Aleksandar Lukašenko smatra da je glavna prijetnja miru sukob velikih sila. Izjavio je to 1. juna, govoreći pred graničnim čuvarima i njihovim porodicama prilikom posjete granične stanice Divin u okrugu Kobrin, prenosi državna agencija BelTA.
“Glavna prijetnja, kao što vidim, je sukob interesa velikih država. Pogledajte što se događa. Glavni sukob SAD vode sa Kinom. Kina je porasla, postala je lider u mnogim smjerovima. Naravno, Amerikanci ne žele izgubiti svoju vodeću poziciju i monopol u svijetu. to je glavni sukob”, rekao je bjeloruski čelnik.
U isto vrijeme, bjeloruski predsjednik je posebno istakao sukob između Rusije i Zapada, Rusije i Sjedinjenih Država, kao i napetosti između Indije i Kine i između Kine i Vijetnama nad ostrvom Spratli.
Naglasio da se svi ovi sukobi na neki način ispoljavaju u situaciji u Donbasu i Siriji.
“Tamo je u toku otvoreno suočavanje”, rekao je Lukašenko.
Prema njegovu mišljenju, Sirija je zemlja u kojoj su se suočili interesi velikih sila.
“Tamo velike interese ima Rusija, a naročito Iran i SAD”, rekao je bjeloruski čelnik, upoređujući situaciju u Siriji s Ukrajinom.
“Isto je u Ukrajini. Čini mi se da bi možda bilo mira kada ne bi bilo drugih koji su zainteresovani za ovaj sukob. Vi znate ko”, rekao je bjeloruski čelnik, ne navodeći na koga točno misli.
Aleksandar Lukašenko je spomenuo i napetosti između Sjedinjenih Država i Evropske unije oko snabdevanja čelikom i aluminijumom, spominjući korišćenje sankcija u rješavanju određenih pitanja.
“A što su sankcije? To je gubitak novca i teret za društvo. Kažu da brane svoje ekonomske interese. Bojim se da ovi trgovinski i informacioni ratovi negdje ne prerastu u vrući sukob, posebno velikih sila koje imaju nuklearne potencijale. Onda će biti vruće svima”, naglasio je predsjednik.
Istovremeno, prema njegovu mišljenju, male i srednje države većinom, ne bi trebale, kao privjesci, slijediti politiku velikih svjetskih aktera.
“Moramo voditi tešku politiku i zajedno se boriti za naše interese”, vjeruje bjeloruski vođa.
Iz perspektive geopolitičke situacije u regiji, Lukašenko se posebno osvrnuo na situaciju u Ukrajini. Prema njegovim riječima, postoje neke neizvjesnosti oko ovog pitanja.
“Ako Ukrajina uđe u NATO, situacija će biti drugačija, ako ne, Ukrajinu će preplaviti radikalne nacionalističke struje usmjerene na borbu “svi protiv svih”. Ta je mogućnost još složenija”, rekao je Lukašenko.
“Za Ruse, koji se boje da će Ukrajina ući u NATO, što može biti, doći će vrijeme kada će nam biti drago da je Ukrajina u NATO savezu, a ne da bude neka vrsta gangsterske države kojom će vladati uniformirane bande i grupe. Tada bi to bilo mjesto gdje neće biti ničega dobrog, za Rusiju, Bjelorusiju i sve ostale”, rekao je Lukašenko.
Sudeći po njegovoj izjavi, to znači da bi NATO čak bio dobro rješenje za Ukrajinu, jer bi spriječio uspon na vlast neonacista i radikalnih nacionalista u zemlji i tada bi Ukrajina bila normalna zemlja, koja ne bi predstavljala bezbednosni rizik i s kojom bi bilo moguće sarađivati.
S druge strane, posjetimo da je sredinom februara na sastanku Saveta bezbednosti predjsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao “kako je prvi put od sredine prošlog stoljeća svijet korak bliže globalnom sukobu s nepredvidljivim posljedicama”.
Tada je istakao “kako danas u rukovodstvu Rusije ne postoji ozbiljno razumijevanje o nužnosti jačanja nacionalnih oružanih snaga na najopasnijim područjima zajedničke odbrane s Bjelorusijom, Kazahstanom, Jermenijom i drugim zemljama”.
Krajem maja je bjeloruski predsjednik održao sastanak s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovom, tokom kojeg se, između ostalog, raspravljalo o odnosima između dviju zemalja i NATO paktom. Nakon sastanka je Lavrov rekao kako Moskva i Minsk imaju “jedinstven stav”.
“Mi smo saveznici i ne tražimo sukob ni sa kim“, rekao je ruski ministar spoljnih poslova.
Posljednja posjeta bjeloruskog predsjednika graničnoj stanici s Rusijom dolazi u vrijeme ogorčenosti Minska zbog ruske odluke da uvede granične kontrole na nekim graničnim prijelazima s Bjelorusijom.
Nesuglasice su nastale kada je Bjelorusija prošle godine uvela petodnevno bezvizni režim za građane 80 zemalja, što je omogućilo stanovnicima trećih zemalja da pređu rusku granicu bez ikakve kontrole. Naime, ranije nije bilo kontrola na granici Rusije i Bjelorusije. Ruski FSB je iz bezbednosnh razloga najavio stvaranje granične zone s Bjelorusijom u nekoliko ruskih regija. Iako je Lukašenko uvođenje petodnevnog bezviznog režima uveo kako bi osigurao ublažavanje sankcija Evropske unije, ruski odgovor je nazvao “političkim činom”.
Najnovija izjava o NATO paktu kao “faktoru koji će stabilizovati Ukrajinu” je, blago rečeno, nepojmljiva.
Iako doslovno zavisi o povlašćenim cijenama za gas i druge robe koje uvozi iz Rusije, kreditima Moskve i odbrambenim kapacitetima ruske vojske, Lukašenko je vrlo oštar u govorima kada treba kritikovati odluke Moskve.
Graničare je pozvao ne da “postanu poput Rusa, koji ne znaju što žele i što bi radili na bjeloruskoj i ruskoj granici”.
“Neka budu odlučni i donesu tu odluku. Nemamo problema i spremni smo na odgovarajući način odgovoriti u bilo kojem trenutku”, rekao je Lukašenko.
“Ako žele zatvoriti granicu, molim…”, istakao je, dodavši kako su u Bjelorusiji spremni komunicirati s Rusima “kao sa saveznicima i kao narodi”.
Osim toga, Aleksandar Lukašenko je granice nazvao relikvijama prošlosti, koja daje malu korist u komunikaciji ljudi, naročito između Rusa i Bjelorusa.
Lukašenko je naglasio da će ovo pitanje biti raspravljeno tokom nadolazećeg Vrhovnog državnog vijeća Saveza država Rusije i Bjelorusije u junu.
Pozvao je na donošenje “jasnog sporazuma o odnosima između graničnih čuvara”, ističući da o ovom pitanju ne mogu odlučivati graničari na licu mjesta.
Treba naglasiti da je Lukašenko ove izjave dao isti dan kada je njegov ministar spoljnih poslova razgovarao s evropskim povjerenikom o razvoju odnosa Bjelorusije s EU, dok je samo dva dana ranije Sergeja Lavrova pozvao na razgovore o saradnji između Bjelorusije i Rusije.
Izvor Logično, 03. jun 2018.
