Projekat „Istorija srpskog bogosluženja“ predstavljen u SANU

Predstavljen je uoči obeležavanja osam vekova samostalnosti SPC, i obuhvata liturgijsku praksu i njeno okruženje

Uoči velikog jubileja, osam vekova samostalnosti SPC, Institut za liturgiku Pravoslavnog fakulteta Univerziteta u Beogradu pokrenuo je projekat „Istorija srpskog bogosluženja”, koji je juče, uz prisustvo velikog broja sveštenika i akademika, predstavljen u Srpskoj akademiji nauka. Cilj projekta je da se u dve višetomne edicije sagleda vekovna istorija liturgijskog života srpske crkve.

Ova istorija, rečeno je, obuhvata liturgijsku praksu i njeno okruženje – hramove u kojima se bogosluženja vrše, likovne i muzičke umetničke izraze i paralele onom što se veruje i sveštenosluži, predmete primenjene umetnosti itd. Na skupu su predstavljene i tri knjige iz edicije „Istorija srpskog bogosluženja”: „Srpska barokna teologija” Vladimira Vukašinovića, „Istorijsko–bogoslovska analiza srpskih štampanih Liturgijara iz 16. veka” Ratka Hrvaćanina i „Liturzi i liturgolozi” Srboljuba Ubiparipovića, Vladimira Vukašinovića i Nenada Miloševića.

Pozdravljajući učesnike skupa i ističući da liturgijski život SPC nije samo propedevtika vere, već sistem poruka i simbola zasnovanih na vrednostima civilizacije kojoj pripadamo, predsednik SANU akademik Vladimir S. Kostić je, između ostalog, rekao:

—  U ovom čudnom vremenu izgubljenih ovaca, ali i izgubljenih pastira, glasovi SPC, ali i, bez namere da pravim nepristojna poređenja, SANU, treba da donose istinu, razumevanje i nadu.

Govoreći o značaju izučavanja našeg nasleđa i identiteta, čemu doprinos daje i projekat „Istorija srpskog bogosluženja”, akademik Gojko Subotić naveo je da liturgika svakako nije jedina oblast na koju su upućeni da se uporedo bave teolozi i stručnjaci iz drugih oblasti, dok je prof. dr Smilja Marjanović Dušanić objasnila da istorija liturgijskog života srpske crkve, u okviru pomenutog projekta, treba da obuhvati celokupnu liturgijsku praksu, ali i kontekst u kojem se ona razvijala i trajala. Između ostalog, i hramove u kojima se bogosluženja izvode, likovne i muzičke umetničke predstave koje su pratile sveštenosluženje, predmete primenjene umetnosti u liturgijskoj upotrebi, studije o specifičnim načinima doživljavanja i organizovanja liturgijskog vremena…

—  Cilj ovako koncipiranog projekta je da analizom liturgičkih izvora upotpuni sliku o duhovnom razvoju Srba u prošlosti, komplementarnu sa onom koju nam ostavljaju drugi izvori – navela je prof. Marjanović Dušanić. Ona kaže da prezentovanje ovog značajnog izvornog korpusa, dosad relativno neproučenog u nas, ima posebno mesto u svim onim naučnim istraživanjima koja teže da otkriju mesto rituala, gesta i pobožne prakse u prošlosti.

Dr Tihon Rakićević, arhimandrit manastira Studenica, rekao je povodom rada na projektu da „ovo što se dešava predstavlja pojavu jedne nove generacije istraživača zainteresovanih da rade na našim izvorima i sveštenim spisima.

— Stari svešteni spisi su negde boravili i čekali da se neko za njih zainteresuje. To se i desilo, te su oni opet progovorili, ali sada savremenim jezikom – primetio je Rakićević.

Učesnicima skupa na kraju se obratio i urednik juče predstavljenih knjiga i upravnik Instituta za liturgiku i crkvenu umetnost prof. dr Vladimir Vukašinović. On je objasnio da je ideja o ovom projektu nastala tokom sedmogodišnjeg rada na „Izvorima za istoriju srpske teologije – srpska teologija 18. veka”.

— Radeći na ovim knjigama shvatili smo da je, pored objavljivanja pojedinih teoloških izvora i pisanja studija na savremenom srpskom jeziku, neophodno i njihovo šire promišljanje u tematskim i vremenskim okvirima kojima pripadaju. Zbog toga će ishodi istraživanja istorije srpskog bogosluženja istovremeno poslužiti boljem razumevanju ne samo srpskog, nego i opšteg pravoslavnog, a zatim i šire shvaćenog hrišćanskog svetotajinskog i liturgijskog života. U tome će se otkriti duboka istinitost reči Momčila Nastasijevića, u njegovom programskom eseju „Za maternju melodiju”: „Svima pripadne samo onaj koji je korenom duboko prodro u rodno tle” – rekao je na kraju dr Vukašinović.

PROŠLOST I BUDUĆNOST
— Stereotipno čujemo savete da treba gotovo hipnotizerski usredsređeno da gledamo u budućnost, ne objašnjavajući kako se tamo, dokle nam pogled doseže, budućnost uopšte prepoznaje, te da je prošlost samo nesrećna intriga uveliko sankcionisana vremenom koje je bolje da ne uzimamo ni u kakve računice. A nije tako! – rekao je akademik Vladimir S. Kostić.

METAFIZIKA VLASTI
Komparativni naučni pristup problemu ceremonija otvorio je svojevrstan put proučavanju metafizike vlasti, te odnosu gesta i rituala u srednjem veku. Ova istraživanja koja su ujedinila šira interesovanja istoričara, sociologa i antropologa, omogućila su postepeno određenje vladara kao otelovljenja političke zajednice, pokazujući da se kraljevstvo, legitimizovano najpre jezikom liturgije, postepeno utemeljuje kao pravna kategorija, u krilu šire sagledane političke teologije, navela je na jučerašnjem skupu dr Smilja Marjanović Dušanić.

Autor Branislav Radivojša

 

Izvor Politika, 26. januar 2018.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u