Nakon što je Rusija otkazala logističke usluge NATO paktu i prestala da iznajmljuje svoje teretne avione zapadnim zemaljama u vojne svrhe, američka vojska i saveznici su se našli u problemima, prije svega zbog slanja vojne opreme i ljudstva u Avganistan.
Vašington se s molbom za pomoć obratio Kazahstanu, koji je ratifikovao sporazum s američkom stranom o korišćenju kazahstanskih luka s kojima bi se služila američka vojska za prijevoz tereta u Afganistan. Ova je vijest izazvala zabrinutost kod nekih ruskih stručnjaka i medija. Neki su otišli toliko daleko da su počeli govoriti o izgradnji pravih američkih vojnih baza u Kaspijskom moru. No, čini se da je ova uzbuna ipak neutemeljena.
Prošle nedelje je nekoliko ruskih medija objavilo članke i kolumne u kojima predviđaju izgradnju američkih vojnih baza u Kaspijskom moru. No, za sada postoji samo odluka kazahstanskog parlamenta da odobri sporazum o korišćenju kazahstanskih luka Aktau i Kuryk za tranzit specijalnih tereta u Avganistan, nakon čega su ove luke odmah pretvorene u “vlasništvo Pentagona”.
Dakle, neki “stručnjaci” vjeruju da će nakon potpisivanja dokumenata, koje je ratifikovao kazahstanski parlament, predsjednik Nursultan Nazarbajev svoje luke automatski pokloniti Pentagonu i da će one postati američke i baze NATO saveznika. Ova je teza iznijeta bez obzira na to što piše kako će luke biti “tranzitno čvorište” i ništa više.
Deo ruskih analitičara ističe kako trenutno okretanje Kazahstana Sjedinjenim Državama ima antiruski karakter, jer je svaki brod američke vojske, čak i onih s civilnim teretom, izuzetno nepoželjan u Kaspijskom moru.
Osim toga, put od crnomorskih luka Gruzije do Azerbajdžana i Kaspijskog mora je u logističkom smislu apsolutno nelogičan, što je glavni argument da se Nursultan Nazarbajev odlučio “služiti političkim i vojnim interesima Amerike”.
Stručnjaci vjeruju “kako bi upotreba luka Aktau i Kuryk za američki vojni tranzit mogla uništiti krhku arhitekturu kaspijske bezbednosti”.
“Američka prisutnost u Kaspijskom moru biće vrlo iritantna i za Moskvu i Teheran. Osim toga, nastavak takozvane distribucione trase preko Kaspijskog mora može biti i prepreka u rješavanju pitanja pravnog statusa mora”, tvrde analitičari, što je većim dijelom istina.
Podsjetimo, 19. aprila je Senat Kazahstana ratifikovao Protokol o izmjenama i dopunama međuvladinog sporazuma sa Sjedinjenim Državama o osiguravanju komercijalnog željezničkog tranzita specijalnih tereta preko teritorija Kazahstana, zbog učestvovanja američkih trupa u stabilizaciji i obnovi Avganistana.
Tranzitni pravac posebnog tereta u Avvanistan će, prema američkom prijedlogu, sada ići od Gruzije i Azerbejdžana preko Kaspijskog mora u Kazahstan i dalje željeznicom kroz Uzbekistan, sve do Avganistana, rekao je ministar spoljnih poslova Kazahstana Kairat Abdrahmanov.
“Luke Aktau i Kuryk su dodate na popis tranzitnih tačaka. To je učinjeno u cijelosti u interesu Kazahstana kao strateškog partnera Sjedinjenih Država, koje nastoji održati mir i stabilnost u susjednom Avganistanu”, kazao je ministar.
Po prvi put se za pregovore između SAD i Kazahstana o mogućnosti korišćenja kaspijske luke Aktau kao tranzitne tačke saznao nakon objave Vikiliksa 2013. Nakon toga je činjenicu da se vode pregovori priznao i Nursultan Nazarbajev.
Zamjenik predsjednika Odbora za poslove Zajednice nezavisnih država ruske Državne Dume, Konstantin Zatulin, slaže se sa zabrinutostima dijela stručnjaka i medija.
“Kazahstan aktivno koristi riječi “strateško partnerstvo” kada govori o odnosima sa Sjedinjenim Državama, dok u pitanjima koja su vrlo važna za Moskvu Astana pokušava na sve moguće načine očuvati neutralnu poziciju”, rekao je Zatulin.
Ruski funkcioner je istakao kako nije poznato je li Kazahstan raspravljao o pojedinostima ovog sporazuma s Rusijom.
“Mi imamo dogovor o zajedničkom poslovanju u Kaspijskom moru. Prisutnost oružanih snaga nekaspijskih država predstavlja kršenje samog duha ovog sporazuma. Kaspijsko more je more na kojeg izbijaju ne samo Rusija i Kazahstan, nego i Iran, s kojim Sjedinjene Države pogoršavaju odnose. Kako će Iran tretirati ovu odluku i koliko će biti zadovoljan?”, upitao je Zatulin.
“Američka mornarica se vjerojatno neće ograničiti samo na tranzit i mogla bi stvoriti operativnu bazu u Kazahstanu”, vjeruje Zatulin.
“Sva ova pitanja traže vrlo ozbiljnu raspravu među saveznicima. Nadam se da će se ova rasprava održati, jer ne mogu zamisliti da je takva odluka donesena bez rasprave s Ruskom Federacijom, koja ima svoju ideju o Kaspijskom moru”, dodao je ruski dužnosnik.
Međutim, načelnik analitičke službe “Real Politik” iz Kazahstana Talgat Mamirajimov je uvjeren da je Astana održala preliminarne konsultacije s Kremljom.
“Vjerovatno se o tom pitanju raspravljalo prije nego je Nazarbajev posjetio Vašington, jer je upravo na tom putovanju Nazarbajev istakao važnost prisutnosti američkih snaga u Avganistanu. Malo je vjerovatno da je o tome mogao raspravljati bez jasnog konsenzusa s Kremljom. Najvjerojatnije je održao razgovor s Putinom i dogovorili su se koje se portovi mogu koristiti za tranzit”, rekao je Talgat Mamirajimov, dodajući da je za stabilan Avganistan zainteresovana i Rusija.
“Istina je da Astana koristi avganistanski problem u spoljnopolitičkim interesima, prvenstveno za razvijanje dubljih odnosa sa Zapadom, posebno sa Sjedinjenim Državama. Astana razumije da je Vašington zainteresovan za stabilan tranzit vojne opreme za svoje jedinice u Avganistanu”, smatra stručnjak.
“U pozadini sukoba između Rusije i Sjedinjenih Država Astana strahuje da bi se to na neki način moglo odraziti na interese Kazahstana, jer je zemlja, direktno ili indirektno, takođe pod sankcijama. Ovom odlukom pokušava nekako smiriti SAD, pružajući Pentagonu pravo na tranzit”, rekao je Mamirajimov.
Istovremeno je siguran da će se sporazum odnositi isključivo na tranzit i malo je vjerovatno da će Astana pristati na raspoređivanje američkih vojnih baza na svojoj teritoriji.
“Astani ne treba sukob s Moskvom i Teheranom zbog raspoređivanja američkih vojnih baza”, vjeruje Talgat Mamirajimov.
Zamjenik direktora ruskog Instituta za političke i vojne analize Aleksandar Hramčihin takođe ozbiljno sumnja u mogućnost pojave američkih vojnih baza na obalama Kaspijskog mora.
Stručnjak je podsjetio da je Kaspijsko more u geografskom smislu zapravo jezero u kojeg se može ući samo preko Volge, a ta se rijeka cijelosti nalazi na teritoriju Rusije. Druga opcija je sistem Volga-Don, ali je i on u Rusiji
“Rusija ne bi trebala ni da reaguje na ovaj ugovor, jer to može biti samo transportni sistem. Osim toga, ruski Uljanovsk je sve do nedavno bio njegov deo. U suštini, problem pojavljivanja američkih baza ne postoji ni teoretski”, rekao je Aleksandar Hramčihin.
Podsjetimo da je do nedavno tranzit NATO tereta koji se prevozio preko teritorija Rusije uključivao i korišćenje luke u Uljanovsku. I tada su se počele voditi rasprave o američkim vojnim bazama u srcu Rusije, što nije imalo veze sa stvarnošću.
Ipak, ostaje činjenica da je Moskva odlučila prilično zagorčati život NATO trupama u Avganistanu, nakon odluke da obustavi pružati logističke usluge za prijevoz velikih tereta avionima AN-124 “Ruslan”.
Izvor Logično, 03. maj 2018.
