Akcije na američkim berzama u decembru imale najveći pad nakon 1931.

Neki ekonomski analitičari već upozoravaju da su ovo „prve laste nove globalne ekonomske krize“.

Najveće svetske berze su u `velikim tumbanjima` poslednjih nedelja. Pad akcija naročito trese američke berze koje su u decembru zabeležile najveće minuse još od Velike depresije koja se usijala 1931. godine.

Indeks S&P500 je tokom decembra imao pad od 11 odsto, akcije visokotehnoloških američkih kompanija „Nasdaq“ — pale su u proseku za 12 odsto.

Neki ekonomski analitičari već upozoravaju da su ovo „prve laste nove globalne ekonomske krize“.

Neki su čak uvereni da je ta kriza „sasvim bližu“. Jer, najviše su pale akcije kompanija koje su simbol moći američke ekonomije.

Fejsbuk je za poslednjih pet meseci bezmalo duplo izgubio na vrednosti. Akcije Dženeral motorsa su za pola godine izgubile trećinu vrednosti. Isti je slučaj sa akcijama Dženeral elektrika.

U sličnom padu su akcije na berzama drugih vodećih kapitalističkih zemalja. U velikom padu su japanski indeks Nikkei-225 i nemački DAX, a francuski CAC40 se od novembra 2018. obrušio za 20 odsto i može konkurisati američkom Nasdaq.

Britanski list Fajnenšel tajms ironično podseća da je tokom decembra 1931. S&P500 izgubio „samo“ 14,5 odsto. Prvo je u funkciji više nego jasne aluzije da je svet na pragu krize velikih razmera i da njen epicentar opet može biti u SAD.

Najveći pad akcija u SAD počeo je 19. decembra – odmah pošto je Sistem federalnih rezervi (SFR) podigao refrentnu kamatnu stopu, a njihov direktor Džerom Pauel izjavio da u američkoj ekonomiji postoje određeni problemi i da će ona ove i naredne godine imati manji rast nego što se prvobitno prognoziralo.

Posle Pauelovog nastupa, Tramp je ocenio: „Federalne rezerve su jedini problem američke ekonomije“.

SFR je istovremeno počeo da smanjuje količinu novca u opticaju (tokom prošle godine je ispumpao 110 milijardi dolara).

Finansijski analitičar Greg Mek Brajd podsetio je da su SAD imale povlačenje novca iz opticaja 1921-1922, 1928-1930, 1937, 1941, 1948-1950 i 2000. i upozorio da nacionalna ekonomija samo jednom od tih šest slučajeva nije kretala prema recesiji.

Međutim, anketa Bank of America pokazala je da više američkih ekonomskih „igrača“ opasnošću smatra Trampove trgovinske ratove nego poteze Sistema federalnih rezervi.

Dženeral motors i Ford su se, primera radi, našli na ivici bankrotstva i prisiljeni su da zatvaraju fabrike zbog carina na čelik i aluminijum koje je predsednik SAD uveo u aprilu prošle godine. Njihovi zvaničnici tvrde da je sada čelik u SAD skuplji nego bilo gde u svetu i da je cena njihovih vozila skočila u proseku za 1.500 dolara.

Američku ekonomiju potencijalčno ugrožava i 35 milijardi dolara deficita u budžetu Saudijske Arabije za 2019. koji je zasnovan na prosečnoj ceni nafte od 80 dolara za barel, a to znači da može biti i osetno veći.

Razlozi za strahovanja su u ovom `lancu`: ako se Saudijci i Kinezi (zbog trgovinskog rata sa SAD) nađu u još cvećim problemima – mogu početi da rasprodaju američke državne obveznice, a to će podstaći ostale da beže sa tržišta državnog duga SAD. Na udaru će se naročito naći banke koje su u poslednje vreme aktivno kupovale vrednosne papire američke vlade…

Saudijski deficit je, inače, duplo je veći od budžetskog deficita Italije za koji Brisel tvrdio da ugrožava stabilnost sle EU.

 

Izvor Fakti, 09. januar 2019.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u