EU ŽRTVUJE CENTRALNI BALKAN U MIGRANTSKOJ KRIZI

PREDRAG ĆERANIĆ Uloga Srbije je da prima migrante koje će Grčka i Makedonija morati...

PREDRAG ĆERANIĆ

Uloga Srbije je da prima migrante koje će Grčka i Makedonija morati propustiti, jer u njihovom zaustavljanju neće moći koristiti oružje

Migranti su postali centralna vijest evropskih informativnih emisija. Mediji svakodnevno izvještavaju o dramatičnim dešavanjima na makedonsko-grčkoj granici. Problemi s migrantima postaju sve veći a izlaza iz postojeće situacije kao da nema. Novi migrantski talasi očekuju se tokom marta i aprila. Ko od migrantske krize ima korist, a ko isključivo probleme i štetu? U kontekstu ovog pitanja trebalo bi imati u vidu namjeru Turske da „zaposli“ Grčku, čija ostrva odavno svojata. Erdoganov cilj je da migrantskim talasima izazove ekonomski i bezbjednosni kolaps Grčke. Erdoganove neootomanske ambicije rapidno rastu. Međutim, nije Turska jedini profiter na migrantskoj invaziji. Pokretanjem migrantskih talasa Turska je politiku i privredu EU bacila u ruke SAD.

Scenario za proljeće je napisan: na zaštitnu ogradu na državnoj granici biće gurani žene i djeca. Hiljade pretežno mladih ljudi pokretaće masu na ogradu. Gušenje djece, do čega bi moglo doći u slučaju stampeda, biće u centru medijske pažnje. Nakon toga bi uslijedio medijski linč Grčke i Makedonije, država kojima je Merkelova namijenila ulogu čuvara granice EU.

Značajna uloga u migrantskoj krizi predviđena je i za Srbiju. Uloga Srbije je da prima migrante koje će Grčka i Makedonija morati propustiti, jer u njihovom zaustavljanju neće moći koristiti oružje. One koji na silu u Srbiju uđu iz Makedonije Srbija neće moći da propusti dalje jer će granice Hrvatske ili Mađarske biti ograđene i obezbijeđene vojskom. Njihove granice čuvaće NATO, jer je NATO dobio zadatak da zaposjedne i čuva granice EU, uz izuzetak Grčke. Grčka je prepuštena sama sebi. Sa druge strane, Srbija bi trebalo da zbrinjava migrante koji će na osnovu readmisije biti vraćeni iz EU.

GRČKA, MAKEDONIJA, SRBIJA – MIGRANTSKI KAMP
Mnogo toga ukazuje da se u pozadini migrantskog talasa krije opasna namjera da se migranti usidre na obodu EU, tj. na Centralnom Balkanu (Grčka, Makedonija, Srbija, dijelom i BiH), što je prećutni dogovor SAD, Merkelove i Erdogana. Primjetna su veoma mlaka reagovanja Merkelove u osudi Turske u vezi sa kontrolom kretanja migranata. NATO zaustavlja čamce i brodove koji iz Libije prevoze migrante u Italiju i druge zemlje EU, te iz Libije više i nema migranata, ali Turska propušta čamce koji plove ka Grčkoj, što znači da je Centralni Balkan predviđen za veliki migrantski kamp.

migrantigrckakriza04Postoji i podplan, kreiran od mentora Islamske države, prvenstveno Erdogana, da bi se nastala situacija mogla iskoristiti protiv „malih Rusa“, odnosno Srba, u smislu da se sa Kosova doturi oružje borcima Islamske države koji su inkorporirani u migrante. Oni bi trebalo da u sadejstvu sa OVK, paravojskom Albanaca, postanu značajna oružana snaga i u funkciji stvaranja Velike Albanije. Uostalom, svakodnevno bacanje suzavca u Skupštini Kosova i veliki protesti koji su se ovih dana mogli vidjeti u Prištini uvod su u stvaranje Velike Albanije. U projektovanim ratnim dešavanjima na udaru bi bili Srbi na sjeveru Kosova, jug Srbije, zatim zapadni dio Makedonije, sjeverni i zapadni dijelovi Grčke, ali i grčka ostrva, koja Turska namjerava da anektira. Razvoj događaja, naravno, neće biti podređen turskim i albanskim željama, već će na njega uticati i spremnost ugroženih država i naroda da se brane.

U tom smislu Makedonija je pokazala daleku veću organizovanost i ozbiljnost od Grčke. Austrija takođe, vodi osmišljenu državnu politiku prema migrantima te svoje aktivnosti koordiniše sa svim zemljama koje se nalaze na tzv. balkanskoj ruti – Hrvatskom, Srbijom i Makedonijom. Izostavljena je Grčka zbog uočene disfunkcionalnosti. Sve što se dešava u vezi sa migrantima samo je jedno polje na „velikoj šahovskoj tabli“ Bžežinskog, a za niz „šahovskih polja“ napisan je veoma zanimljiv scenario.

PLAN AMERIČKIH AKCIJA PROTIV RUSIJE
Američka i ruska strana postigle su dogovor o primirju na Bliskom istoku, što ohrabruje, jer međunarodna javnost stiče utisak o približavanju stavova, ali svaki dogovor SAD sa Rusijom zasniva se na taktičkim razlozima. Kreatori američke spoljne politike u ruskom predsjedniku Putinu vide prepreku, koju je neophodno ukloniti radi ostvarivanja dugoročnih ciljeva, a strategija političkog rušenja Putina zasniva se na optužbama da silom osvaja teritorije, čime prouzrokuje ratna žarišta. Putin je prepreka planovima kojima se Rusija želi odsjeći od zapadnog tržišta i kapitala, a prodaja ruskih energenata usmjeriti isključivo prema Kini. Cijeni se da bi na taj način kinesko rukovodstvo odustalo od Novog puta svile, savezništva sa Iranom i potrebe da eksploatiše izvore nafte i gasa na Bliskom istoku. Američki stratezi procjenjuju da bi gubitak zapadnog tržišta doveo do ekonomske stagnacije Rusije, s obzirom da prodaja energenata zapadnoevropskim zemljama čini polovinu ruskih budžetskih prihoda, te bi realizacija plana u narednih pet do deset godina za rezultat imala raspad Rusije.

Stoga će se provocirati sukobi na Kavkazu, a američka diplomatija će istovremeno raditi na konfrontaciji Rusije sa baltičkim zemljama. Treći pravac djelovanja biće odsijecanje Rusije od Arktika, u čemu bi značajnu ulogu trebalo da imaju nordijske zemlje. Naime, na američki podsticaj, Švedska, Danska, Island, Finska i Norveška trebalo bi da ometaju prolaz ruskim brodovima određenim morskim rutama, a u planu je i zatvaranje vazdušnih puteva za ruske avione.

migrantigrckakriza02Sve su prilike da će se konfrontacija Turske i zalivskih zemalja sa Rusijom i Sirijom svoditi na otežavanje snabdjevanja ruskih trupa u Siriji. Istovremeno, radiće se na jačanju podsaharskog krila Islamske države – Boko Harama – i drugih radikalnih islamskih frakcija, kako bi se stvorila fragmentacija centralnoafričkih zemalja, bogatih rudama, naftom i dijamantima. Sukobi u ovom dijelu Afrike treba da oslabe sve izraženije kinesko prisustvo.

Na javnoj sceni sve će, vjerovatno, izgledati drugačije. Američke diplomate će se zalagati za mir, navodiće da ne žele povratak u Hladni rat i iznositi da nemaju ništa protiv Rusije.

Fond strateške kulture

Politika
Pratite nas na YouTube-u