ONO ŠTO KOLINDA NE MOŽE DA KAŽE ILI ANĐELKO MILARDOVIĆ: HRVATSKA JE ZAPADNI BALKON, A NE ZAPADNI BALKAN

U globalizirano doba ne može se ujutro klanjati Briselu, a po podne Moskvi. Vama...

U globalizirano doba ne može se ujutro klanjati Briselu, a po podne Moskvi. Vama prijeti mogućnost unutarnje disolucije na svetonazorskoj i na praktičnoj razini

Pred prošle nedelje pobedom Kolinde Grabar Kitarović završene predsedničke izbore u Hrvatskoj mogao je iznenaditi neobično veliki javni pritisak viđenijih pripadnika hrvatske intelektualne scene na kandidate da obećaju otklon te susedne države od regiona i čvršće vezivanje za ključne države EU i SAD.

Među javnim zagovornicima ove spoljnopolitičke orijentacije, po oceni autora ovog teksta, jeste i dr Anđelko Milardović, direktor Instituta za evropske i globalizacijske studije iz Zagreba, koji je u razgovoru za Danas, a pred izbornu završnicu, ocenio da je Kolinda Grabar Kitarović na njegova javno upućena spoljnopolitička pitanja dala više zadovoljavajućih odgovora.Tako je, izgleda, mislila i većina građana Hrvatske, a Kolinda Grabar Kitarović je u euforičnom postizbornom govoru njima uzviknula: „Ovo je Hrvatska, a ne regija“ i obećala da će „obnoviti strateška partnerstva kao što je to sa našom prijateljicom Nemačkom“.

U pitanjima koje ste pred izbore uputili kandidatima, po mojoj oceni, prilično ste ratoborni prema Srbiji: smatrate li da Srbija predstavlja opasnost za Hrvatsku i kakvu?

— Ma ne, nije Srbija nikakva opasnost, niti iz tih pitanja se to može videti. Nego se ta pitanja odnose na regiju, odnosno na region, šta god to značilo, odnose se na različite dimenzije hrvatske vanjske politike. Jedna od tih dimenzija je dimenzija vanjske politike prema zemljama Zapadnog Balkana, pa prema zemljama zapadnog balkona, gde smo mi sada, pa prema Rusiji, koncentrično, pa prema SAD, pa prema Kini. Ovdje se stvara dojam da se vanjska politika RH vodi na način kao da RH nije punopravna članica EU nego da smo mi još dio Zapadnog Balkana. A to nije točno.

Iz vaših pitanja se ipak mora zaključiti da su regionalni odnosi za Hrvatsku najproblematičniji, pa mi se čini kako bi se Hrvatska najradije odavde odselila da joj nije šteta Jadranskog mora?

— Naš realni svijet politički je EU. Granice tog realnog svijeta postoje, iza tih granica postoje društva i države koji nisu članovi te unije, a na trećoj analitičkoj razini, recimo Republika Srbija i sve ostale bivše jugoslovenske republike, žele ući u taj klub. Ako žele iskreno ući u taj klub, onda moraju ispuniti sve što su ispunile i sve druge zemlje koje su postale punopravne članice. Ovdje postoji i razina odnosa koja se tiče rata, tako Republika Srbija mora odgovoriti na pet pitanja: acquis communautaire, pa stanje ljudskih prava u Srbiji, pa stanje manjinskih prava, položaj hrvatske manjine u Republici Srbiji, kao što je kod nas riješeno pitanje položaja srpske manjine kad smo mi ulazili u EU, pa pitanje ratne odštete, pitanje nestalih, pitanje minskih polja u RH, postoje karte…

Vi mislite da su događaji oko ćiriličnih tabli, aktivnosti Stožera za zaštitu hrvatskog Vukovara i referendumsko pitanje potvrdili da je pitanje srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj na zadovoljavajući način rešeno?

— Pa dobro, to su na neki način bila ekstremna djelovanja, ja mislim da do toga uopće nije trebalo doći, da je bilo razumijevanja sa jedne i sa druge strane. Kad se to počelo tamo događati, ja sam zagovarao okrugli stol za kojim su se trebali naći građani koji žive u Vukovaru, odnosno predstavnici lokalnih elita, hrvatske, srpske, braniteljske populacije, sa predstavnikom Vlade RH, pa i sa recimo veleposlanstvom Republike Srbije u Hrvatskoj. Tu bi se sve to skupa moglo riješiti. Ali nije bilo razuma. Nije problem ćirilica. Šta je problem ćirilica, u čemu je problem? Meni nije osobno problem jer je ja znam čitat, pisat manje, ali na kraju krajeva gledam preko satelita šta rade komšije. RTS gledam, normalno. Moj prigovor je bio da je vlada previše fokusirana na region, a premalo na realni svijet u kome mi živimo. A realni svijet naš je EU.

Ali ako sami pogledate svoja pitanja, većina hrvatskih spoljnopolitičkih problema koje vi vidite u regionu su, a ne u EU?

— Pa to ispada tako da je. Između fokusiranosti na Zapadni Balkan ove vlade i ovoga predsednika (misli se na Iva Josipovića – prim. R. Ć.) i našeg realnog života u EU pretjerana je, da ne kažem ekstremna je, možda sam ja u krivu, fokusiranost na Zapadni Balkan. Pa nismo mi tu više.

Ali možda, ekonomski recimo, tu jedino imate šanse. Možda vas u EU niko ništa ne pita nego veliki sve odlučuju, a ovde imate šanse da vas čuju?

— Onda nismo trebali ni ulaziti u EU. Onda kad i vi uđete jedan dan, onda ćete se isto ponašati. Čemu sve to onda? Zašto ne bismo ušli u konkurenciju sa boljima od sebe. Koliko se na razini osobe ili neke društvene grupe sam izboriš za sebe, tako će ti i biti. Naša ministrica vanjskih poslova ponaša se kao ministrica vanjskih poslova regiona, a ne Hrvatske. Nisam ja protuv susjeda, ali ne zavisi od nas da li će Srbija ući u EU nego od građana Srbije od njene vladajuće garniture koja je raspolućena između Moskve i Brisela. Pa neka se ta ekipa opredjeli.

Zašto mislite da bi bilo koja država morala da se opredeljuje, zašto ne bi mogla da sarađuje i sa jednima i sa drugima?

— Ta vaša garnitura ima neki brozovski sindrom, pa to je bilo moguće u doba bipolarne strukture svijeta. A u globalizirano doba ne može se ujutro klanjati Briselu, a po podne Moskvi. Moja je ideja multipolarnog svijeta, ali ako su takva pravila igre, naprosto, da se traži opredjeljivanje, da negdje morate biti, onda kako… Vama prijeti mogućnost unutarnje disolucije na svetonazorskoj i na praktičnoj razini. Kad unutar jedne stranke kao što su naprednjaci postoji dio koji je prema Moskvi i dio koji je prema Brislu, i kod socijalista isto, a ovi traže opredjeljivanje. Jer, draga komšinice, Rusija je utjecaj proširila do Vukovara. Rusija nema problem, ona je Euroazija, ali kod vas se na identitetskoj razini pojavljuje taj sindrom.

Autor Ruža Ćirković

Izvor Danas, 18. 01. 2015.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u