ENIGMA NEMAČKA

PREDRAG ĆERANIĆ Kako bi se Nemačka sa ojačanom desnicom ponašala – da li bi...

PREDRAG ĆERANIĆ

Kako bi se Nemačka sa ojačanom desnicom ponašala – da li bi i dalje za sve nedaće krivila Rusiju ili nekog drugog?

Rušenje Berlinskog zida označilo je početak monopolarnosti, SAD su preuzele vodeću ekonomsku i vojnu ulogu u svijetu. Mnogi su se tada sjetili Čerčilove procjene da će se, ako padne Berlinski zid, u roku od deset godina potresti svijet, čime je napravio aluziju na čuvenu knjigu Džona Rida o Oktobarskoj revoluciji Deset dana koji su potresli svijet. Kažu da je tokom Kubanske krize jedne noći Čerčila probudio usplahireni sekretar kako bi mu saopštio da američki brodovi namjeravaju da napadnu sovjetske ukoliko se ovi ne zaustave, na što mu je Čerčil ljutito odgovorio da ga sljedeći put može probuditi jedino ako padne Berlinski zid. Inače, Čerčil nije blagonaklono gledao na Amerikance, zamjerajući im da su tokom rata odugovlačili sa slanjem vojne pomoći, a brinulo ga je jačanje Njemačke, koja bi se, po njemu, ujedinjenjem vrlo brzo transformisala u Četvrti rajh. Danas su Britanci najvjerniji američki saveznik, a Njemačka, sa naraslom ekonomskom moći i 84 miliona stanovnika, i dalje je nepoznanica čak i za Bžežinskog, koji nije bio siguran kako će se na „velikoj šahovskoj tabli“ Njemačka ponašati, odnosno da li će u svemu slijediti Ameriku.

Da nedoumica Bžežinskog nije bila neutemeljena, svjedoči to što najveći njemački koncerni od Merkelove traže da se ukinu sankcije nametnute Rusiji i da se što prije pristupi realizaciji Sjevernog toka 2. Tok političkih previranja u Njemačkoj nije jednostavno procijeniti. Zbog nesnalaženja u migrantskoj krizi, Merkelovu više niko ne smatra najmoćnijom ženom svijeta niti se Njemačka više smatra za lidera EU. Nedavnu izjavu Merkelove da Rusiji treba produžiti sankcije njemački privrednici su propratili zgražavanjem i ocijenili je kao nepotrebnu i razarajuću po budućnost EU. Hrišćansko-demokratska unija (Christlich-Demokratische Union, CDU), partija Angele Merkel, nalazi se pred raspadom. Njene partijske kolege komentarišu da je odluku o prekidu saradnje sa Rusijom donijela u nastupu panike i da je ta odluka zasnovana na pogrešnim informacijama.

NA ŠTA SE OSLANjA MERKELOVA?
Na kakve informacije se oslanja Merkelova? Da li joj je poznato da NATO, po cijenu rusko-turskog rata, Rusiju optužuje da vojnim operacijama koje izvodi na tlu Sirije stvara izbjegličke talasa, kao da ih nije bilo u protekle tri godine. Zapadni i turski mediji ne navode da u gradovima koje kontroliše tzv. Islamska država Iraka i Levanta (ISIS) žive jedino suniti, da su šiiti, jazidi i svi drugi nemilosrdno ubijeni. Da li je upoznata sa obimom terora koji se čini u ime ISIS?

S druge strane, kada optužuje ruskog predsjednika Putina za dešavanja u Ukrajini, da li uopšte zna šta se tamo dešava? Da li joj je poznato da u Ukrajini ratnici Islamske države, dopremljeni iz Libije i sa dijelova Kavkaza, preuzimaju primat i da se od Turkmena, Tatara i Čečena formiraju jedinice za „oslobođenje“ Ukrajine i južnokavkaskih zemalja. Operacije koje bi ove jedinice trebalo da izvode za cilj imaju slabljenje vojnih, ekonomskih a tako i političkih kapaciteta Rusije. Druga „magistrala“ jedinica koje ISIS formira u Ukrajini biće EU. U Francuskoj i Belgiji vanredne mjere su još na snazi, prisutan je strah, što dovodi do disfunkcionalnosti institucija i njihovog ograničenog djelovanja. Istovremeno, ratnici ISIS vršljaju po Avganistanu i Pakistanu. Kada prijete da će se domoći nuklearnog oružja, računaju na nuklearne bojeve glave kojima raspolaže Pakistan.

merkelizbeglice04Neuspjeli međusirijski pregovori u Ženevi prekinuti su na samom početku. Predstavnici tzv. sirijske opozicije napuštanje pregovora su objasnili time što regularna sirijska armija i Rusija ne žele da prekinu borbena dejstva u Siriji i optužili su ih za ubijanje civila. Njihove optužbe su podržale Francuska i SAD. Pariz smatra da Moskva „torpeduje“ mirovne pregovore a Vašington pripisuje Ruskoj Federaciji želju da „progura“ vojno rešenje konflikta na štetu političkog procesa. [1]

Ustvari, Vašington je ljut jer prevara nije uspjela. Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov pljusnuo je Vašington hladnom rečenicom da Rusi neće stati dok ne unište teroriste. To je shvaćeno u smislu da bi, ako se nastave ruske vojne operacije u Siriji, „umjerena opozicija“ mogla potpuno da iščezne sa scene. Šta bi se dogodilo da su Rusi pristali na postavljene zahtjeve i dozvolili da se tzv sirijska opozicija kao politički faktor „uvuče“ u Damask? Slični pregovori su ranije organizovani u Bagdadu, pa danas ISIS skoro svake nedjelje organizuje po dva samoubilačka napada u srcu Bagdada, a mira nema niti će ga skoro biti.

ŠTA JE BUDUĆI KURS NEMAČKE?
U međuvremenu, u Ukrajini ratnici ISIS obučavaju Desni sektor i fašističke jedinice Kolomojskog kako da odrubljuju glave zarobljenima, jer žele zvjerstvima da dezorijentišu i uplaše snage odbrane Novorusije. Planiraju da izvode terorističke upade u bolnice i škole. Ukrajina, puna oružja koje su Njemačka i Poljska dopremile, postaće baza za i sklonište za ratnike ISIS koji namjeravaju da izvodE operacije po EU, Čečeniji, Kavkazu. Ukrajina, za EU skoro zaboravljena, mogla bi postati monstrum iz kojeg će djelovati agenti haosa.

merkelizbeglice05Kao reakcija na nepregledno more migranata koje se iz Turske talasa ka EU, jača desnica u Mađarskoj, Finskoj, Poljskoj. Desnica jača i u Njemačkoj, o čemu svjedoče sve masovniji protesti koje organizuje Pegida. Da li je ključ razvoja situacije u pojavi snažne desnice u Njemačkoj, pa bi to Čerčilu moglo dati za pravo kada je upozoravao da bi rušenjem Berlinskog zida popucale stege njemačkih ambicija? Kako bi se takva Njemačka ponašala, da li bi i dalje za sve nedaće u kojima se našla krivila Rusiju ili bi generatore problema uočila na drugoj strani? Da li bi uporno slijedila tuđu politiku, bez obzira koliko joj štete nanosila, ili bi zauzela vlastiti politički kurs? Bžežinski nije bio siguran.

_________
Uputnica:

[1] http://ruskarec.ru/politics/2016/02/05/pregovori-o-siriji-obustavljeni-shta-dalje_565171

Fond strateške kulture

Svet
Pratite nas na YouTube-u