S. Ikonić: Utešni šengen

Da li je tzv. mali Šengen između Albanije, S. Makedonije i Srbije nova „igračka“ u zamenu za pristup EU koji se produžava unedogled?

Da je otvaranje integrisanog prelaza između Srbije i Severne Makedonije pre mesec dana bio samo jedan od koraka u novim regionalnim odnosima, saznali smo ovih dana iz Njujorka, tokom zasedanja generalne skupštine UN, kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izneo svoju inicijativu o stvaranju takozvanog malog Šengena između Albanije, Severne Makedonije i Srbije. U nizu bilateralnih susreta Vučić se u Njujorku sastao i s premijerima Severne Makedonije i Albanije, Zoranom Zaevim i Edijem Ramom, i najavio njihov dolazak u Srbiju 9. i 10. oktobra, na sastanak u Novom Sadu posvećen uklanjanju carinskih barijera.

OD DAVOSA DO BERLINA
Sama ideja nije nova i Vučić je o njoj govorio u raznim prilikama, naročito na međunarodnim skupovima. Još u Davosu, u januaru prošle godine, insistirao je na kreiranju zajedničkog tržišta koje bi, prema njegovim procenama, donosilo najmanje osam do devet milijardi dolara investicija godišnje, a formiranje zajedničkog ekonomskog prostora na Zapadnom Balkanu bila je jedna od ideja i Berlinskog procesa.

Zanimljivo je da do obnovljene inicijative, pa i same njene realizacije, dolazi u trenutku kada su sve glasniji signali iz EU da nema ni govora o doglednom prijemu novih članova, dok, istovremeno, ekonomiju Srbije, ali i Bosne i Hercegovine, pritiskaju carine koje je na uvoz robe uvela Priština.

Dakle, bio bi to, u neku ruku, pandan Evropskoj uniji, jer se i ovde spominju motivi poput održavanja regionalnog mira i stabilnosti među zemljama članicama, sa osvrtom na pripadajuće koristi od povećane međusobne trgovine, kao i atraktivnost regiona za strane investitore zbog postignute stabilnosti i ukidanja carinskih barijera.

ZAPADNOBALKANSKA UNIJA
Jedino se nigde ne spominje rok za realizovanje ove ideje i da li bi on bio duži ili kraći od 12 godina, koliko je trebalo EU da profunkcioniše. Da li je samim tim ovo nova „igračka“ u zamenu za pristup EU koji se, očigledno, produžava unedogled? Odnosno radi li se o rezervnoj varijanti kako bi region ostao izvan EU, ali da za nju bude čvrsto vezan?

Takva poruka provejava i iz junskog pisanja bečkog dnevnika Prese, u kome se nedavni izbori za Evropski parlament navode kao povod za ovaj novi ugao gledanja na Balkan.

„Sada se pruža prilika za drastičnu političku odluku i EU bi mogla, nakon izbora za Evropski parlament, s novim rukovodstvom da povuče ručnu. Zato bi se moglo u potpunosti odustati od namere da se zemlje regiona pripreme za prijem u EU“, navodi Prese.

Zbog toga bi bio potreban novi odnos EU i Zapadnog Balkana, pa se u ovom dnevnom listu navodi i ponuda: vi u roku od deset godina izgradite zapadnobalkansku uniju po uzoru identičnom EU – ukidanjem granica, zajedničkim tržištem sa četiri osnovne slobode, zajedničkom energetskom politikom, zajedničkom politikom u telekomunikacijama, saobraćaju i sve to zajedno s građanskim pravima, navodi Prese.

Doduše, Prese navodi da bi bila istorijska greška da EU u potpunosti odbaci Balkan. To nikako, jer bi postojale i političke implikacije – „onda bi Kina, Rusija i Turska između sebe podelile region. Time bi kraj tenzija među balkanskim narodima bio nezamisliv“, ukazuje list.

Kako bilo da bilo, mediji u Beogradu su inicijativi iz Njujorka dali priličan publicitet, navodeći da je ideja o „malom Šengenu“, ili kako se to zvanično kaže o ekonomskom udruživanju regiona, dobila „zeleno svetlo“ od najuticajnijih svetskih igrača, pre svega SAD i Nemačke. Pojedini tabloidi idu tako daleko da navode da je predsednik SAD Donald Tramp podržao predlog srpskog kolege Aleksandra Vučića da od pet država u regionu napravi balkansku uniju, koja bi funkcionisala po principima sličnim EU. Time se, valjda, spekuliše da bi se ovoj uniji naknadno priključili i Crna Gora i Bosna i Hercegovina, pa i Priština.

EKONOMSKA LOGIKA
„Hoćemo politički i ekonomski dublje da se povezujemo i da izlazimo kao blok pred EU i druge, a ne pojedinačno. To će biti prvi korak, a cilj je da povučemo i druge u regionu. Te ideje danas možda ne izgledaju mnogo važne, ali garantujem da bismo dramatično uvećali nivo naših investicija, koji je već veliki, pomoglo bi i drugima… Takvo okruženje bi sve nas podiglo“, rekao je Vučić u Njujorku.

Za pojašnjenja i detalje pomenute inicijative postarali su se članovi srpske vlade i privrednoekonomskih asocijacija, što ličnim istupima, što zvaničnim saopštenjima. Apelujući na sve zemlje Zapadnog Balkana da naprave strategiju zajedničkog ekonomskog razvoja, potpredsednica vlade Zorana Mihajlović, u saopštenju svog Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, naglasila je da ovde nije reč o stvaranju neke „nove Jugoslavije“ ili „velikog Balkana“ već o primeni čiste ekonomske logike, koja može da obezbedi bolji život našim građanima.

„Svaka od zemalja Zapadnog Balkana ipak je mala za privlačenje globalnih investitora, bez kojih nije moguće obezbediti konstantan ekonomski rast. Ali zajedno možemo da budemo konkretniji, kako prema EU, tako i prema drugim svetskim tržištima. To je jasno pokazao i slučaj otvaranja nove fabrike ’Folksvagena’“, navela je Mihajlovićeva.

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić pojasnio je da je na inicijativu Evrope odavno otpočela saradnja privrednih komora zemalja regiona, ali da su, upravo zbog ponašanja Prištine, mnoge regionalne inicijative zamrznute, ili u potpunosti zaustavljene.

„Ovo sada je jedna inicijativa da bi se oživeo taj proces, jer smo svesni da smo svi pojedinačno male ekonomije i mala tržišta da bismo mogli da budemo interesantni za velike strane investitore i ulagače, a s druge strane, da bi naša privreda bila konkurentna na globalnom svetskom tržištu“, rekao je Ljajić za „Sputnjik“.

Najopširnije i najdetaljnije bilo je saopštenje Privredne komore Srbije u kome se kaže da bi uspostavljanjem „malog Šengena“ na Zapadnom Balkanu kompanije iz celog regiona dobile veće regionalno, zajedničko tržište s gotovo 20 miliona potrošača, bez barijera i kočnica za više međusobne trgovine i ulaganja… To, po rečima Marka Čadeža, predsednika Privredne komore Srbije i Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke, podrazumeva da naš zajednički prostor uredimo kao zajedničko tržište i jedinstvenu investicionu destinaciju, da harmonizujemo propise unutar regiona i sa evropskim standardima, pojednostavimo procedure, usaglasimo veterinarske i fitosanitarne sertifikate, da međusobno priznajemo prekograničnu dokumentaciju i uskladimo rad graničnih službi, kako bi roba, ljudi i kapital, što je i ključni zahtev privrednika, neometano prolazili kroz ceo region.

Tako, recimo, kada u Severnoj Makedoniji postoji nalaz o kvalitetu određenog proizvoda ili robe, u drugoj ili trećoj zemlji ne mora da se radi ponovo, jer to povećava troškove, odnosno smanjuje konkurentnost robe. Samo zbog dugog čekanja na granici, proizvodi Srbije i drugih zemalja u regionu za 5 do 6 procenata su skuplji, upravo zbog dugih procedura i velikih troškova koji se prave na graničnim prelazima.

U raskoraku je jedino ostala ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, koja je još u junu rekla da ideju o balkanskoj uniji plasiraju „one struje i krugovi“ koje su protiv proširenja Evropske unije. Ona je tada za TV Pink rekla da je balkanska unija nešto što ne odgovara realnosti, jer su velike zemlje Balkana već u uniji, a Balkan je deo evropskog identiteta. Da li se radi o „pobrkanim lončićima“, tek, ministarka Joksimović sada nije komentarisala inicijativu koju su štedro podržale njene kolege u Vladi Srbije.

U Severnoj Makedoniji i Albaniji su, izgleda, bolje obavešteni jer, i pored vesti da je nemački Bundestag odobrio početak pregovora Severne Makedonije i Albanije sa EU, ni Zaev ni Rama ne odustaju od oktobarskog dolaska u Novi Sad.

USKLAĐIVANjE CARINA I NEDOUMICE
I pored činjenice da bi tzv. Zapadni Balkan nastupao kao jedinstveno tržište od oko 20 miliona ljudi i da bi to naročito koristilo Srbiji jer, generalno, svaka ekonomska integracija i svaki sporazum o slobodnoj trgovini je povoljniji za zemlju koja je ekonomski jača od ostalih, a bilansi CEFTA sporazuma govore da je Srbija ekonomski najjača u regionu, ostaju mnoge nedoumice i prepreke na tom putu.

U funkciji je već postojeći sporazum o slobodnoj trgovini u regionu (CEFTA) koji je odlukom Prištine blokiran, mada se zna kako bi on i pod čijim pritiskom lako bio i deblokiran. Kada je pak reč o pitanju zajedničkih carina, carinska unija zahteva da sve zemlje članice koriste istu carinsku tarifu prema trećim zemljama. To znači da roba uvezena u Crnu Goru ili Srbiju mora da bude opterećena identičnim carinskim stopama. Upućeni ekonomisti kažu da to nije pošlo za rukom ni u vreme SRJ i SCG, pa ne vide kako će u slučaju formiranja carinske unije.

To isto znači i revidiranje nekih sporazuma o slobodnoj trgovini koje imamo. Formiranje ovakve carinske unije, i sledstveno ukidanje Sporazuma o slobodnoj trgovini s Rusijom, verovatno bi značilo i manji politički upliv Rusije na dešavanja u Srbiji, što je Evropskoj uniji u ovom trenutku i te kako u interesu. Tako stvari izgledaju kada je u pitanju Evropa, mada ni tu nisu svi jedinstveni. Nije Vučić tek tako uz inicijativu pominjao i smetnje, bolje reći namerna ometanja tog puta.

To se pre svega odnosi na SAD, za koje bi se reklo da imaju razloga i „za“ i „protiv“ carinske unije jer, kako je to još pre više od godinu dana za „Sputnjik“ protumačio Dušan Proroković iz Centra za strateške alternative, njihov ključni interes je da se sve balkanske države integrišu u NATO. Ukoliko bi im carinska unija pomagala u tome, verovatno bi i oni podstakli takav projekat.

Tako se vraćamo na već odavno uspostavljenu konstantu da je ekonomsko pitanje, u stvari, par ekselans političko pitanje i ni u kom slučaju ne zavisi samo od domicilnih aktera, već u mnogo većoj meri od onih sa strane, moćnih i velikih. Baš kao što je bilo i s Jugoslavijom. Pravili su je kada im je trebalo, kao što su je i rasturili kada za njom više nije bilo potrebe. Reklo bi se da se nešto slično dešava i s Evropskom unijom. U tom kontekstu treba sagledavati i ovu – balkansku uniju.

 

Autor Slobodan Ikonić

 

Naslovna fotografija: Predsedništvo/Tanjug/Dimitrije Gol

 

Izvor Pečat, 04. oktobar 2019.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u