Američki rijaliti: Predsednik SAD Donald Tramp baš se razmahao po svetu – udara i levo i desno i po sredini. Malo puca po Siriji, malo preti trgovinskim ratom američkim saveznicima u Evropi i Kini, lupa nove sankcije Rusiji, bahato se ponaša prema prvim komšija SAD – Kanadi i Meksiku – baca u đubre ugovore koje su njegovi prethodnici potpisali…
Jedini koji se izgleda uplašio ovog mlataranja američkog predsednika po planeti je severnokorejski lider Kim Džong Un. Malo zbog pretnji iz Vašingtona da će napasti Severnu Koreju i opasnog gomilanja američkih trupa u njenom okruženju, a izgleda više zbog rušenja glavnog Kimovog postrojenja za proizvodnju atomskih bombi severnokorejski lider je pristao da razgovara s Amerikancima. Već je povukao i neke pomiriteljske poteze koji bi trebalo da sugerišu njegovu iskrenu nameru da se korejsko poluostrvo „očisti” od nuklearnog oružja.
A time, u znatnoj meri, doprinese uklanjanju i poslednjeg relikta Hladnog rata – gvozdena zavesa duž 38. paralele koja deli dve Koreje.
Predstojeći, junski susret Kima i Trampa u Singapuru biće svetska predstava, pravi rijaliti u kojem sadašnji američki lider pliva kao riba u vodi. Velike, neprimerene gestikulacije, napadna srdačnost i neobjašnjivo prijateljska prisnost s nepoznatim svetskim državnicima, nediplomatski rečnik koji se povremeno pretvara u grubu retoriku – predsednik SAD se zapravo ponaša kao veliki šef i uvek je spreman da svakog sagovornika podseti ko je zapravo gazda na planeti.
Takvo ponašanje Donalda Trampa svakako nije iznenađenje. U predizbornoj kampanji za ulazak u Belu kuće njegov moto bio je „Amerika na prvom mestu” i on danas pokušava da sprovede u život ovaj cilj. Za cenu jednostavno ne pita.
Njegova strategija, procenjuju analitičari, nikada nema alternativu. Udara iz sve snage kako bi postigao ono što želi. U Vašingtonu se okružio „jastrebovima”, gotovo da više nema hladne glave koja bi upozorila na moguće loše posledice neke odluke. Tramp je u velikom zaletu i sve brže skače s teme na temu. Da li će „preskočiti” prepreku koja se zove Kim Džong Un pokazaće već junski samit u Singapuru. Sigurno je, međutim, da nema strategiju za slučaj da se saplete i tada bi mogao da napravi još neki haos.
Loša vest: I dok je severnokorejski slučaj na pregovaračkom stolu napravljen je drugi, utisak je, neuporedivo ozbiljniji problem. Tramp je poništio nuklearni sporazum s Iranom čime je samo dolio ulje na vatru krize na Bliskom i Srednjem istoku.
Takav potez Tramp je mesecima najavljivao, ali se povremeno činilo da će možda, ipak, odustati od rušenja ugovora koji je potpisan s Teheranom 2015. posle 12 godina mučnog pregovaranja. Na kraju, svet je video još jednu Trampovu predstavu – teatralno potpisivanje odluke o poništavanju ugovora s Iranom a zatim i poziranje pred TV kamerama s dokumentom na kojem dominira njegov potpis debelim crnim slovima. Poput olimpijskog šampiona na pobedničkom postolju Tramp je pokušao da svetu pošalje još jedan dokaz ko je zapravo gazda.
Trampov trijumfalni osmeh viđen u Vašingtonu zabrinuo je svet. Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da „jednostrano povlačenje SAD iz iranskog sporazuma smanjuje poverenje u globalni poredak”.
„Mislim da nije pravedno jednostrano ukidati sporazum koji je postignut i koji je jednoglasno potvrdio Savet bezbednosti UN. To umanjuje poverenje u međunarodni poredak”, izjavila jer nemačka kancelarka.
Ona je, u govoru u Minsteru podsetila i na Trampovo povlačenje iz Pariskog sporazuma o klimi zaključujući da je „loša vest za svet ako svako radi šta želi”.
Pre Trampovog jednostranog poteza i druge važne evropske države zalagale su se za očuvanje sporazuma s Iranom. U tom taboru se našla čak i Velika Britanija, najodaniji američki saveznik u Evropi.
Sve je bilo uzalud. Posle nove Trampove predstave u Vašingtonu iz Brisela je stigla zabrinuta izjava Federike Mogerini koja je podsetila da je „sporazum s Iranom odlučujući uslova za bezbednost u regionu, Evropi ali i celom svetu”. I da ga po svaku cenu cenu treba sačuvati od propasti.
Neke druge važne države stale su na stranu Irana. Iz Moskve je stigla vest da će Rusija i Iran, i posle povlačenja SAD iz međunarodnog sporazuma o nuklearnom programu Teherana nastaviti „blisku saradnju”. U telefonskom razgovoru ruskog predsednika Vladimira Putina i njegovog turskog kolege Redžepa Tajipa Erdogana zaključeno je da su SAD povukle „pogrešan potez”. Moskva i Ankara se zalažu da se nastavi sprovođenje sporazuma iz 2015. godine.
Razloga za veliku zabrinutost svakako ima. Teheran je zapretio da će odmah pokrenuti postrojenja za obogaćivanje urana ukoliko SAD ponovo uvedu rigorozne sankcije Iranu što je Tramp već najavio. Takav potez u Vašingtonu bio bi protumačen kao nastavak rada Irana na proizvodnji svoje atomske bombe i možda povod za vojnu intervenciju u kojoj bi, pored SAD svakako učestvovao i Izrael. A to bi već bio rat s nesagledivim posledicama.
Izvor Politika, 14. maj 2018.