Tramp je pobednik izbora za Kongres, a evo i zašto

Ishod usmerava predsednika Trampa ka pobedi i reizboru 2020, uz mogućnost osvajanja oba doma Kongresa u drugom mandatu

Plavi talas – kilavi talas. Po bilo kom istorijskom merilu, demokrate su se spotakle o izbore za Kongres, ustupivši nekoliko mesta u Senatu i dobivši veoma nepouzdanu kontrolu nad Predstavničkim domom. Ishod usmerava predsednika Trampa ka pobedi i reizboru 2020, uz mogućnost osvajanja oba doma Kongresa u drugom mandatu.

Čini se da će republikanci na kraju imati 54 ili 55 mesta u Senatu (u dosadašnjem sastavu imali su 51), dok će demokrate imati tanku prednost u Predstavničkom domu. Demokrate, koje su predviđale izborni talas koji bi onesposobio Trampa, imale su istoriju na svojoj strani, ali njihovo očekivanje se ipak nije obistinilo.

Uporedimo ovaj rezultat sa prethodnim nokautima koje su opozicione stranke zadavale predsednicima tokom njihovih prvih izbora za Kongres. Godine 1994, stranka Bila Klintona izgubila je 54 mesta u Predstavničkom domu i osam senatorskih mesta! A 2010. je Obamina partija izgubila 63 sedišta u Donjem domu i šest u Senatu! Gromoglasno najavljivani „otpor“ Trampu nije došao ni blizu ovim standardima.

Štaviše, neverovatno je da je Trampova stranka osvojila mesta u Senatu, i to podosta njih. To se retko dešava. Postoji, doduše, jedan nedavni izuzetak. U vreme prvih kongresnih izbora Džordža Buša mlađeg, koji su se odigrali godinu dana nakon 11. septembra, republikanci su dobili još dva mesta u Senatu.

Ovogodišnji istorijski „prvi kongresni izbori“ u predsednikovom mandatu najviše podsećaju na one iz vremena Ričarda Niksona kada su 1970. republikanci izgubili dvanaest mesta u Predstavničkom domu i dobili dva u Senatu. Nikson je dve godine potom ubedljivo osvojio reizbor.

Ne samo da će Tramp u Senatu imati još brojniju republikansku većinu, nego i naklonjeniju. Nema više antitrampovskih republikanaca kao što su Bob Korker, Džef Flejk i Džon Mekejn. Ljudi koji su ih zamenili uglavnom prihvataju smer u kojem je Tramp poveo „Veliku staru partiju“, kao i njihove kolege koje su došle na sedišta koja su nekada pripadala demokratama.

Veća razlika u korist republikanaca u Senatu će olakšati sve u tom domu, od usvajanja zakona, do potvrđivanja nominovanih izvršnih funkcionera i sudija. Tramp sada ima odrešene ruke da zameni odlazeće funkcionere ljudima kojim on želi.

Što se Predstavničkog doma tiče, buduća predsedavajuća Nensi Pelosi će, pri tako maloj razlici, imati dosta glavobolje oko upravljanja buntovnim demokratskim kokusom. Bez Senata, demokrate ne mogu da samostalno donose zakone i primoravaju Trampa da pribegava diskreditujućem i nepopularnom pravu veta koje bi moglo da mu smanji šanse za uspeh 2020. Štaviše, neće imati izbora nego da prihvate predložene budžete, ili da budu optuženi za kočenje vlade.

Tramp je već dobio najveći deo onoga što mu je trebalo u kontekstu legislative za reizbor. Nedavno je počeo da mašta o dodatnim smanjenjima poreza za srednju klasu, a želi i finansije za zid na granici. Kongresna pasivnost povodom ovih popularnih inicijativa će biti od pomoći pri Trampovom reizboru.

Pelosi bi mogla da pokuša da zaustavi trgovinske zakone koji joj budu išli u susret, uključujući i američko-meksičko-kanadski sporazum koji će zameniti NAFTA-u. Ali Tramp može da je prisili na kooperativnost povlačenjem iz NAFTA-e, čime bi Kongresu ostavio malo izbora. Štaviše, Pelosi bi morala da brine i o gubitku nemalog broja demokrata koje su naklonjene trgovinskim reformama.

Nema sumnje da će demokrate u Kongresu dovesti istrage o Trampu do tačke usijanja koristeći svoju novootkrivenu moć za održavanje saslušanja i izvođenje svedoka. Međutim, ovaj hiperfokus na skandale je jedan od razloga zašto demokrate nisu uspele da osvoje Senat. Skandali retko motivišu Amerikance da menjaju glasačke navike, a naročito ukoliko su lažni, kao onaj o „ruskoj zaveri“. Izgleda kao da su demokrate zaglavljene u nastojanju da ospore Trampovu pobedu iz 2016, umesto da se bave predlaganjem atraktivnih zakona.

Nensi Pelosi

Šire gledano, rezultat izbora za Kongres će onemogućiti ono što je demokratama najviše potrebno: period introspekcije i shvatanja da moraju da budu umereniji ukoliko žele da im birači ikada ponovo povere veću moć. Umesto toga, progresivno krilo partije će proglasiti pobedu i insistirati na nominovanju radikalnog kandidata koji bi se obračunao sa Trampom 2020. U tom smislu, ovi izbori nisu mogli da prođu bolje za Trampa.

 

Kristijan Vajton je bio zamenik specijalnog izaslanika Stejt departmenta od 2003. do 2009. Trenutno je viši saradnik Centra za nacionalni interes, a napisao je knjigu „Pametna moć: Između diplomatije i rata“.

 

Preveo Vojislav Gavrilović

 

Izvor The National Interest

Svet
Pratite nas na YouTube-u