Digitalne valute su lažna alternativa dolaru

Eliminisanje fizičkog novca računarskim algoritmima ne menja suštinu i može da bude mehanizam za još agresivniji svetski monetarni poredak

U razvijenim državama postoji uverenje da je glavni razlog njihovog privrednog razvoja to da funkcioniše slobodno tržište. U državama u razvoju i/ili u tranziciji dominantno je uverenje da je slobodno tržište preduslov da se ostvari razvoj i približi standardu razvijenih.

Slobodnom tržištu se pridaje veliki značaj iz razloga koji deluju očigledni. U osnovi ideje slobodnog tržišta je vrednost – postojanja izbora. To, u svakodnevnom životu, podrazumeva da postoji sistemska dostupnost opcija od proizvodnje do dobavljača i konačno do mehanizama za kupovinu, bez njihovog nametanja od strane državnih ili korporativnih monopola.

Značaj izbora je u tome da, sam po sebi, nameće konkurenciju, koja bi trebalo da pokreće težnju za napretkom privrede. Izbor, osim toga, može da olakša i promene u društvu, jer kada ljudi upoznaju bolji način, po prirodi stvari ne žele da ostane unutar ograničenog sistema. Dakle, ljudima bi, u najmanju ruku, trebalo omogućiti da biraju ekonomske mehanizme koji najbolje funkcionišu za njihovu specifičnu situaciju.

ILUZIJA SLOBODNOG IZBORA
Sve to, međutim, nije odlika funkcionisanja savremenih država. Iz toga kako političari rade u interesu privatnih privrednika, kako se kroz budžete i propise štite interesi velikih privrednih i finansijskih korporacija i koliko države utiču na poslovanje (podsticajima, privatno-javnim partnerstvima, zaštitnim merama…) utisak je da više nigde ne postoji slobodno tržište. Naime, ukoliko postoji sprega vladinih i korporativnih monopola i, posledično, diktiranje tražnje i ponude, jednostavno nisu mogući ni konkurencija niti slobodan izbor.

Ono što posebno zabrinjava je na vrednosnoj ravni, odnosno to da u javnom diskursu promiče sličnost tih odlika savremenog neoliberalizma sa sličnim odlikama autoritarnih sistema pod Musolinijem (fašizam) i pod Hitlerom (nacionalsocijalizam), a da se negativno određuje samo prema sličnim odlikama državno-planskih tzv. komunističkih sistema.

Običan čovek danas se suočava sa izraženim ograničenjima i mikro upravljanjem za sve osim za finansijsku elitu, koja ne mora da sledi ista pravila kao ostali. Neoliberalni sistem se, u praksi, svodi na objedinjavanje ekonomskog uplitanja države i korporatokratije. Posledica toga, u vidu ugnjetavanja ljudi, nije nešto što bi trebalo da bude odlika „kapitalistički“ (a ni socijalistički) shvaćenog slobodnog tržišta.

Tajms skver, Njujork
Tajms skver, Njujork

Ono što je postalo očigledno, a posebno nakon jednostranih i diskriminatornih sankcija, jeste da je poslednjih decenija status američkog dolara (nota, privatnih, Federalnih rezervi) prerastao od svetske rezervne valute u sredstvo uticaja neoliberalnih globalista i alat finansijske elite. Kako je to postalo očigledno, dolaze naznake da će se nešto promeniti. Tokom zadnje decenije, javnost se navikla na ideju digitalnih valuta. Sada su navikavaju na ideju da bi fizičke valute trebalo da se zamene „efikasnije“ tehnologije bez posrednika, kroz globalnu bazu baza manjih blokova (blokčejn).

KRAJ DOMINACIJE DOLARA?
U poslednje dve godine, mejnstrim je postala ideja bezgotovinskog sistema plaćanja i svetske valute. U junu 2019, Fejsbuk je predstavio koncept digitalne valute, koja ima podlogu u korpi konvertibilnih valuta „Libra“. Ovu digitalnu valutu Fejsbuk polako uvodi kroz novi interni sistem plaćanja pod nazivom „Fejsbuk pej“. Zatim je, 23. avgusta 2019. guverner Banke Engleske, Mark Karni, u obraćanju simpozijumu Džekson Houl, upozorio na završetak dominacije dolara kao rezervne valute i ocenio da bi dolar mogao zameni novi sistem mreže digitalnih valuta centralnih banaka. Među, kako ih je nazvao „sintetičkim hegemonističkim valutama, Kerni je kao najvišeg profila u maloprodajnom prometu ocenio tek najavljenu „Libru“.

Bivši zamenik direktora MMF Mohamed el Erian je, 2017. godine u autorskom tekstu izneo da bi se u borbi protiv rasta anti-globalističkih pokreta i populizma mogao koristiti sistem specijalnih prava vučenja MMF-a (SPV) kao zamena za dolar kao svetsku rezervnu valutu.

U novembru 2019, bivši guverner Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, na konferenciji u organizaciji medijskog holdinga Caisin, u Pekingu, zagovarao je digitalnu verziju sistema SPV, napomenuvši da bitkoin i druge kriptovalute nisu dovoljno stabilne ni „legitimne“ da bi preuzele ulogu rezervne valute. Ideja kriptovalute kojom upravlja MMF ima podršku Kine i Rusije, koje pozivaju MMF da preuzme globalni monetarni sistem korpom SPV. Rusija se, inače, već oslobodila balasta američkih državnih zapisa, obezbedila je velike zalihe zlata i izbegava dolar u bilateralnim trgovinskim sporazumima sa drugim državama.

U avgustu 2018. godine, Nemačka je pozvala na uspostavljanje alternative Društvu za svetske međubankarske finansijske telekomunikacije (SWIFT), posredstvom kojeg SAD kontrolišu sistem, ocenivši ga kao američko geopolitičko oružje. Sada, udruženje velikih banaka u Nemačkoj i EU poziva na digitalni evro zasnovan na blokčejn tehnologiji. Početkom septembra 2019. godine, kandidat za guvernera Evropske centralne banke (ECB), bivša direktorka MMF Kristin Lagard, istupila je sa stavom da je prihvatanje digitalnih valuta neizbežno i da će gao šefica ECB učiniti se da se prilagodi promenama u međunarodnom finansijskom okruženju.

U međuvremenu, više centralnih banaka uvodi sopstvene digitalne valute. Kina je najavila da će biti ostvaren nacionalni sistem digitalne valute. Švajcarska centralna banka je licencirala banke i berzansko poslovanje u digitalnim valutama. Rusija je, takođe, usvojila zakon koji uređuje plaćanje računarskim tehnologijama.

„DEMOKRATIZACIJA NOVCA“
Kod mnogih je priča o promeni rezervne valute, nažalost, uspela da stvori utisak kako je u izgledu pozitivan razvoj. Kako se uglavnom radi o pristalicama slobodnog tržišta, trend kriptovaluta im je pružio iluziju da se u ekonomiju, kroz „monetarnu konkurenciju“, vraća „izbor“. Radi se, međutim, samo o tehnologiji. Eliminisanje fizičkog novca računarskim algoritmima ne menja suštinu i može da bude mehanizam za još invazivniji svetski monetarni poredak. Dolar je samo deo tog poretka, čija je funkcija razotkrivena, i za koji se polako dobija zamena u digitalnom okviru.

Bitkoin, jedna od najzastupljenijih kriptovaluta na svetu (ilustracija)
Bitkoin, jedna od najzastupljenijih kriptovaluta na svetu (ilustracija)

Dnevni red je mnogo širi. Pitanje je ko zaista ima koristi od promene monetarnog sveta? Ko, kroz bezgotovinski sistem, stiče političku i društvenu moć, javnost ili iste elite i neoliberalni globalisti koji danas dominiraju ekonomskom strukturom? Realno, priliku da koristi kriptovalute imao je mali procenat ljudi. Terminologija i ideja kriptovaluta se raširila zahvaljujući ogromnoj medijskoj pažnji. Kada su investitori i perači novca naduvali cenu bitkoina, iako na kratko, to je podstaklo radoznalost javnosti. U svesti mnogih, čim se nešto predstavlja vrednim mora da za to postoji razlog, i svaka skepsa se ignoriše kao glas očajnika koji je propustio priliku.

Narativ koji se servira je „demokratizacija novca“ i „multipolarni svetski poredak“, čime se insinuira kako bi kraj gotovine i posebno dolara doveo do većeg izbora u monetarnom svetu. Kraj fizičkog novca, međutim, dodatno otklanja privatnosti iz trgovine. U tom smislu, kriptovaluta (tajna, skrivena) i blokčejn tehnologija ne mogu obezbediti anonimnost, ukoliko njima upravljaju centralne banke koje za svrhu imaju da (u svetu okovanog u dužnički mehanizam) obezbeđuju stabilnost cena i valuta, a ne da budu emisione ustanove. Tako se, zapravo, uvodi potencijal za još više centralizacije.

PREPAKIVANjE MEHANIZMA POROBLjAVANjA
Javnosti se, u međuvremenu, plasira lažna dilema. Bankari, navodno, kritički posmatraju određene aspekte tehnologije, a pre svega da li će moći da se kontrolišu ilegalne finansijske transakcije, ali istovremeno ulažu i zagovaraju razvoj i uvođenje te tehnologije. U tom smislu je i narativ multipolarnog i demokratskijeg svetskog finansijskog poretka prazna priča, ukoliko se kao alternativa dolaru svede na digitalizovanu verziju SPV korpe valuta pod kontrolom MMF, jer to ne bi bilo ništa drugo nego potpuna globalna centralizacija. Ovakvim narativima, neoliberalni globalisti, eksponirani u praksi kao tirani koji ne prezaju ni od čega, pokušavaju da održe ropsku podređenost svih ostalih, tako što će mehanizam porobljavanja upakovati u privid slobodnog tržišta.

Jasno je da se obični ljudi ne bave na dnevnom nivou pitanjem obračuna međunarodnih transakcija, ali je pitanje kako se stvara novac nešto što svakoga pogađa. Zato je važno da se prepoznaju kriterijumi na osnovu koji bi se mogao oceniti stvarni nivo slobodnog tržišta.

Čini se da decentralizacija, po logici stvari, mora pre svega da obuhvati uklanjanje birokratskog nadzora i mikro upravljanja. To bi značilo da svaka valuta (digitalna ili fizička) mora da ima pokriće u plemenitim metalima ili realnim vrednostima, kao alternativnom opcijom. Ničim poduprte kriptovalute ili dekretni novac ostaju sredstvo kojim oni koji poseduju moć (stvarnu ili računarsku) stvaraju vrednost po sopstvenoj volji, na osnovu apstraktnih matematičkih formula, bez ikakvog uporišta u realnoj ekonomiji.

Novčanice dolara i zlatne poluge (ilustracija)
Novčanice dolara i zlatne poluge (ilustracija)

Stvarnu konkurenciju mogu da obezbede samo sredstva plaćanja u koje više ljudi investira. Tu su plemeniti metali u prednosti u odnosu na kriptovalute. Uprkos tome, svedoci smo trenda podrivanja cena metala, a nelokalizovanja valuta i platnog sistema sa realnim pokrićem. Za konkurenciju, odnosno stvarno slobodno tržište, danas je potreban sistem koji bi državama omogućio da se oslobode zavisnosti od dolara/duga, ali i od uticaja globalističkih institucija, poput MMF, Svetske banke i Banke za međunarodna poravnanja.

 

Miroslav Stevanović je vanredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Megatrend i na Akademiji za nacionalnu bezbednost u Beogradu. Eksluzivno za Novi Standard.

 

Naslovna fotografija: Chesnot/Getty Images

 

Izvor Novi Standard

Ekonomija, Kolumna
Pratite nas na YouTube-u