Tri fronta protiv SPC

Poslednja dešavanja u Crnoj Gori, Makedoniji i Americi stavila su Srpsku pravoslavnu crkvu pred ozbiljna pitanja

Patrijaršija u Beogradu uzeće veoma aktivno učešće u vezi s rešavanjem otvorenih pitanja o crkvenoj imovini u Crnoj Gori, statusa srpske crkve u ovoj državi i stanja verskih i građanskih prava, rečeno je Politici u krugovima bliskim Patrijaršiji.

Kako nam je objašnjeno, najozbiljnije se razmatra i usaglašava sa srpskom državom imenovanje pravnog tima koji bi se u ime Srpske pravoslavne crkve i Srbije bavio pitanjima crkvene imovine i statusom crkve u Republici Crnoj Gori. O tome kako naći izlaz posle usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti u crnogorskoj skupštini govorio je ovih dana i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je izjavio da bi vlasti u Podgorici pregovore trebalo da vode sa SPC.

Protojerej-stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, istakao je u izjavi za Politiku da ne žele nikakve negativne tonove između eparhija SPC u Crnoj Gori i državnog vrha Srbije.

– Ne želimo nikakve nejasnoće, nikakva distanciranja, nikakva suprotstavljanja između Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i državnog vrha Srbije. Takođe, ni borba protiv ovog zakona ni bilo koja druga politička tema ne može dovesti u pitanje činjenicu da su eparhije u Crnoj Gori sastavni deo Srpske pravoslavne crkve. U toj činjenici za civilizovane ljude nema problema, pošto je crkva odvojena od države. Crnoj Gori, jednoj sekularnoj državi, ne bi trebalo da smeta bilo kakva crkvena organizacija. Samo nedobronamernim ljudima smeta i može biti problem crkvena organizacija jer crkva poštuje državu Crnu Goru i njene zakone i propise. Mi se borimo protiv ovog lošeg zakona koji je antiustavan i koji narušava principe koje su uspostavili prethodno doneti zakoni – kaže otac Gojko Perović.

On dodaje, takođe, da je u isključivoj ingerenciji crkve, a ne bilo kojih političara, da to pitanje rešava.

– Kada političari pričaju o crkvenim temama više nego što treba, onda drugi političari to zloupotrebljavaju i optužuju pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori da je i ona ispolitizovana, što nije istina. Osnovna tema je borba Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori za njena verska prava i ljudske slobode – naglašava otac Gojko Perović.

Gotovo istovremeno s masovnim protestima u Crnoj Gori, ali i širom Srbije, protiv Zakona o slobodi veroispovesti, za koji se više puta s tih okupljanja čulo da upravo tu slobodu vernicima SPC uskraćuje, dok crkvu stavlja pred ozbiljnu pretnju da ostane bez imovine i prava, otvorilo se ponovo i pitanje autokefalnosti tzv. makedonske pravoslavne crkve, a nekoliko meseci ranije Sveti arhijerejski Sinod bio je pozvan da reaguje povodom odluka koje se tiču srpske crkve na američkom kontinentu. Iako se radi o tri različita slučaja, dešavanja u Crnoj Gori, Makedoniji i Americi stavila su SPC pred ozbiljna pitanja koja se tiču njenog statusa, kanonske nadležnosti, jedinstva, ali i opstanka na ovim teritorijama.

Početkom nedelje aktuelizovano je pitanje MPC. Premijer Severne Makedonije Oliver Spasovski tada se sastao s vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom u sedištu patrijaršije na Fanaru i posle susreta izjavio novinarima da očekuje da započne dinamični dijalog u cilju prevazilaženja problema makedonske crkve. Makedonski mediji preneli su da vaseljenski patrijarh namerava da reši pitanje autokefalnosti MPC, dok su grčki crkveni portali preneli da je na sastanku doneta odluka da se na zajednički sastanak pozovu obe strane, SPC i crkva u Skoplju. Inače, Sveti Sinod Vaseljenske patrijaršije odlučio je u maju prošle godine da uzme u razmatranje pitanje statusa crkve u Makedoniji, čime je odgovorila na zahtev koji su joj godinu dana pre toga uputili i MPC i makedonska vlada tražeći da se reši pitanje crkve u ovoj zemlji. Zvaničnog dijaloga sa SPC nije bilo od potpisivanja Niškog sporazuma 2002, s kojeg su Makedonci povukli svoje potpise neposredno po povratku u zemlju, pa on nije nikada stupio na snagu. Spremnost da obnovi dijalog s MPC, srpska crkva iskazala je i na poslednjem zasedanju Svetog arhijerejskog Sabora u maju prošle godine. Do susreta još nije došlo.

Konačno, veliko uznemirenje među vernicima, sveštenstvom, ali i episkopatom izazvala je letošnja odluka crkvenog sabora da izmeni Ustav SPC u Americi kojim je, između ostalog, uveden naziv Srpske pravoslavne eparhije u SAD umesto Srpska pravoslavna crkva u Severnoj i Južnoj Americi, dok je novi dokument ograničen samo na teritoriju SAD, bez Severne i Južne Amerike, koje je obuhvatao raniji ustav. Izmene su na Saboru, kojim su predsedavali episkopi novogračanički Longin, zapadnoamerički Maksim i istočnoamerički Irinej, usvojene bez druge dvojice episkopa SPC na ovim teritorijama, kanadskog Mitrofana i buenosajreskog Kirila, koji su se tim povodom obratili Sinodu tražeći da se očuva prethodni poredak SPC na ovom kontinentu. Oni su upozorili da bi izmene novog ustava mogle biti put ka razjedinjavanju jer se njegovim odredbama iz donošenja odluka isključuju dvojica kanonskih episkopa SPC. Sinod je stavio van snage sve odluke julskog Sabora, a to je zatim usvojeno i na zasedanju Episkopskog i Centralnog crkvenog saveta za Severnu, Srednju i Južnu Ameriku početkom decembra prošle godine.

TAČKA USIJANjA NA BALKANU
Srpska pravoslavna crkva nastrojena je neprijateljski prema crnogorskoj državi i njenoj prozapadnoj orijentaciji zbog čega je Vlada Crne Gore vidi kao bezbednosnu pretnju, navodi se u analizi panevropske organizacije „Evropski savet za spoljne odnose” (ECFR).

Organizacija čiji su članovi, između ostalih, Karl Bilt i Havijer Solana, u dokumentu „Moć perspektive: Zašto je članstvo u EU i dalje važno na zapadnom Balkanu” ocenila je da bi potencijalna tačka usijanja na Balkanu mogla biti SPC u Crnoj Gori i na Kosovu, preneo je „Sputnjik”. Upozorava se da zbog slabljenja uticaja Evropske unije posledica može biti ugrožavanje sigurnosti zapadnog Balkana i budućnosti Prespanskog sporazuma, koji su sklopile Severna Makedonija i Grčka.

Navodi se da su Srbija i Crna Gora tradicionalno imale bliske odnose, a da je do razmirica između dve države došlo nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova i nakon što su crnogorske vlasti ograničile svoje državljane da ne mogu imati i srpsko državljanstvo. Srbija, kako piše, ne priznaje demarkaciju Crne Gore i Kosova, „smatrajući da je to kršenje njenog teritorijalnog integriteta”.

U izveštaju se naglašava da crnogorske vlasti brine uloga SPC nakon što su se podigle tenzije kada je vlada 2015. godine predstavila Nacrt zakona o slobodi veroispovesti, „koji bi efektivno izmestio vlasništvo nad većinom crkava na državu” koji je, kako se ističe, izmenjen u skladu s preporukama Venecijanske komisije i usvojen krajem 2019. Piše i da su srpski mediji optužili Vladu Crne Gore da pokušava da opljačka SPC, dok srpski „patrijarh Irinej preti crnogorskom predsedniku Milu Đukanoviću anatemom”.

„Vlada Srbije je takođe upozorila Vladu Crne Gore o mogućnosti pogoršanja diplomatskih odnosa”, ističe se u analizi.

Ukazuje se i na to da, iako je „’crnogorska pravoslavna crkva’ osnovana 1993. godine, većina pravoslavnog stanovništva ide u SPC” jer ona, kako se dodaje, ima veliki uticaj na javno mnjenje.

„Mnogo sveštenika koji pripadaju SPC, među kojima je mitropolit crnogorski, imaju jake nacionalističke i društveno konzervativne stavove, uključujući negiranje srpskih ratnih zločina u jugoslovenskim konfliktima, protiv su prava LGBT zajednice, negiraju postojanje crnogorskog nacionalnog identiteta, NATO nazivaju ’četvrtim rajhom’ i šire govor mržnje protiv muslimana koji su manjinski narod u Crnoj Gori”, stoji u analizi, kao i da je SPC „usko povezana s Rusijom i često je viđena kao ruski zastupnik”.

U analizi se tvrdi i da je manastir Ostrog bio jedna od lokacija gde je pripremana teroristička akcija 2016. godine u Crnoj Gori.

„SPC nije registrovana u Crnoj Gori, ne plaća porez i vlasti ne znaju koliko sveštenika aktivno služi u državi”, piše u dokumentu.

Objašnjava se i da Zakon o slobodi veroispovesti „neće isterati SPC iz Crne Gore, čak i ako ne bude mogla da dokaže vlasništvo nad nekretninama u kojima služi”, te da ta crkva „neće izgubiti nekretnine u funkcionalnom smislu”, ali da će „crnogorske vlasti dobiti kontrolu”.

 

Autor Jelena Čalija

 

Naslovna fotografija: Boris Musić/mitropolija.com

 

Izvor Politika, 18. januar 2020.

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u