NENAD POPOVIĆ: SRPSKI I BOŠNjAČKI LIDERI DA OBIĐU SVA STRATIŠTA, A NE SAMO SREBRENICU

Podržavam taj princip jer jedino na taj način, priznavanjem žrtava na obje strane, možemo...

Podržavam taj princip jer jedino na taj način, priznavanjem žrtava na obje strane, možemo doći do iskrenog pomirenja i postizanja trajnog mira u regionu

Iako je dugo na političkoj sceni o njemu se malo zna. Posebno o tome čime se bavi, na kojim se poslovima obogatio i njegovim poslovima u Rusiji. Nenad Popović, predsjednik Srpske narodne partije (SNP), o svemu tome govori u intervjuu za Press, ali i analizira aktuelnu političku situaciju i u Republici Srpskoj.

— Diplomirao sam na Mašinskom fakultetu u Beogradu, doktorirao ekonomiju u Moskvi, u Rusiji sam počeo svoju poslovnu karijeru. Investicioni fond na čijem sam čelu većinski je vlasnik deset kompanija koje posluju pretežno u oblasti energetike, gasne i naftne privrede, rudarstva i brodogradnje. Radi se o kompanijama u kojima, uglavnom, rade visokoobrazovani mladi inženjeri koji razvijaju složene softverske sisteme i koji rade u konkurenciji najjačih evropskih i američkih kompanija. Već 15 godina ne bavim se operativnim upravljanjem kompanijama, to rade profesionalni menadžeri, već učestvujem isključivo u kreiranju njihove poslovne strategije na makroplanu. To mi i omogućava da se makismalno posvetim političkom djelovanju – kaže na početku našeg razgovora Popović.

Bije vas glas da ste „ruski čovjek“, vrlo blizak zvaničnom Kremlju? Da li i kakve kontakte imate sa ruskim državnicima?
— Ja sam srpski političar, kojem su srpski državni i nacionalni interesi uvijek na prvom mjestu. Tačno je da imam političke veze u Rusiji, koje sam koristio da na najbolji način zastupam i štitim interese Srbije u Rusiji, a ne obratno. Tako će biti i ubuduće.

Šta vam kažu, u kojoj mjeri Srbija i Srpska zaista mogu da računaju na podršku Rusije?
— Rusija poštuje izbor sadašnje vlasti u Srbiji – tzv. evropski put, ali se i protivi eventualnom ulasku naše zemlje u NATO. Takođe, Rusija uvažava BiH, kao državu dva entiteta i tri konstitutivna naroda, stvorenu Dejtonskim sporazumom. Moskva poštuje i stav rukovodstva Srpske da ne želi u NATO, ako tamo neće Srbija, kao i opredijeljenost za intenzivne ekonomske, političke i druge veze sa Ruskom Federacijom. Srbija i Srpska mogu da računaju na iskrenu podršku Rusije i pred Savjetom bezbjednosti UN i svuda gdje pomoć bude potrebna. Samo, ni vlasti u Beogradu ni u Banjaluci ne smiju da očekuju da Rusi budu veći Srbi od samih Srba.

Kako ocjenjujete spoljnu politiku Srbije?
— Spoljna politika Srbije je, barem načelno, balansirana između EU, Rusije i SAD. To bi moglo da ima opravdanja s obzirom na činjenicu da smo, u ekonomskom smislu, nažalost, zavisni od svih njih. U dobroj mjeri ekonomski interesi su uslovljeni političkim odnosima i to je činjenica kojom se rukovodi srpska vlada. Srbija mora štititi svoje nacionalne interese i ne treba otvoreno da se svrstava ni na jednu stranu, već treba da održava korektne odnose sa svim tim državama.

Naime, Zapad sve otvorenije traži da Srbija uvede sankcije Rusiji. Može li Srbija da se odupre, da izbjegne takav scenario?
— Istorijski gledano, kada nam je bilo najteže Rusija je bila uz nas. Naša je dužnost da bratskom narodu uzvratimo istom mjerom i da, bez obzira na pritiske, kažemo da ni po koju cijenu nećemo uvesti sankcije Rusiji. SNP je pokrenuo inicijativu “Ne sankcijama Rusiji“ upravo iz ubjeđenja i potrebe da se ta ideja sprovede u djelo. Već smo skupili dovoljan broj potpisa građana da ovu temu možemo kandidovati i za dnevni red srpskog parlamenta. To je poruka EU da ne može kontrolisati našu politiku i da nas svaki put, kada poželi, ucjenjuje nekim novim uslovima. Najvažnije, naš je životni interes da ne uvodimo sankcije Rusiji, jer je ona, s obzirom na Sporazum o slobodnoj trgovini između naše dvije zemlje, neograničeno tržište za naše proizvode.

Kako bi, po vama, kada biste vi odlučivali, sutra izgledale političke, vojne i ekonomske veze Srbije sa Rusijom, a kakve sa Zapadom?
— Stav SNP je jasan: Evropa – da, EU – ne! Srbija ne treba da bude član EU jer za to nema ni političkog ni ekonomskog interesa. Srbija danas ima jedinstvenu priliku da bude ekonomski most između Rusije i Zapada. Zahvaljujući bescarinskom sporazumu, ali i sankcijama koje su na snazi između Moskve i Brisela, mnogi evropski investitori otvaraju proizvodnju u Srbiji, da bi preko naše zemlje mogli nesmetano i po povlašćenim uslovima da izvoze svoju robu u Rusiju. To je slučaj sa najvećom njemačkom kompanijom za proizvodnju i preradu mesa Tenis, koja otvara pogone u Srbiji isključivo zbog izvoza u Rusiju, ali i sa mnogim drugim kompanijama koje već godinama posluju u Srbiji, kao što su to francuski Tarket, italijanski Golden ledi, njemački Falke, danski Grundfos. Prošlog mjeseca je američka farmaceutska kompanija Aktavis u Leskovcu zaposlila 100 novih radnika zbog povećanog izvoza u Rusiju. Ona je u 2014. proglašena za fabriku godine u cijeloj Aktavis grupi, jednoj od deset najvećih farmaceutskih kompanija na svijetu, upravo zbog rasta izvoza na rusko tržište.

Koliko je čvršće povezivanje Srbije i Srpske sa Rusijom realno moguće, s obzirom na činjenicu da je Rusija daleko, da smo okruženi članicama NATO-a i EU?
— Rusija je naš najsnažniji saveznik u vezi s pitanjem KiM i Srpske, i naša najveća izvozna i privredna šansa. Bez obzira na to što smo okruženi članicama NATO i EU, to nas ne sprečava da nastavimo da gradimo dobre odnose i da unapređujemo političku i ekonomsku saradnju sa Rusijom. U izvještaju Ministarstva spoljne politike Rusije za 2014, navedeno je da su srpsko-ruski kontakti bili intenzivni, a njihov krajnji rezultat bila je posjeta predsjednika Putina Srbiji. To je pokazatelj da je Srbija svoju međunarodnu politiku u značajnoj mjeri usmjerila ka Rusiji i da je urađeno dosta na jačanju veza između dviju država.

Zar se u slučaju rata između Rusije i Zapada, Srbija i Srbi u BiH ne bi prvi našli na udaru NATO-a i bili pregaženi?
— Za mene kao političara to je noćna mora, najstrašnija alternativa, ali naše vojne strukture moraju biti spremne na svaki scenario. Srbija u regionu vodi mirnu i zrelu politiku. Ali isto ne može da se kaže za Hrvate. Ponovo se pojavljuju svastike na stadionima, ponovo se lome ćirilićne table i protjeruju preostali Srbi iz Hrvatske, ponovo se daju zapaljive izjave koje Vojvodinu odvajaju od Srbije. U Hrvatskoj je probuđeno ustaštvo, i to nas zabrinjava.

Čak i među rusofilima se može čuti da Rusija malo ekonomski i vojno pomaže Srbima. Kako vi to komentarišete?
— Najveće političke uspjehe i najveći vojni i ekonomski razvoj, tokom čitavog 20. vijeka, Srbija je ostvarila zahvaljujući najbližoj saradnji sa Rusijom. Podsjetiću vas da je vrhunac vojne i ekonomske moći Srbija dostigla tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. vijeka kada je čak 50 odsto našeg izvoza išlo u tadašnji SSSR. Imali smo tu privilegiju da sa Rusijom sarađujemo na bazi „barter aranžmana“ u kojima je Srbija u SSSR izvozila gotove proizvode – šine, namještaj, tekstil, hemijske proizvode, obuću, u zamjenu za berzanske proizvode – naftu, gas, obojene metale, crne metale, ugalj. Giganti srpske privrede Ineks, Geneks, Progres, podignuti su na „barter aranžmanima“ sa SSSR. I danas nam Rusija daje privilegije koje nema nijedna druga država na svijetu za izvoz na rusko tržište.

Prošle godine Rusija je Kubi oprostila dug od 29 milijardi dolara, a već pet godina „oteže“ da Srbiji u potpunosti isplati kredit od 800 miliona dolara za rekonstrukciju željeznice?
— Kredit koji pominjete u vezi sa rekonstrukcijom srpskih željeznica godinama je stajao usljed neažurnosti naše strane, odnosno zbog nedostatka odgovarajuće projektne dokumentacije. Siguran sam da bi Srbija mogla privući mnogo više sredstava od Rusije, ali ta sredstva moramo tražiti, i naravno, moramo obezbijediti projekte u koje će ta sredstva biti investirana. Od 2001. godine srpski izvoz u Rusiju je povećan 13 puta i rastao je dvostruko brže nego na sva ostala tržišta. I to u uslovima kada su u prethodnih 15 godina svi državni mehanizmi bili stavljeni isključivo u funkciju razvoja ekonomske saradnje sa EU. Naša država ima desetine institucionalnih mehanizama za unapređenje ekonomske saradnje sa EU, a nema ni jedan jedini za razvoj ekonomske saradnje sa Rusijom. To nije logično ako uzmemo u obzir potencijale ruskog tržišta.

Imate li namjeru da, kao i većina drugih stranaka u Srbiji, napravite svoju filijalu u Srpskoj?
— Naravno da imamo ambiciju da budemo prisutni i u RS, ali kada se odlučimo na taj korak, mislim da bi za Srpsku bilo mnogo bolje da neka takva partija ne bude samo filijala kojom bi se dirigovalo iz Beograda, već autohtoni politički subjekt sa kojim SNP dijeli mišljenje i stavove o državi, naciji, rodoljublju, ekonomiji. Kontakte sa strankama iz Srpske, i iz vlasti i iz opozicije, redovno održavamo.

Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Srpskoj?
— Ko se informiše samo iz medija, mogao bi zaključiti da su tamo građani žestoko posvađani. Na sreću, nije tako: glasači obje najjače političke opcije u Srpskoj o svojoj ličnoj budućnosti i budućnosti Srpske misle gotovo isto! Svi žele jaku Srpsku koja će razvijati najbolju moguću saradnju sa Srbijom.

Sukob između dvije najjače stranke, SDS-a i SNSD-a, prerasta u rat čija bi najveća žrtva mogla da bude Srpska i njena stabilnost. Šta je po vašem mišljenju rješenje?
— Građani su na izborima dali skoro podjednako povjerenje i SNSD-u i SDS-u čime su podržali istovjetna predizborna obećanja te dvije stranke da će se boriti za očuvanje Srpske u dejtonskom kapacitetu. Zato bi najlogičnije bilo da se izlaz traži u formiranju oročenih tehničkih koalicija između ove dvije najjače partije, kroz formiranje vlasti u Srpskoj i zajednički nastup na nivou BiH.

Šta biste poručili Dodiku i Bosiću?
— Poručujem svima u RS da nam je potrebno jedinstvo i da zbog interesa Srpske u ovom trenutku sve partijske zađevice i nesporazumi moraju ostati po strani. Pogotovo sada kada Zapad priprema rezoluciju o Srebrenici čiji je cilj da nametne kolektivnu odgovornost i čitav srpski narod predstavi kao genocidan. Licemjerno je govoriti o Srbima kao genocidnom narodu, a nijednom ne osuditi zločine nad Srbima i nazvati pravim imenom genocid i zvjerstva koja je Hrvatska počinila nad Srbima u Jasenovcu i drugim logorima smrti širom tadašnje NDH.

Šta mislite o Dodikovoj ideji da 2017. godine raspiše referendum o izdvajanju Srpske iz BiH? Možete li nam otkriti kakav je stav zvanične Rusije u vezi s tim pitanjem?
— Dejtonski sporazum sigurno nije savršen, ali suštinski ipak ima važan kvalitet jer je potvrdio državnost Srpske u okviru BiH. Problem je što su tzv. visoki predstavnici za BiH previše slobodno tumačili „duh“ samog sporazuma, najviše na štetu Srpske. Tako, ni dan-danas, Srpska nije dobila 49 odsto teritorije BiH, kako je potpisano, Brčko je, u međuvremenu, „dislocirano“ iz sastava RS, a mnoge nadležnosti, od odbrane i spoljne politike, preko carina, do granične policije i drugih, prenijete su silom na nivo BiH. Zato mislim da referendum može biti korisna stvar u tom smislu da se on kandiduje kao kanal za kojim RS može posegnuti u slučaju napada na sopstveni integritet. Pretpostavljam da tema takvog referenduma ne bi odmah bila eventualno izdvajanje RS iz BiH, već, moguće je, vraćanje entitetu nekih od izvornih nadležnosti. Protiv takve vrste slobodnog izražavanja volje građana, Rusija sigurno ne bi bila.

Da li Hrvatima treba pomoći da formiraju svoj entitet?
— Srpska ne treba da pomaže ni Hrvatima ni Bošnjacima već treba da slijedi vlastite interese, a taj najvažniji cilj treba da bude vraćanje svih onih nadležnosti koje joj je dao Dejtonski sporazum.

Da ste na mjestu Dodika, Nikolića i Vučića da li biste 11. jula otišli u Srebrenicu?
— Predsjednik Nikolić je, vidim, prvi koji je svoj odlazak u Srebrenicu uslovio zahtjevom da on, zajedno sa Bakirom Izetbegovićem, obiđe i ostala stratišta srpskog i bošnjačkog naroda. Podržavam taj princip jer jedino na taj način, priznavanjem žrtava na obje strane, možemo doći do iskrenog pomirenja i postizanja trajnog mira u regionu.

Postoji li mogućnost sklapanja predizbornih koalicija i sa kojim strankama? Dolazi li u obzir sklapanje predizborne koalicije sa DSS? Zašto ste napustili tu stranku?
— Pozicije SNP su jasne. Mi vodimo umjerenu, realnu i ostvarljivu politku, zasnovanu, prije svega, na pretpostavci da samo ekonomski jaka Srbija može uspješno da štiti svoje državne i nacionalne interese. Treba da učimo od Putina. Putin je državnik koji je nacionalno i ekonomski preporodio Rusiju zahvaljujući shvatanju da državotvornost i ekonomija predstavljaju dvije strane iste medalje. Samo nacionalno jaka i svjesna država može uspješno da razvija svoju ekonomiju, a samo uspješna ekonomija može da bude garant dugoročne zaštite državnih i nacionalnih interesa jedne zemlje. Dakle, ne treba nam zapaljiva nacionalna retorika, već postizanje najšireg konsenzusa svih političkih partija da su danas pitanje ekonomije i novih radnih mjesta najviši prioritet našeg društva. Spremni smo da na bazi ovih principa razgovaramo sa svim drugim partijama koje su bliske tom našem stavu. Odlaskom Vojislava Koštunice sa čela DSS, značajno se promjenila i vizija koju je on ugradio u tu stranku. Iz tog razloga sam procjenio da u okviru te stranke više ne mogu da se borim za ciljeve koje je on postavio, a mi kao njegovi saradnici radili na njihovom ostvarenju. Ponosan sam na vrijeme kada sam bio potpredsednik DSS i na saradnju sa Koštunicom.

Najavljuje se mogućnost nove rekonstrukcije Vlade Srbije. Vi u Skupštini Srbije imate jednog poslanika. Kako bi ste odgovorili da vas Vučić pozove da budete u vladajućoj koaliciji?
— Srpska narodna partija je opoziciona partija u Skupštini Srbije i kao takva uvjek je, po definiciji, spremna da kritikuje odluke stranaka na vlasti. Najžešći smo kritičari ekonomske politike Vlade i jedina smo partija koja sve ekonomske zakone, a posebno onaj najvažniji, Zakon o budžetu Srbije, analizira na jedan stručan i temeljan način, i kasnije upozna javnost sa tom analizom. S druge strane, jedina smo partija koja u parlamentu zastupa stav 90 odsto građana protiv ulaska Srbije u NATO. Ova uloga naše partije u parlamentu došla je do punog izražaja, pred očima cjelokupne međunarodne javnosti, kada smo u vrjeme održavanja NATO seminara u Skupštini Srbije bili jedina partija koja je obrazložila ekonomske, političke, vojne, i na kraju krajeva, moralne argumente zašto Srbija nikada ne treba da postane članica NATO pakta. O izborima u Srbiji se za sada samo priča tako da ćemo o konkretnim našim potezima razgovarati kada dođe vrijeme za to.

Izvor Pres RS, 21. jun 2015.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u