Na put džihada je s Kosova krenulo 300 osoba, iz BiH 200, iz Makedonije 207, iz Albanije 107, iz Srbije 50, dok je iz Crne Gore u redove ISIS-a otišlo 13 boraca
U Sarajevu se trenutno održava konferencija „Balkanski džihadisti: radikalizacija i regrutiranje boraca za Siriju i Irak“, koju organizira Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN).
Na konferenciji se prezentiraju rezultati analize radikalizacije i regrutiranja džihadista iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije, a neki od iznesenih podataka su alarmantni.
Prema onome što je izneseno na konferenciji, a kako preko Tvitera prenosi BIRN BiH, najveći broj boraca s Balkana je u Siriju i Irak otišao tijekom 2012. i 2013. godine.
Konkretno, na put džihada je s Kosova krenulo 300 osoba, iz BiH 200, iz Makedonije 207, iz Albanije 107, iz Srbije 50, dok je iz Crne Gore u redove ISIS-a otišlo 13 boraca. To znači da je iz ovih država ukupno 877 osoba otišlo ratovati za Islamsku državu.
No, podatak koji potencijalno zabrinjava još više je broj boraca koji su se u svoje države vratili iz Sirije i Iraka. U Kosovo se vratilo njih 130, u Makedoniju 70, u BiH 50, u Albaniju 42 i 7 u Srbiju. Ukupno je to 299 osoba koje su se borile za najopasniju terorističku skupinu na svijetu, a koje su se vratile na prostor balkanskih država. Ti ljudi nisu u zatvoru, ali su pod konstantnim policijskim nadzorom u svojim državama.
Novinarka BIRN-a Anita Rice istaknula je na konferenciji da se zadnjih godina broj boraca s Balkana koji odlaze u Siriju i Irak smanjio jer su države donijele zakone kojima se odlazak kažnjava, ali je je urednik BIRN-a Ervin Kafmola istaknuo da još uvijek ne postoji zadovoljavajuća razina suradnje između policija spomenutih država. On je također spomenuo da u za regrutaciju boraca s Kosova najviše odgovorne ilegalne džamije.
U svojem tekstu o džihadizmu na Balkanu, Anita Rice spominje izjave sigurnosnih i obavještajnih eksperata koji tvrde da se značajan broj mladih ljudi i dalje radikalizira putem interneta usprkos novim zakonima i sigurnosnim mjerama, što znači da je opseg ekstremizma veći nego što se dosad mislilo.
Ekspert za sajber terorizam dr. Fabian Žila s Kanadskog instituta tehnologije u Tirani napominje da se mladi Albanci najčešće radikaliziraju putem društvenih mreža kao što je Fejsbuk:
— ISIS konstantno širi svoju propagandu internetom, a njihova se publika uglavnom sastoji od individua koje podupiru nasilje.
Dr. Mimoza Xaro, koja više od dvadeset godina surađuje s obavještajnom službom u Albaniji također tvrdi da je opseg ekstremizma podcijenjen. Ona tvrdi da mladi Albanci s malo „mejnstrim “ religijske podloge koji prate i dijele nasilnu propagandu potencijalni „borci iz sjene“:
— Albanija je pod prijetnjom rasta onlajn pobornika ekstremizma koji bi mogli djelovati kao usamljeni napadači – ističe Xaro.
Uroš Pena iz Tijela za koordinaciju policijskih službi BiH naglasio je pak da se ni ne zna koliko je veliki problem terorizma i radikalizacije:
— Trebamo se vratiti osnovama, radu među ljudima u njihovim zajednicama, a to više ne radimo – upozorava Pena. On je također podsjetio kako je BiH imala napade u Zvorniku i Rajlovcu, ali još uvijek nema sve elemente da riješi te slučajeve.
Izvor Jutarnji, 30. mart 2016.
