Stratfor: Kineski tehnološki bum je pretnja bez presedana

Koliko god Vašingtonu bilo teško da prizna, Kina sustiže SAD u tehnološkoj trci i u tom smislu predstavlja veći izazov nego što je SSSR ikada bio

SAD su već usred svog narednog velikog rata – bez obzira što to tek počinju da uviđaju. U poslednjoj Strategiji nacionalne bezbednosti Bela kuća je istakla rastuću tehnološku snagu Kine kao pretnju američkoj ekonomskoj i vojnoj moći. ,,Azijska lokomotiva“ je preuzela vodeću ulogu u nekolicini kritičnih tehnologija u nastajanju. Kontrasta radi, ona je pre pet godina bila naširoko precipirana kao tehnološki imitator, a ne kao inovator.

Koliko god Vašingtonu teško bilo da to prizna, Kina sustiže SAD u tehnološkoj trci. Sada je pitanje da li će tehnološke firme u SAD, zemlji koja vrednuje privatno preduzetništvo i slobodnu ekonomiju, biti u stanju se nose sa tehnološkim prodorima svojih kineskih konkurenata.

REMETILAČKA MOĆ TEHNOLOGIJA DVOSTRUKE NAMENE
Kineski predsednik Si Đinping je razvoj tehnoloških kapaciteta njegove države postavio kao ključni prioritet, ne samo kako bi odvikao Kinu od zavisnosti od inostranih tehnologija, već i kako bi je pretvorio u lidera inovacija. A Kina definitivno sada stiče prednost nad svojim rivalima u domenu tehnologija. Ova zemlja je zabeležila čitav niz impresivnih dostignuća u proteklim godinama, uključujući razvoj hipersoničnih projektila, manipulisanje ljudskim genima i kvantne satelite. Međutim, od svih brojnih tehnologija u čijem razvoju Kina pomaže, veštačka inteligencija (AI) je verovatno najznačajnija – kako za Peking, tako i za njegove suparnike.

Generalni direktor ,,Gugla“ Sundar Pičai je nedavno ocenio da pojava AI ,,ima dublje posledice nego otkriće struje ili vatre“. Ako je ova izjava možda i preterana, to je samo za nijansu. AI je verovatno najvažnije tehnološko dostignuće u našem životu. Ono što ga čini tako krucijalnim je što će, kao i vazdušno-kosmičke tehnologije ili internet pre njega, AI imati primenu i u vojnom i u civilnom životu – a svi su izgledi da će revolucionarizovati oba.

Već samo u civilnom svetu AI ima praktično neograničenu upotrebu. Ova tehnologija već pomaže snaženje smartfon aplikacija preko softvera za vizuelnu i audio rekogniciju, kao i digitalnim ličnim asistentima. Kako stope globalnog prikupljanja podataka nastavljaju da eksponencijalno rastu, AI algoritmi će neminovno preuzeti obradu i upravljanje morem informacija. AI će takođe transformisati medicinsku industriju, i to dijagnostifikovanjem i tretiranjem raznovrsnih oboljenja – a da i ne pominjemo ostala zanimanja ,,belog okovratnika“ koja će tehnologija dopuniti ili preuzeti.

Za to vreme, vojne primene neće biti ništa manje impresivne. Godine 2016. je algoritam na ,,Rosberiju Pi“ – što je 35 dolara vredan računar koji staje na dlan šake – svaki put pobedio penzionisanog pukovnika američkog ratnog vazduhoplovstva u nizu simuliranih vazdušnih duela. Štaviše, kompjuter nije pokazivao simptome zamora tokom vremena, za razliku od svog ljudskog konkurenta. Dok nastavlja da evoluira, AI će nesumnjivo naći svoj put do bojišta, upravljajući tenkovima, brodovima, a verovatno i robotskim vojnicima.

Potencijal ove tehnologije u rapidnoj obradi podataka i njihovoj analizi bi trupama na liniji fronta mogao da pruži kompletniju sliku neprijateljskih položaja i aktivnosti nego ikada ranije. AI će verovatno naći dodatne primene u asimetričnom ratovanju. Militanti Islamske države Iraka i Sirije (ISIS) su koristili dronove kako bi dopremili eksplozive do meta, a pobunjeni Huti u Jemenu su primenili besposadna plovila kako bi dostavili pomorske improvizovane eksplozivne naprave. Za sada, ovim vozilima se upravlja daljinski, ali vremenom bi mogle da ih preuzmu autonomne tehnologije.

NADZOR NAD AI
Sposobnosti AI nisu nepoznate kineskom predsedniku. U činu pedantne pripremljenosti, dve poznate knjige na datu temu su se nalazile na polici iza Sija tokom njegovog televizijskog novogodišnjeg obraćanja. Nedeljama ranije, kineski ministar industrije i informacionih tehnologija je objavio trogodišnji razvojni plan za AI, što je deo šire inicijative pokrenute jula 2017. koja obuhvata specifične ciljeve za tehnologije kao što su čipovi artificijelne neuronske mreže, inteligentni roboti, automatizovana vozila, inteligentna medicinska dijagnoza, inteligentni dronovi i kompjuterski prevodioci.

Kinesko ministarstvo nauke i tehnologije je novembra 2017. objavilo da je formiran svojevrsni ,,drim tim“ sačinjen od najvećih kineskih tehnoloških firmi – Bajdu, Alibaba i Tensent – kako bi predvodio razvoj AI u državi, paralelno sa proizvođačem softvera za prepoznavanje glasa ,,AjFlajtek“. Svaka od ovih kompanija vredno radi na razvoju algoritama sposobnih za učenje i hardvera, kao i na prikupljanju podataka neophodnih za izgradnju širokog spektra funkcionalnih AI platformi. Bajdu je, na primer, počeo da razvija programe otvorenog izvora (open-source), kao što je autonomna platforma za vožnju Apolo, kako bi prikupio koliko god podataka je moguće.

Značaj AI nije prenebregnut ni u ministarstvu odbrane SAD. Kao i njegov prethodnik Eš Karter, ministar odbrane Džejms Matis podržava Pentagonovu Eksperimentalnu jedinicu za odbrambene inovacije (DIUx), uprkos pozivima republikanskih zakonodavaca da se projekat poveri Agenciji za istraživanje naprednih odbrambenih projekata (DARPA). DIUx, stacioniran u Silikonskoj dolini, ima za cilj da vojsci obezbedi sposobnost brze adaptacije i integracije inovacija koje dođu iz tehnološkog čvorišta u Kaliforniji. U te svrhe je krajem prošle godine sa tehnološkom kompanijom C3 IoT sklopila ugovor za razvoj AI platforme za ratno vazduhoplovstvo koji bi mogao da predviđa kada će avionima i opremi biti potrebno remontovanje.

U poduhvatu da izbrusi svoje AI sposobnosti, ministarstvo odbrane nije izgubilo iz vida kineski progres na ovom polju. Puka veličina ove zemlje izdvaja je od drugih tehnoloških inovatora poput Južne Koreje ili Japana; a Kina bi mogla da pojača svoje rapidno rastuće tehnološke sposobnosti i iskoristi ih protiv SAD na načine na koje ni Rusija nije bila u stanju. Imajući to na umu, Matis je kineski tehnološki napredak postavio na centralno mesto u svojoj Strategiji nacionalne bezbednosti, ističući potrebu da američka vlada ojača svoje veze sa nastajućim tehnološkim kompanijama, uključujući tu i AI startapove.

SVEMIRSKA TRKA 21. VEKA
Današnja jurnjava za AI nije prva tehnološka trka u kojoj SAD učestvuju. Tokom Hladnog rata, vođena je trka protiv Sovjetskog saveza za razvoj raznovrsnih vazdušno-kosmičkih, nuklearnih i kompjuterskih inovacija. Vašington je izašao kao pobednik u tom nadmetanju; jer iako je Sovjetski savez usmerio svoje napore gotovo isključivo na vojne primene, nedostajali su mu istraživački i razvojni kapaciteti Sjedinjenih Država. Veličina kritičnih industrija je omogućila Americi da nadmaši Sovjetski Savez u vojnoj tehnologiji, a da istovremeno preusmeri deo pažnje i resursa na potrošačke proizvode.

Kao i Sovjetski Savez, Kina je više zainteresovana za nacionalnu bezbednost i odbranu nego za komercijalni sektor. Ali razlika leži u kineskoj veličini i njenoj ekonomiji. Ogromnost ove države bi mogla da je učini ravnopravnijim takmacem za SAD u smislu razvoja i usvajanja novih tehnologija. Imajući u vidu da broj stanovništva prevazilazi 1,3 milijarde – a da je privatnost podataka nisko na listi prioriteta Pekinga – Kina svojim AI kompanijama nudi veliku prednost u odnosu na njihove konkurente iz Amerike tako što im omogućuje pristup ogromnom bazenu podataka.

Štaviše, za razliku od čvrsto kontrolisane sovjetske ekonomije koja je kočila inovativnost, kineska hibridna ekonomija pruža pojedincima i kompanijama podsticaj da pomeraju granice u razvoju tehnologija. Kineski model kapitalizma ne podrazumeva kontrolu, iako zapadni mediji često predstavljaju kineske tehnološke kompanije kao zavisne od Pekinga i njegovih subvencija i smernica za aktivnosti. Umesto toga, centralna vlada iscrtava oblasti u kojim bi želela da kompanije deluju i pruža podsticaje kako bi ohrabrila konkurenciju. AI je jedna od tih oblasti, a kineski tehnološki giganti su nestrpljivi da u njoj nadmaše jedan drugog. Svestan da je propustio ,,poslednji voz“ za smartfon tehnologiju, Bajdu je, na primer, postavio svoj nišan na AI kao na priliku da nadmaši Tensent, Alibabu i Huavej.

Za sada, Kina kaska za Amerikom u tehnološkoj trci, naročito u razvoju poluprovodnika. Međutim, kako se jaz bude smanjivao, SAD će biti prinuđene da odgovore. Izazov za Vašington će biti u tome što će, za razliku od ranijih tehnologija dvostruke namene, primena AI momentalno imati temeljne implikacije na tržište potrošačke elektronike. A kako su ekonomije Kine i SAD uzajamno visoko integrisane, kineski uspesi čak i samo u komercijalnom sektoru predstavljaju ozbiljnu pretnju za Ameriku.

Pitanje za Sjedinjene Države nije toliko u tome može li Kina da ih prevaziđe u trci za primenu nastajućih tehnologija, nego koliko će blizu tome ova azijska zemlja uspeti da dođe. Kina je dovoljno velika da bi njen tehnološki sektor mogao da natera Silikonsku dolinu u grčevitu borbu za svoj udeo na tržištu, samo ako bi počeo da proizvodi približno iste tehnologije. Iz tog razloga, mnoge američke tehnološke firme pokušavaju da sačuvaju neke od svojih dostignuća od primene u odbrambenom sektoru u nadi da će tako očuvati takmičarsku prednost u komercijalnoj sferi.

IZGRADNjA STRATEGIJE
Nekada davno, SAD su mogle da se uljuljkuju u tome da nijedna druga zemlja ne može da se meri sa njihovom kombinacijom fizičke veličine i tehnološke sposobnosti. Sada Kina to može. Posledično tome, aktuelna američka administracija radi na razvoju robusnijeg odgovora svom nabujalom rivalu. Istrage Bele kuće o kineskim politikama intelektualne svojine, pozivi na veću transparentnost u inostranim investicijama, pa čak i pozivi da se nacionalizuje bežična mreža protokola pete generacije (5G) predstavljaju rane pokušaje suprotstavljanja kineskom tehnološkom rastu. Međutim, za sada su ove mere samo proizvele negativnu reakciju u Americi.

Pravljenje sveobuhvatne strategije protiv Kine će postati još važnije za Vašington kako vreme bude odmicalo. Vrtoglavi tempo i nepredvidiva putanja inovacija prisiljava tehnološke kompanije da konstantno šire svoje horizonte jer će u protivnom ugroziti svoju konkurentnost. Ali kako iste firme budu širile svoje poslovanje u sve više i više industrija, rizikovaće sudar sa američkim antimonopolskim zakonima. Što više kompanije poput Gugla, Amazona ili Epla budu rasle, rašće i meta na njihovim leđima. Tako bi antimonopolske istrage i presude u SAD zauzvrat mogli da pruže kineskim kompanijama priliku da sustignu svoju konkurenciju.

 

Preveo VOJISLAV GAVRILOVIĆ

 

Stratfor.com

Svet
Pratite nas na YouTube-u