Putin „ohladio glave“ zapadnim partnerima (VIDEO)

Vladimir Džabarov: ,,Predsednik je poručio da će potencijalni udar na ruske saveznike biti protumačen kao udar na Rusiju“

Ruski predsednik Vladimir Putin 10. februara 2007. održao je, sada se mirne duše može reći, proročki govor na Konferenciji o bezbednosti u Minhenu. Zapadu se tada nisu dopale Putinove reči.

„O konfliktima bi SAD morale da pregovaraju, a ne da koriste vojnu silu. Upotreba vojne sile može biti legitimna jedino ukoliko je odobre UN. NATO i EU nisu, niti mogu da budu zamena za Ujedinjene nacije. Takva zamena nam ne treba. Isključivo odluke koje se donesu u okviru UN mogu se smatrati legitimnim“, rekao je tada Putin i upozorio na brojne potencijalne sukobe.

Ruski predsednik je još tada upozorio i na brojna globalna ekonomska pitanja, poput neophodnosti ostvarivanja principa održivog razvoja i rada na smanjenju siromaštva.

I zaista, nakon tog Putinovog govora, usledilo je nekoliko ratova. Libija je razorena, počeli su ratovi u Jemenu, Siriji i Iraku, stvoren je DAEŠ, a u međuvremenu je buknuo i sukob u Ukrajini.

„Vidite li bar sad šta ste uradili“, pitao je Putin svoje kolege 2015. godine na zasedanju Ujedinjenih nacija, podsetivši ih sve na krvave sukobe, rušenje vlada i milione izbeglica koji su krenuli ka Evropi u nadi da će naći mir i bolji život.

Zato ne čudi što je današnje obraćanje ruskog predsednika Federalnoj skupštini najvećim delom bilo posvećeno poslednjim dostignućima Rusije u oblasti naoružanja i zaštite teritorije zemlje.

Ruski predsednik je započeo svoj današnji govor navodeći brojne projekte za razvoj zemlje, poput rada na povećanju životnog standarda, smanjenju stope siromaštva, povećanju penzija i otvaranju novih dečjih ustanova. Međutim, vrlo brzo je Putin prešao na vrlo konkretne zadatke za rešavanje narastajućih protivurečnosti između Istoka i Zapada. Ruski predsednik je istakao da se radi na modernizaciji državnog vojnog arsenala, što je i privuklo najveću pažnju javnosti.

Ruski analitičari objašnjavaju da je, pošto upozorenja ruskog predsednika već godinama očigledno nema ko da čuje, ton današnjeg obraćanja više nego opravdan.

Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije (Donjeg doma Federalne skupštine) za međunarodne poslove, za Sputnjik ističe da je predsednik Putin svoj govor držao u kontekstu odbrane zemlje, kao i da je vreme da neprijatelji čuju da je Rusija u stanju da adekvatno odgovori na bilo koji napad.

„Glavi cilj današnjeg izlaganja o odbrani je da se ’ohlade glave‘ partnerima na Zapadu, tačnije svima onima koji računaju na rešavanje svih problema putem sile, približavajući se našim granicama i povećavajući svoj arsenal. Predsednik je tokom govora želeo da objasni da takav način izgradnje odnosa sa Rusijom nema budućnost, već da je bolje sesti za pregovarački sto“, objašnjava Džabarov.

Naš sagovornik dodaje da je predsednik Putin tokom svog govora jasno stavio do znanja da uprkos jačanju pritiska antiruskih sankcija, stanovništvo ne mora da brine za svoju bezbednost, jer državu štite vojska i rusko oružje. Džabarov je dodao da neprijatelji takođe moraju biti svesni i da će potencijalni udar na ruske saveznike biti protumačen kao udar na Rusiju i da će odgovor biti munjevit.

Sa druge strane, Andrej Manojlo, profesor Moskovskog državnog univerziteta „Lomonosov“, kaže da je predsednik, iako je mnogima daleko više pažnje privukao drugi deo njegovog govora, posvećen modernizaciji naoružanja, izneo mnogo važnih informacija o planovima za ekonomski rast. Manojlo podseća na reči predsednika u vezi sa rastom životnog standarda običnih građana, kao i da je dalji rast blagostanja građana strateški zadatak države.

„Imam utisak da je drugi deo govora bio namenjen našim zapadnim partnerima, koji uvek vrlo pažljivo prate sve Putinove govore. Ključna je rečenica predsednika o tome da nas Zapad do sad nije slušao i da bi valjalo da nas makar sad poslušaju i obrate pažnju, dok trka u naoružanju ne dovede ekonomije zapadnih zemalja na rub propasti“, konstatuje Manojlo.

Naš sagovornik zaključuje da je ovo neka vrsta lajtmotiva koji ističe sve ono što je predsednik izneo u drugom delu svog govora, kao i da Zapad još ne shvata Rusiju kao punopravnog igrača na međunarodnoj sceni. Manojlo dodaje da je prema njegovom mišljenju u ovom govoru bilo najmanje politike, a da se više govorilo o rešavanju konkretnih ekonomskih i socijalnih problema običnih ljudi.

 

Autor Jovana Vukotić

 

Izvor Sputnjik, 02. mart 2018.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u