Na ozrenskom platou Mihailović je 20. aprila 1941. odbio da prizna kapitulaciju, donoseći odluku da otpočne gerilsku vojnu
Planina Ozren u Republici Srpskoj bila je proteklog vikenda sva u znaku odavanja pošte đeneralu Draži Mihailoviću. U crkvi u Petrovu održan je pomen prvom gerilcu u okupiranoj Evropi, a zatim su položeni venci pored Dražine spomen ploče na Lužanjaku.
Na ovom ozrenskom platou đeneral Mihailović je 20. aprila 1941. odbio da prizna kapitulaciju vojske kraljevine Jugoslavije, donoseći odluku da sa grupom oficira i vojnika otpočne gerilsku vojnu protiv nemačkog okupatora.
Dražina spomen-ploča postavljena je na inicijativu Milana Nedića, narodnog tribuna sa Ozrena, jednog od osnivača SDS i nekadašnjeg poslanika u Skupštini Republike Srpske. Nedić je ovom prilikom održao i prigodni govor, a nakon svečanog postrojavanja i raporta pripadnika Ravnogorskog pokreta Republike Srpske.
Potom je u Orlovom gaju, nedaleko od manastira Kaluđerice, zadužbine srpskog kralja Dragutina, održana svečana akademija. Predavanje i glavnu besedu u čast đenerala Mihailovića održao je mr Radovan Kalabić iz Beograda, koji je i prvi priređivač Ravnogorske istorije i Spomenice Draži u Otadžbini. Njega je najavio i gostima iz Srbije poželeo dobrodošlicu Jovo Vukelić, predsednik Ravnogorskog pokreta Republike Srpske.
Ratni veteran Milenko Maksimović, autor knjige Sinovi Ozrena, podsetio je prisutne na slavnu Bitku na Kraljici, u kojoj je i sam učestvovao. Bitka na Kraljici odigrala se u aprilu 1943. Tada su snage đenerala Draže, pod komandom potpukovnika Cvijetina Todića, izvojevale jednu od najvećih pobeda nad Nemcima i hrvatskim ustašama na prostoru BiH u Drugom ratu.
Jedna od glavnih ulica u Petrovu danas nosi ime srpskog junaka Cvijetina Todića, a nedavno mu je podignut i spomenik na Ozrenu.
Svečanoj akademiji u Orlovom gaju prisustvovao je i unuk Cvijetina Todića, Darko Despotović iz Banja Luke, sa svojim sinom.
Među gostima iz Srbije, na Ozren su sa mr Kalabićem doputovali i pesnik Berislav Kuzmanović, najzaslužniji za podizanje prvog spomenika đeneralu Mihailoviću u Mačvi 2005. godine, kao i Dobrivoje Mionić, veliki poznavalac ravnogorske prošlosti ovog kraja.
Gosti i domaćini su na kraju posetili Boljanić, lokaciju na kojoj su Čičine snage izgradile improvizovani aerodrom, sa koga su novembra i decembra 1944. evakuisani poslednji saveznički piloti. Evakuacija je izvedena u prisustvu američkog oficira Mek Dauela, a inicijativu za postavljanje spomen – ploče na ovom mestu dao je veteran Milenko Maksimović.
Izvor Vidovdan, 29. april 2014.