenovačkih logoraša – 22. aprila.

Liturgija je služena kao pomen svim nevino stradalim jasenovačkim žrtvama.

U obraćanju vjernicima srpski patrijarh Irinej rekao je da hram Svetog Ilije u Mlaki leži na mučeničkoj zemlji, na kojoj je stradalo stotine hiljada mučenika samo zato što su bili Srbi i pravoslavci.

“To je bila njihova jedina krivica, a zlikovci su mislili da zbrišu s lica ove zemlje sav srpski rod i pravoslavni narod”, rekao je patrijarh Irinej.

On je dodao da je teško objasniti šta je te ljude motivisalo na takav zločin. Prema njegovim riječima, to je zločin veći od životinjskog i zločin koji ni đavo nije činio.

“Stradali su ljudi, žene i narod, a najtragičinije je što su stradala nevina djeca.

Plemenita Dijana Budisavljević spasila je više od 12.000 djece, a koliko je tek djece stradalo to će za narod i istoriju ostati vječno tajna koju će mnogi željeti da ublaže”, rekao je patrijarh srpski.

Patrijarh Irinej je naglasio da je zemlja na kojoj se prostirao logor Jasenovac natopljena krvlju i ispunjena kostima.

On je dodao da stradanje nevinog srpskog naroda u tom logoru nije bilo uzaludno, jer su se oni riješili muka i svoje patnje koju je samo Gospod vidio.

“Siguran sam da ih je Bog nagradio, jer se nisu htjeli odreći svog imena i vjere. Ovaj hram Svetog Ilije u Mlaki nosi sve rane našeg naroda, nevinih žena i još nevinije djece koji su stradali, jer su bili anđeli”, rekao je srpski patrijarh pred oko 200 okupljenih vjernika.

Njegova svetost je naglasila da je stradanje srpskog naroda u logoru Jasenovac najbolji dokaz dokle čovjek može da padne.

“To nije učinio stranac iz druge religije, već što je najstrašnije to su počinili hrišćani. Neću da ih osuđujemo ili proklinjemo ali to ne smijemo da zaboravimo. Samo djelo proklinje a ostavimo Gospodu da im sudi jer postoji zakon i pravda Božija”, pojasnio je patrijarh srpski okupljenim vjernicima.

Sveta stratišta, poručio je patrijarh srpski, ne smijemo da zaboravimo.

“Zato je ovaj hram važan jer se duše stradalih raduju ovoj liturgiji, pomenu i hramu. Neka im je slava i neka im Gospod daruje vječni život”, naveo je patrijarh Irinej.

Liturgiji je prisustvovalo oko 200 vjernika. U svojstvu izaslanika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na liturgiji je bio i direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović, kao i predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac.

Selo Mlaka bilo je u Drugom svjetskom ratu sabirni centar logora Jasenovac za žene i djecu sa Kozare. Dnevno je od gladi, vrućine i zaraznih bolesti umiralo više od 30-oro djece. Na ovom mjestu nalazi se nekoliko velikih stratišta.

U ovom selu, udaljenom 12 kilometara od Jasenovca, prije Drugog svjetskog rata živjelo je oko 1.500 stanovnika.

Kompletno stanovništvo, među kojima i 250 djece, u proljeće 1942. godine odvedeno je u logore.

Danas u selu Mlaka živi oko 40 srpskih povratnika. Selo je razrušeno, putna infrastruktura je u veoma lošem stanju, tako da se i do crkve Svetog Ilije teško stiže makadamskim putem.

Obnovu crkve Svetog Ilije inicirao je Sekretarijat Vlade Republike Srpske za vjere, a u planu je da hram u potpunosti bude obnovljen tokom narodne godine.

Vladika Jovan: Dubljih rana u hrišćanskoj istoriji nije bilo

Episkop lipljanski Jovan izjavio je danas da rane iz Jasenovca u srpskom narodu nikada neće zacijeliti osim u carstvu nebeskom, jer dubljih rana u hrišćanskoj istoriji teško da je bilo. Vladika Jovan koji je u selu Mlaka prisustvovao Svetoj arhijerejskoj liturgiji, koju je u dijelom obnovljenom hramu Svetog Ilije služio Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, rekao je novinarima da u istoriji Crkve nikada nije zabilježeno stradanje za ime Hristovo u ovolikom broju, kao što je to bilo u Jasenovcu.

Prema njegovim riječima, nije slučajno da su u Drugom svjetskom ratu najviše stradali bogonosni narodi kao što je jevrejski, ruski, grčki i srpski.

Episkop lipljanski je istakao da srpski narod ne radi dovoljno na njegovanju sjećanja na stradanje u Drugom svjetskom ratu.

“Mi se sputavamo jer nismo u mogućnosti da uradimo nešto veliko ali treba da radimo sitnim koracima i u kontinuitetu jer bi u tome bila naša prednost u očuvanju sjećanja na stradanje srpskog naroda”, rekao je vladika Jovan.

Direktor Sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović najavio je danas da će Srpska i njeno rukovodstvo moralno, finansijski i duhovno stati iza projekta hristijanizacije Jasenovca kao najvećeg stratišta srpskog i drugih naroda.

On je rekao da je ideja o tome da se obnovi hram Svetog Ilije u Mlaki kao znak pomena svim stradalim u Drugom svjetskom ratu potekla iz Republike Srpske i Sekretarijata za vjere, koje je finansijski pomoglo početnu obnovu hrama da bi se u njemu moglo vršiti bogosluženje.

“Republika Srpska će nastaviti da pomaže Srpsku pravoslavnu crkvu u sanaciji ovog hrama, a učestvovaće i u izgradnji novih spomen-obilježja koja ne postoje u mjestu Mlaka gdje je bilo najveće sabirno mjesto u okviru logora Jasenovac za žene i djecu sa Kozare”, dodao je Davidović.

Proboj

Nakon savezničkih bombardovanja logora u martu i aprilu 1945. godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, Vjekoslav Maks Luburić, zapovjednik Ustaške obrane, naredio je da se likvidiraju svi zatočenici, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruši i spali, kako bi se prikrili svi tragovi zločina. Poslednja grupa od 700 žena likvidirana je u predvečerje 21. aprila.

Noću 21/22. aprila dio posljednjih muških zatočenika odlučio se na pokušaj proboja iz logora. Od njih 1200 proboj je preživjelo oko 107 zatočenika. Istog dana, samo nekoliko sati kasnije, započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 176 spasilo ih se samo 11.

U napušteno mjesto Jasenovac i nedaleko od njega razoreni logor, 2. odnosno 3. maja 1945. godine, prve su ušle streljačke čete 1. bataljona 4. srpske brigade XXI narodno-oslobodilačke udarne divizije Jugoslovenske armije.

Dan sjećanja na holokaust u Srbiji

Centralnu komemorativnu svečanost posvećenu Danu sjećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svjetskom ratu održana je danas na lokalitetu nacističkog logora smrti Staro sajmište kod Beograda.

Predsjednik tehničke Vlade Srbije Ivica Dačić poručio je da Srbija i danas, kao neodvojivi dio svog postojanja, gaji antifašističku tradiciju, sjećajući se žrtava koje je položila u Drugom svjetskom ratu i prihvativši ulogu faktora mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu.

Dačić je, na centralnoj komemorativnoj svečanosti posvećenoj Danu sjećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svjetskom ratu, istakao da su brojne žrtve tog rata posljedica ideologija nertolerancije i mržnja i opomena koju moramo da usvojimo kako se slični tragični događaji ne bi dešavali i u našem vijeku.

“Ideja unije evropskih država nastala je kao proizvod pobjede nad fašizmom i najznačajniji je mirovni projekat u istoriji našeg kontinenta. Upravo slijedeći antifašističke vrijednosti Srbija čini krupne korake ka evrointegracijama”, rekao je Dačić, podsjetivši da je Srbija u prošlosti umjela da odredi svoje mjesto na međunarodnoj sceni, tako što je u miru gradila zajednički progres, a u ratu bila na strani boraca protiv fašizma.

Prema njegovim riječima, danas je Srbija istinski demokratska država zasnovana na poštovanju Ustava, zakona, ljudskih i građanskih prava i sloboda, i zemlja u kojoj se sprovode reforme i koja svoje interese brani isključcivo diplomatskim sredstvima.

Izazove sa kojima se suočava Srbija, kako je istakao Dačić, vidi kao priliku da demonstrira zrelost svojih institucija i principe međunarodnog prava zasnovane upravo na pobjedi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Srbija je, kako je istakao, značajan činilac i garant mira i stabilnostina na zapadnom Balkanu, a turbulentna prošlost za nju nije prepreka uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa zasnovanih na poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

“Građani Srbije, naša je prošlost važan segment našeg identiteta i istovremeno pruža osnovu da sadašnjost i budućnost učinimo prosperitetnom. Isključivo od nas zavisi da li ćemo se prihvatiti izazova i potomcima ostaviti demokratsku i građansku državu”, rekao je Dačić.

Premijer je građane pozvao da se okupe oko zajedničkih ciljeva i nastave da Srbiju grade kao domovinu ravnopravnih i slobodnih građana, čime će se ostvariti i želje predaka, pobjednika u Drugom svjetskom ratu.

Dan sjećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svjetskom ratu obilježen je, uz prisustvo porodica žrtava, predstavnika više ministarstava i diplomatskog kora, polaganjem vijenaca kod spomenika Žrtvama genocida koji se nalazi u okviru kompleksa nekadašnjeg nacističkog logora smrti Staro sajmište. Ceremoniji su prisustvovali i predstavnici Saveza jevrejskih opština Srbije i Savjeta romske nacionalne manjine.

Izvor Frontal, 22. 04. 2014.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u