Nakon povećanja pritiska američke administracije na Teheran, iranske vlasti su juče uputile pisma čelnicima Velike Britanije, Kine, Evropske unije, Francuske i Njemačke, potpisnicima nuklearnog sporazuma u okviru kojeg je Iran ograničio svoje obogaćivanje uranijuma u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija. Pismo je takođe trebalo otići u Rusiju. U pismima stoji kako Teheran prekida ispunjavanje nekih obaveza iz sporazuma o nuklearnom programu, saopštio je iranski predsjednik Hasan Rohani.
Ova je mjera nešto blaža od one koju je kao mogućnost najavio ministar spoljnih poslova Irana, Muhamed Džavad Zarif, koji je 30. aprila rekao kako Teheran razmatra mogućnost povlačenja iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Ovaj sporazuma je na snazi od 5. marta 1970. godine, a potpisalo ga je 190 zemalja. Sjeverna Koreja se iz njega povukla, a Izrael, Indija, Pakistan i Južni Sudan ga nikada nisu ni potpisali. Zarif je kazao kako je povlačenje Teherana iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja “jedna od mnogih mogućnosti” akcija odmazde nakon što je Vašington objavio svoju namjeru da sa svjetskog tržišta izbaci iransku naftu. Štaviše, takav potez je moguć, ali čak i izjava o namjeri povlačenja iz ovog međunarodnog ugovora je bila dovoljno jasno upozorenje, prije svega zapadnim silama.
Dan kasnije, Hasan Rohani je dao 60 dana evropskim državama za pregovore s Iranom. Ako potpisnici nuklearnog sporazuma za to vrijeme ne ispune svoje obaveze koji se tiču bankarske sfere i pitanja trgovine iranskom naftom, Iran će odbaciti ograničenja u obogaćivanju uranijuma. “U tim pismima smo im saopštili da smo čekali godinu dana i poštovali smo sve naše obaveze. Danas ne želimo izaći iz nuklearnog sporazuma, ali ćemo poduzeti korake u okviru sporazuma”, izjavio je Rohani, javlja televizija Press TV. Iran je odlučio da će suspendovati prodaju teške vode i obogaćenog uranijuma u narednih 60 dana, rekao je juče iranski predsjednik.
Agencija ISNA je ranije saopštila da će predsjednik Irana danas vjerovatno objaviti neke od protivmjera Teherana kao odgovor na prošlogodišnji izlazak Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma. Prema službenoj iranskoj agenciji, plan Rohanija u ovom slučaju ne podrazumijeva izlazak Irana iz nuklearnog sporazuma, ali može biti govora o djelimičnom prekidu ispunjavanja nekih obaveza od strane Irana koje su propisane sporazumom.
U isto vrijeme, Trampova administracija je na Bliski istok poslala borbenu grupu predvođenu nosačem aviona USS Abraham Linkoln, jer su u Vašingtonu očekivali da će Iran odustati od dogovorenih obaveza o zamrzavanju svog nuklearnog programa.
Sjedinjene Američke Države su ponovo uvele dio sankcija Iranu 7. avgusta prošle godine, a dodatne američke sankcije na izvoz nafte su stupile na snagu 5. novembra. Tada je Vašington odobrio privremeno izuzeće od sankcija zbog kupovine iranske nafte za Kinu, Indiju, Italiju, Grčku, Japan, Južnu Koreju, Tursku i kinesko ostrvo Tajvan.
Ovaj razvoj situacije je jednostavno objasniti i pisma su zapravo upozorenje, prije svega, Velikoj Britaniji i zemljama Evropske unije, koje nisu podržale američko povlačenje iz nuklearnog programa s Iranom, ali su samo deklarativno pokazale želju za očuvanjem sporazuma iz kojeg se Vašington povukao.
Podsjetimo kako je u jesen 2018. visoka predstavnica EU za spoljne poslove Federica Mogerini izvijestila kako je Brisel donio odluku o mehanizmu trgovine s Iranom koji će zaobići američke sankcije. Uspostavljen je i INSTEX, poseban sistem naplate za poslovanje s Islamskom Republikom, ali se kroz njega nije sklopio nijedan posao. Iako sistem zaobilazi američke sankcije, gotovo sve velike evropske kompanije posluju u Sjedinjenim Državama i zbog straha od sankcija protiv svojih podružnica koje su podložne sankcijama Vašingtona ne koriste INSTEX i raskidaju ugovore o poslovanju s Islamskom Republikom.
Muhamed Zarif je izjavio kako “evropske države nisu bile u stanju uspostaviti i održati privredne odnose s Iranom u uslovima režima američkih sankcija”. Donald Tramp je Evropljane doveo pred svršen čin i prisilio ih na izbor između Amerikanaca i Iranaca. Evropske tvrtke priznaju da će u tim uslovima biti teško ili nemoguće održavati poslovne veze s Teheranom. Sada je Hasan Rohani evropskim zemljama dao rok od 60 dana da se izjasne što tačno misle činiti i kakva je njihova stvarna politika prema Islamskoj Republici. Deklarativne izjave o budućoj saradnji i lijepe riječi iz evropskih kancelarija Iranu očito ne znače ništa.
Naravno, Vašington je ogorčen saopštenjem iz Teherana, ali čak i neki ruski analitičari, kao što je politički analitičar Aleksej Malašenko, tvrde “kako će sada doći do negativne reakcije Vašingtona, iako su svi svjesni da je sve ovo izazvao Tramp”. Komentarisao je i odluku Irana da se neće pridržavati uslova nuklearnog sporazuma.
Direktor istraživačkog Instituta za dijalog civilizacija, Aleksej Malašenko, odluku Irana da obustavi ispunjenje niza obveza iz nuklearnog sporazuma je nazvao predvidljivom. “To se moglo predvidjeti nakon što je američki predsjednik Donald Tramp otkazao nuklearni sporazum. Skoro smo se vratili u normalu, jer su se ti sporazumi odnosili na ograničavanje obogaćivanja uranijuma”, rekao je Malašenko.
Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je da je Teheran zemljama članicama poslao kopije sporazuma o iranskom nuklearnom programu i pet pisama koje su primile Rusija, Velika Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i sjedište EU. Za sada se radi o prekidu ispunjavanja uslova o skladištenju obogaćenog uranijma i teške vode.
Kao što smo rekli, Iran ne izlazi iz nuklearnog sporazuma, ali suspenduje sprovođenje dvije tačke. U prvim vijestima se navelo kako je Teheran partnerima koji žele očuvati nuklearni sporazum dao 60 dana za pregovore u kojima bi trebali naći model za privrednu suradnju i ukidanje sankcija, nezavisno od jednostranog povlačenja Sjedinjenih Država iz dogovora.
Prema najnovijim informacijama, Iran je pet zemalja obavijestio kako im daje petnaest dana kako bi ispunile sve obveze kojima bi se jamčili iranski interesi, uključujući bankarski i naftni sektor. Ako se to ne dogodi, sljedeći korak će biti nastavak modernizacije reaktora u Araku, te odbijanje ograničenja u vezi nivoa obogaćivanja uranijuma, navodi se u saopštenju iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu bezbednost.
Aleksej Malašenko je istakao kako ovo možda nije dobra odluka i izjavio: “Odluka Teherana će na ovaj ili onaj način podstaknuti negativne reakcije iz Vašingtona, iako smo svjesni da je sve to podstaknuo Tramp. Svaka stvar koja se odnosi na nuklearno oružje izaziva lančanu reakciju, uključujući i ogorčenost među susjedima Irana. Ali Irance možemo razumjeti. Oni se od početka provociraju da to učine.”
Gotovo u isto vrijeme s izjavama Rohanija i Zarifa, Si-En-En je u svom stilu izvijestio kako Iran prebacuje balističke projektile na brodove u području Persijskog zaleva. Američki kanal citira “svoj izvor” i navodi kako je riječ o projektilima kratkog dometa. U Sjedinjenim Državama još ne znaju “može li Iran s tih brodova lansirati spomenute projektile” ili su “prevezene za upotrebu od strane iranskih snaga na kopnu”.
“Ovo nije prvi put da Amerikanci izjavljuju nešto slično. Ali i Pentagon šalje svoje brodove u Persijski zaliv. Ne vjerujem da će Iran koristiti svoje balističke projektile protiv Sjedinjenih Država ili Saudijske Arabije. Sve to su svi simboli, ali vrlo opasni simboli”, izjavio je ruski stručnjak Aleksej Malašenko.
Prema izvorima koje citira Si-En-En, “Pentagon razmatra mogućnost prijenosa dodatnih snaga na Bliski istok, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane Patriot, jer ne isključuje mogućnost iranskog udara na američke vojnike u Iraku ili Siriji”. Ovo je vrlo opasno upozorenje, jer američke vojnike u Iraku i Siriji može napasti bilo tko, čak i neke islamističke terorističke grupe kojima je cilj eskalacija sukoba na cijelom Bliskom istoku, jer je jasno da će Tramp za bilo kakav napad na američke trupe istog trenutka optužiti Iran. Osim toga, nije isključen ni inscenirani “lažni” napad, iako je svima jasno da bi se region time gurnuo u opšti rat svih protiv svih.
U ponedjeljak je savjetnik za nacionalnu bezbednost Donalda Trampa, Džon Bolton, izjavio kako su Sjedinjene Države poslale jasan i nedvosmislen signal iranskim vlastima, kada su udarnu borbenu grupu na čelu s nosačem aviona USS Abraham Linkoln i taktičkom grupom bombardera poslali u područje odgovornosti američkog Središnjeg zapovjedništva.
Jučee je američki državni sekretar Majk Pompeo neočekivano otkazao posjetu Njemačkoj, nekoliko sati prije sastanka s kancelarkom Angelom Merkel i ministrom spoljnih poslova Hajkom Masom. Umjesto toga je odletio za Irak. U Njemačkoj su se uvrijedili zbog tog čina, a čak su proglasili i “prekid prijateljstva” sa Sjedinjenim Državama. Majk Pompeo je objasnio da je otišao u Bagdad zbog “eskalacije iranskih akcija”.
U tom smislu je važno spomenuti reakciju Pariza, za koji se smatra da s Berlinom stvara njemačko-francusku osovinu. No, kako prenosi Figaro, Francuska je odmah upozorila iranske vlasti na nuklearni sporazum i kako ne želi da Teheran sprovodi bilo kakve radnje koje bi bile izvan okvira sporazuma, a ako tako postupi, sankcije Iranu će iznova nametnuti i Evropa. Kao što ste primijetili, francuski list se izjasnio u ime cijele EU i Velike Britanije, koja je još uvijek njezin dio, ne navodeći da je to službeni stav Makronove vlade. Međutim, Jelisejska palata griješi, kao što podsjeća predsjednik iranskog parlamenta Ali Laridžani. “To nije kršenje sporazuma, stoga će Iran nastaviti s programom obogaćivanja uranijuma kako je predviđeno”, rekao je Ali Larijani.
Sada predstoje najmanje dva dana pregovora u kojima evropske zemlje potpisnice nuklearnog sporazuma vjerovatno neće učiniti ništa što su obećale Teheranu. Vjerovatni scenario za Iran je približavanje Rusiji i Kini, možda i Turskoj, koja ima ozbiljne probleme u odnosima sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Novi razvoj situacije potvrđuje da ulazimo u razdoblje ozbiljnih geopolitičkih poremećaja na Bliskom istoku. Koje će sile ostati po strani i hoće li uopšte ostati, to je otvoreno pitanje.
Autor N. Babić
Izvor logicno.com, 08. maj 2019.
