J. Cerovina: Srbija na pola koša do preokreta

Može li Srbija lobiranjem za povlačenje priznanja tzv. države Kosovo na svoju stranu pridobiti većinu zemalja u Ujedinjenim nacijama?

Na semaforu UN trenutno piše 97:96 u korist Prištine i zapadnog „drim tima” oličenog u zemljama Kvinte. Sportski rečeno, beže za pola koša. Utakmica, međutim, nije gotova. Naprotiv. Ivica Dačić najavljuje da Togo, koji je ovih dana povukao priznanje nezavisnosti Kosova nije poslednja zemlja koja se odlučila na takav korak. Kosovo je definitivno podelilo svet. „Nastavljamo dalje, dok Kosovo ne shvati da stvar nije gotova i da mora da ide na kompromis”, poručio je ministar spoljnih poslova. Da nije gotovo najpre su priznali na Zapadu, a sad već ni Priština, koja je uporno ponavljala da je reč o „falsifikatu” i „propagandi Beograda”, nema kud.

Zamenik kosovskog premijera u bivšoj vladi, Enver Hodžaj, kaže da bi ukidanje nametnutih 100 odsto uvećanih taksa na proizvode iz Srbije trebalo postaviti kao uslov Beogradu da prekine kampanju povlačenja priznanja Kosova. To bi, kako je rekao pre nekoliko dana, istovremeno bilo i usklađivanje Prištine sa interesima SAD i EU. Samo dva dana ranije, Jetljir Ziberaj, savetnik ministra spoljnih poslova Kosova, rekao je za Kohu da neće komentarisati „propagandu i falsifikovane dokumente Ivice Dačića”.

Istog dana kada i Hodžaj, gotovo identičnu poruku uputio je i Johanes Han. Komesar za pristupne pregovore je u Helsinkiju još jednom pozvao prištinske vlasti da ukinu tarife na robu iz Srbije. „Ključno je da se povuku tarife, jer su protiv duha unije”, rekao je Han, ali je dodao i da Srbija mora da prekine sa inicijativama za povlačenje priznanja Kosova koje sprovodi širom sveta.

Prema pisanju nekih medija, Dačić je navodno zbog svojih aktivnosti oko povlačenja priznanja pod prismotrom i američkih obaveštajnih službi. Šef diplomatije je svojevremeno, više kao anegdotu, pričao da mora da krije od Bedžeta Pacolija gde putuje kako ne bi otkrio s kojom se državom radi na povlačenju priznanja. „Krenuo sam za Kazahstan i u VIP salonu u Frankfurtu, odakle sam leteo, priđe mi čovek i kaže: ’Ja sam rođeni brat Bedžeta Pacolija.’ Pozdravimo se, on ode svojim putem. Vraćam se iz Kazahstana, u avionu pored mene sedi drugi rođeni brat Pacolija”, ispričao je Dačić ovu epizodu.

Da li se Dačić krio od braće Pacoli i kad je putovao u Togo, nije ispričao. Tek vest da je u poseti ovoj zemlji stigla je polovinom maja ove godine. Imao je odvojene susrete s predsednikom Faure Gnasingbom i sa svojim kolegom ministrom spoljnih poslova Robertom Dusijem. „Glavni rezultat ove posete jeste naša obostrana saglasnost da razvijamo stratešku saradnju između naše dve tradicionalno prijateljske zemlje”, poručio je Dačić iz ove zemlje, podsetivši na „izuzetno dobre odnose koje je Jugoslavija u vreme Tita imala s Togom, uključujući i s ocem sadašnjeg predsednika”.

Nepuna tri i po meseca kasnije stigla je vest da Togo povlači priznanje. Dačić je notu o povlačenju priznanja doneo iz ove zemlje u Beograd istog dana kada su vlade zemalja Kvinte, koje priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost „Kosova” (Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i SAD) izdale saopštenje pozivajući Srbiju i Kosovo „da što je moguće brže obnove dijalog pod okriljem EU i da se uzdrže od koraka koji onemogućavaju postizanje sporazuma neophodnog obema državama u cilju postizanja širih evroatlantskih integracija”. Kako su pojasnili, „za Kosovo to znači ukidanje taksa koje je nametnulo Srbiji. Za Srbiju to znači prekid kampanje za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova”.

Zbog ovog saopštenja Dačić nije mogao da radosnu vest o povlačenju priznanja podeli sa javnošću. „Ja sam to hteo da objavim već tog dana kada sam doneo notu”, objasnio je Dačić, ali to ipak nije učinio ocenivši da bi to u tom momentu bilo provociranje, a „mi nemamo nameru da se svađamo s bilo kim”. Pozive na obustavljanje akcije povlačenja priznanja, Dačić smatra neprincipijelnim. „Što nikome od njih nije smetalo kada je Kosovo lobiralo i kada su te zemlje priznavale Kosovo, a sada je odjednom problem kada te zemlje menjaju svoj stav”, pita Dačić.

„Otkad su počeli briselski razgovori mislim da su dvadeset i tri zemlje priznale Kosovo. Mi se nismo bunili zbog toga, nije nam bilo pravo, ali oni su u to vreme došli do većine u Ujedinjenim nacijama. A sada se oni bune kada mi radimo na tome da to spustimo ispod pedeset odsto”, rekao je Dačić otkrivši i da su iz Prištine ministru spoljnih poslova Toga „nudili pola miliona da kaže da je nota povlačenju priznanja Kosova falsifikat”. Na to ih je, ispričao je Dačić, ministar lepo pitao: „Zašto ponižavate i mene i sebe?”

„Potom su ga zvali i molili da ne objavljuje javno notu. Nisu uspeli”, objasnio je ministar spoljnih poslova Srbije. Priština je, međutim, Beograd optuživala da korumpira pojedine države kako bi povukle priznanje. Tako je ministarstvo spoljnih poslova Kosova, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nakon pisanja centralnoafričkog portala o aferi u koju su upletene ministarka spoljnih poslova Centralnoafričke Republike Silvi Baipo Temon i „specijalni savetnik ministra spoljnih poslova Srbije”, tvrdilo da Vlada Srbije nudi mito u zamenu za povlačenje priznanja Kosova.

Dačić je, podsetimo, 27. jula ove godine objavio vest da je Centralnoafrička Republika poslala notu da više ne priznaje nezavisnost Kosova. Ona je bila četrnaesta, pretposlednja zemalja koja je, do sada, to učinila. Međutim, iz Prištine su, možda i nehotice, priznali da su upravo oni koristili ovakve metode kod nekih država da bi ih priznali. U septembru 2012. Bedžet Pacoli je ispričao da mu je bivši predsednik Malija obećao da će priznati Kosovo, ali je dok je bio na odmoru, došlo do puča. „Pozvao me je moj savetnik i obavestio me da je nova vlast u Maliju zamolila da im pomognemo u opremanju rezidencije i kabineta jer se predsednik vratio iz Pariza i nema osnovne uslove za rad pošto je sve uništeno u sukobima. Tražili su deset kompjutera i nešto nameštaja. Reagovao sam odmah i odobrio da im se dopremi pet kompjutera. Kada sam se vratio s odmora, dobio sam informaciju od svog savetnika da je došlo do priznanja. Pogledao sam pismo i uporedio potpis s potpisom na jednom od prethodnih pisama. Pečat je bio originalan ”, pohvalio se Pacoli kako je „sredio” da Mali prizna Kosovo.

Dačić je ovih dana ispričao i da je obišao 105 zemalja i video da mnoge ne znaju o čemu je tu reč, da su odluku o priznanju donele neke druge, prethodne administracije, ali i da su oni spremni da te odluke revidiraju. „Tanzanija se naljutila jer smo mi posle petog oktobra zatvorili njihovu ambasadu. Sada ću napraviti jednu rekapitulaciju koliko zemalja priznaje, a koliko ne priznaje Kosovo. Postoje zemlje koje su zamrzle te odluke, kao što su Peru i Egipat. Meni je cilj da padne ispod 97, koliko je polovina od ukupnog broja članica Ujedinjenih nacija”, rekao je ministar, objasnivši da „time dobijamo to da oni ne mogu da se ponašaju kako hoće, oni ne mogu da budu članica UN jer će Rusija da stavi veto u Savetu bezbednosti, ali ako Rusija ne stavi veto, mi moramo da imamo većinu članica UN na našoj strani”.

KAD EMISARI PRITISAKAJU
Kao što je bio slučaj i s ostalim zemljama koje su donosile odluke o povlačenju priznanja, i u Togu su brinuli kako će na Zapadu dočekati taj njihov potez. Dačić je više puta isticao da zapadne zemlje šalju emisare kako bi vršili pritisak na te države. Saopštavajući vest o odluci Togoa, on je pojasnio da su još na Vidovdan, 28. juna, doneli notu. Međutim, kako je rekao, molili su ga da ne objavljujemo do avgusta to da ne bi oni bili u nezgodnoj situaciji jer su na njih vršeni pritisci. I onda su s odlukom upoznali Prištinu, ali i američkog ambasadora koji im je rekao da to nije dobra odluka.

MOŽE LI 30 ZEMALjA DA POVUČE PRIZNANjE
Svojevremeno je rekao da ni Šerlok Holms ne bi mogao da utvrdi koji je broj zemalja koje su priznale Kosovo i da je spisak koji predstavlja Priština – lažan. Prema pisanju nekih portala, moglo bi da se desi i da čak do 30 zemalja donese odluku o povlačenju priznanja pre nego što se reši pitanje Kosova. Navodno, Dačić ima i nekoliko „jačih” država kao adut u poslednjoj fazi pregovora. Podsetimo, dosad su to uradile: Surinam, Liberija, Unija Komora, Komonvelt Dominika, Sao Tome i Principe, Gvineja Bisao, Burundi, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Grenada, Madagaskar, Solomonska Ostrva, Palau, Centralnoafrička Republika i Togo.

Neke države, poput Grčke, Rumunije, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Kine, Izraela, Brazila i Rusije, nisu priznale Kosovo, ali priznaju pasoš Republike Kosovo kao važeći putni dokument. Pet zemalja EU, Španija, Kipar, Rumunija, Slovačka i Grčka, odbija da prizna Kosovo, a među većim državama koje su kategorično protiv toga su Rusija, Kina, Indija, Brazil, Alžir, Iran, Venecuela i Bolivija. Prva zemalja koja je priznala Kosovo bila je Kostarika, i to svega dan pošto je kosovska skupština proglasila nezavisnost. Ova zemlja je to uradila 18. februara 2008.

 

Autor Jelena Cerovina

 

Naslovna fotografija: Ministarstvo spoljnih poslova

 

Izvor Politika, 02. septembar 2019.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u