Veliki skok AfD-a na izborima u Saksoniji i Brandenburgu, dišu za vrat CDU

U Saksoniji je stigla do 27 odsto glasova, u Brandenburgu do 23 odsto. To su najbolji rezultati od nastanka Alternative za Nemačku

Prema izlaznim anketama Alternativa za Nemačku (AfD) ostala je daleko od svojih prvih izbornih pobeda na pokrajinskom nivou. Demohrišćani i Socijaldemokrate su uz gubitke odbranili uporišta u dve istočne pokrajine.

Prema anketarima Infratest dimapa, u Saksoniji je 32 odsto birača dalo glas Demohrišćanima (CDU). Slede AfD sa 27,5 odsto, Levica sa 10,5 odsto, Zeleni sa devet odsto, Socijaldemokrate sa osam odsto, dok se Liberali kotiraju na 4,8 odsto – dakle taman ispod cenzusa.

U Brandenburgu su pobedile Socijaldemokrate sa 27,5 odsto. Slede AfD sa 22,5, Demohrišćani sa 15,5, Levica sa 11, Zeleni sa 10, dok se konzervativni Slobodni birači kotiraju na 5 odsto. Liberali bi i ovde mogli da ostanu na 4,8 odsto.

Znatno povećana izlaznost u odnosu na izbore od pre pet godina ukazuje da je tesna trka izvela mnoge na birališta. U obe pokrajine je prošli put glasalo nešto manje od polovine biračkog tela, a sada je u Brandenburgu izašlo 59, a u Saksoniji 65 odsto što se smatra solidnom izlaznošću za pokrajinske izbore.

Za mesec dana se glasa i u Tiringiji, još jednoj istočnoj pokrajini u kojoj Levica u vidu Boda Ramelova ima svog jedinog premijera od ujedinjenja Nemačke.

ZELENI SPAŠAVAJU STVAR?
Koaliciona matematika biće manje zanimljiva nego što se očekivalo. Ukoliko se brojke ne budu menjale, biće dovoljno da Zeleni u obe pokrajine uskoče u koalicije i tako donesu većinu. Ta stranke je trenutno u naletu na saveznom nivou, pa je ovaj put lako preskočila cenzus i na istoku zemlje gde tradicionalno ima težak posao.

Brandenburgom je do sada vladao premijer Ditmar Vojdke (SPD) u koaliciji sa Levicom. U Saksoniji je na vlasti bio demohrišćanin Mihael Krečmar u koaliciji sa Socijaldemokratama.

„Pobedila je prijateljska Saksonija. Ovo je zvilja dobar dan za našu pokrajinu“, rekao je Krečmar.

„Verujem da moramo više da komuniciramo sa ljudima. Mislim da bi bilo dobro da budemo na ulici i slušamo šta imaju da kažu“, rekao je Vojdke, locirajući jedan od razloga za rast desnice.

Pre izbora su sve ostale stranke isključile mogućnost saradnje sa desničarima. Konzervativna Hrišćansko-demokratska unija uz to najavila je da neće u koaliciju ni sa Levicom.

Najavljivala se mogućnost da ovi izbori uzdrmaju i Veliku koaliciju koju na saveznom nivou predvodi Angela Merkel. Njeni partneri Socijaldemokrate će kroz mesec dana rezimirati dosadašnji rad vlade. No ishod ovih izbora jeste doneo novi pad Demohrišćana i Socijalmodekrata, ali je taj pad manji nego što su se pribojavali.

AfD JOŠ ČEKA NA POBEDU
Ankete su pre današnjih izbora najavljivale tesnu trku i mogućnost da Alternativa za Nemačku (AfD) po prvi put pobedi na nekim pokrajinskim izborima. To bi ujedno bilo prvi put u posleratnoj Nemačkoj da stranka radikalne desnice dobije izbore na ovom nivou. Premda do toga nije došlo, AfD je ponovo znatno ojačala.

AfD je najjača stranka istoka zemlje, ako se posmatra svih pet pokrajina koje su nekada sačinjavale DDR. Ukupno im ankete daju 14 odsto podrške u celoj Nemačkoj jer na Zapadu ni izbliza ne stoje dobro kao na istoku.

„Mnogi ljudi iz bivšeg DDR-a su razočarani. Oni osećaju da ih većinsko društvo na zapadu ne razume“, rekla je ranije za DV sociološkinja Judit Enders. To ima veze s činjenicom da istočni Nemci čine samo 17 odsto ukupnog stanovništva zemlje. Ali još je, kako ističe, nedostaje njihovog prisustva u čitavom nemačkom društvu.

Istočni Nemci zauzimaju samo 1,7 odsto visokih pozicija u nemačkoj privredi, politici i administraciji. Nakon ponovnog ujedinjenja, socijalističku elitu DDR-a zamenili su zapadni Nemci. Ta elita reprodukuje se i danas, čak i nakon 30 godina, kaže Endersova.

 

Izvor Dojče vele, 01. septembar 2019.

DOJČE VELE: ŠTA JE TO TRULO U NEMAČKOJ
Prvi septembar nije samo datum istorijske težine. Ove nedelje je i populistička AfD u dve pokrajine ostvarila svoj najbolji rezultat do sada. To pokazuje da se Nemačka muči sa sobom, piše Ines Pol, glavna urednica DV.

Prvog septembra 1939. su Nemci u zoru napadom na Poljsku započeli Drugi svetski rat. Sa milionima mrtvih, ranjenih, silovanim ženama, proteranima i svetom koji do danas pati zbog nacističkog rušilačkog besa.

Tačno osam decenija kasnije usred Nemačke dvocifrene rezultate beleži jedna stranka koja se za glasove bori prevashodno nacionalističkim repertoarom i rasizmom. U Saksoniji je stigla do 27 odsto glasova, u Brandenburgu do 23 odsto. To su najbolji rezultati od nastanka Alternative za Nemačku (AfD).

Tako je toj stranci za samo nekoliko godina uspelo da postane druga najjača snaga u svakoj od te dve istočne pokrajine. Nije neka uteha što desničarski populisti, uprkos prognozama, ipak nisu uspeli da postanu najjači ni u Saksoniji ni u Brandenburgu.

Šta dakle govori o Nemačkoj to što je ovakva partija uspešna i to uprkos ekonomski dobrim vremenima i ipak relativnoj političkoj stabilnosti? I šta tek dolazi ako se vremena promene i Nemačku možda zahvati drobilica globalne recesije? Koliko su visoki bedemi, kolika je svest da u Nemačkoj nikada više na vlast ne sme doći jedna partija koja tako igra na kartu rasizma?

Izgubile su pre svega etablirane partije. Demohrišćani Angele Merkel i Socijaldemokrate su zabeležili najgore rezultate u ovim pokrajinama od ujedinjenja zemlje. Taj trend znači da će čak i u stabilnoj Nemačkoj biti sve komplikovanije sastavljanje vladajućih koalicija. Takođe, više ne funkcioniše sistem sa dve velike stranke koje skupljaju sve glasače od desnice do levice.

Sve to pokazuje koliko se Nemačka muči sa sobom, sa time kakva zemlja želi da bude. Kakav će kurs zauzeti u izbegličkoj politici, ali i u velikim privrednim i socijalnim pitanjima? Koliko Nemačkoj treba države, a koliko Evrope?

U prirodi istoriografije leži da se tek sa vremenske distance može opisati šta se u određenom momentu zapravo desilo. Utoliko se može samo nagađati da li će ovaj prvi septembar 2019. stajati u istorijskim čitankama i šta će tamo pisati.

Nema sumnje da ovaj uspeh daje krila AfD i na saveznom nivou. Ona je tu i neće tako brzi nestati. Druge stranke moraju da nađu odgovarajući odnos prema tome. Bilo bi fatalno da se na uspeh desničara odgovori arogancijom. Ishod izbora je političkim funkcionerima brutalno stavio do znanja da nešto žestoko ne valja u zemlji. Bolje bi im bilo da pažljivo osluškuju i osmatraju šta to tera birače u ruke populista.

U istorijsku odgovornost Nemačke spadaju i neki principi kod kojih nema kompromisa. U to spada slobodno ispovedanje vere i pravo na azil za ljude u nevolji. Ti principi se nikada ne smeju žrtvovati, ma koliko koaliciona matematika postala komplikovana.

 

Autor Ines Pol

 

Naslovna fotografija: DPA

 

Izvor Dojče vele, 01. septembar 2019.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u