Hrvatska lobira za ukidanje suda za OVK

U ratu u Hrvatskoj učestvovali su i Albanci koji bi u Hagu mogli da kažu neku reč više o zločinima nad Srbima devedesetih, Agim Čeku sigurno ima takve informacije, kaže Goran Petronijević

Amerika i Evropska unija su bar zvanično odlučni da zločini takozvane Oslobodilačke vojske Kosova počinjeni od 1998. do 2000. godine budu razrešeni i da teroristi za to sudski odgovaraju. I dok Vašington i Berlin pritiskaju Prištinu da omogući da Specijalni sud nastavi s radom, jedina zemlja EU koja je pokazala razumevanje za zahteve da se ova institucija ukine, koje šalju i predstavnici privremenih kosovskih institucija, jeste – Hrvatska.

Šef srpske diplomatije Ivica Dačić kazao je da je na sastanku država članica EU bilo reči i o ponašanju Prištine i njihovoj nameri da pokušavaju da izmene zakone i da ukinu Specijalni sud, što su osudile gotovo sve članice Evropske unije.

„Znate li ko ih je (Prištinu) jedini branio? Šta mislite? Od svih članica EU? Pa samo Hrvatska. Naveli su da je to politizovani sud i da razumeju frustraciju Albanaca, kao i da je sad teška situacija u Prištini. Isti oni koji nama drže predavanja kako treba svi da odgovaraju za zločine”, rekao je Dačić na TV Hepi. Kako saznajemo, Zagreb je ovakav stav izrazio pre nekoliko dana prilikom definisanja te teme, u čemu su učestvovale sve članice Evropske unije.

Istoričar Saša Adamović za Politiku kaže da ga ne iznenađuje veza Zagreba i Prištine zato što oni dele zajednički stav, a to je da su protiv srpskih interesa, i to je samo jedan od primera međusobnog razumevanja. Podseća da je ostala upamćena izjava bivše predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, koja je pre dve godine prilikom posete Tirani govorila o tome da su „Hrvati i Albanci braća po oružju”.

„Istakla je ono što Hrvati misle – da je reč o narodima koji imaju ’trajno i nerazdvojno prijateljstvo’ i podsetila na ulogu Albanaca u ratovima devedestih godina, koji su učestvovali u ratu u Hrvatskoj, kao i da to Zagreb nikada neće zaboraviti. Ne treba zaboraviti da su se u tom ratu posebno ’istakli’ generali Rahim Ademi i Agim Čeku, koji su bili pripadnici hrvatske vojske, a kasnije je Čeku preuzeo komandu nad takozvanom OVK. Hrvatska je među prvima priznala nezavisnost Kosova 2008. godine i ima tamo svoju ambasadu”, navodi Adamović. Podseća i na sportska takmičenja u kojima su hrvatski i albanski navijači zajedno uzvikivali protiv Srba i Srbije.

Da je ta veza čvrsta svedoči i činjenica da su hrvatski državni funkcioneri rado viđeni gosti u Prištini. Tako su 2009. godine predstavnici privremenih kosovskih institucija s najvećim državnim počastima dočekali hrvatskog predsednika Stjepana Mesića. Kako su tada javljali izveštači s Kosova, Priština se potrudila da dočeka Mesića svečanije nego bilo kog drugog državnika iz regiona, kao i da je dočekan kao heroj, uz počasnu gardu. Ulice Prištine bile su okićene zastavama Hrvatske i „Kosova” i posterima s likom hrvatskog predsednika, što je do sada priređivano samo za posete američkih zvaničnika.

Uz to Mesić je proglašen za počasnog građanina Prištine. Da taj doček nije zaboravio dokaz je i to što je snimljen dok pokazuje albanskog orla u znak podrške Albancima. Mesić se posle pravdao da ne zna kako je nastala ta fotografija objavljena na društvenim mrežama, ali je ustvrdio da „nema političke konotacije” i da pretpostavlja da ga je neko zamolio da se slika sa šakama prekrštenim na grudima!

Pri tome, i ratni zločinac Ante Gotovina podržao je potez švajcarskih reprezentativaca Granita Džake i Đerdana Šaćirija, koji su posle postizanja golova protiv Srbije rukama pokazivali simbol „velike Albanije”, i nije tvrdio da ne zna kako je došlo do te fotografije.

Odgovarajući na ove prozivke, Ivica Dačić je rekao da se od njih ništa drugo nije ni moglo očekivati, ali i da su se malo zaigrali u pokušaju provociranja Srbije. „Koliko sam ja čuo, i to od uglednih stranih istoričara, taj orao kojim su mahali ima srpske korene. Neka prvo nauče poreklo pojedinih znakova pre nego što ih koriste”, rekao je Dačić.

Da Stjepan Mesić dobro zna šta radi potvrđuje i to da je on jedini političar iz regiona koji je posećivao Prištinu i koji se rado susretao s albanskim političarima, a ostala je zabeležena njegova izjava posle sastanka s tadašnjim premijerom Ramušem Haradinajem, kojeg je nazvao „večnim prijateljem”, konstatujući da je region u stanju zamrznutog konflikta.

To je na talasu onoga što je godinu dana ranije rekla Kolinda Grabar Kitarović, koja je u Tirani poručila da bi Hrvatska i Kosovo trebalo da nastave zajedno da rade kako bi uspostavili još bolju saradnju i osim istorijskih veza, navela je da i Albanija ima izuzetan geostrateški položaj i da će imati sve značajniju ulogu u jugoistočnoj Evropi. Tim povodom Saša Adamović podseća da su iz Prištine poslednjih godina kretale inicijative da se formira front nekoliko država protiv Srbije.

„Nekako u to vreme kada je Mesić posetio Prištinu, tadašnji zamenik kosovskog premijera Enver Hodžaj je u Zagrebu govorio o tome da je neophodno stvoriti pakt protiv Srbije u koji bi ušli Hrvatska, Kosovo i Crna Gora. Ovih dana je sličnu ideju ponovio i bivši prištinski premijer Aljbin Kurti, samo što je proširio tu antisrpsku koaliciju i nazvao je balkanskim paktom koji bi, po njemu, trebalo da formiraju Zagreb, Skoplje, Priština i Sofija – protiv Beograda”, navodi Adamović i kaže da su se albanske političke elite uznemirile posle izbora u Podgorici.

Dobri poznavaoci kosovskih prilika podsećaju da su, posle Hrvata, akciju „Oluja” najviše slavili kosovski Albanci koji su nešto slično, ali u manjem obimu sproveli u pogromu 2004. godine. Umešanost u tim zločinima nad kosovskim Srbima pripadnika takozvane OVK i visokih funkcionera poput Agima Čekua bila je očigledna jer je bio sličan rukopis u sprovođenju etničkog čišćenja. Činjenica da je načelnik Generalštaba Hrvatske vojske Mirko Šundov 11. juna prošle godine došao na Kosovo i da je u Prekazama odao počast najvećem teroristi Ademu Jašariju, koji slovi za osnivača OVK, svedoči o čvrstim vezama Hrvatske vojske i kosovskih takozvanih vojnih snaga.

Zašto je Hrvatskoj stalo da zaustavi rad Specijalnog suda za zločine ove paravojne formacije? Advokat Goran Petronijević navodi da su u ratu u Hrvatskoj učestvovali i albanski vojnici koji bi sigurno u Hagu sada mogli da kažu neku reč više o zločinima koji su počinjeni nad Srbima u ratovima devedestih godina. Za naš list navodi da, recimo, Agim Čeku sigurno ima informacije koje bi mogle da diskredituju rat u Hrvatskoj.

„To je opravdan strah Hrvatske da bi neki podaci mogli da isplivaju na površinu”, kaže Petronijević i dodaje da Priština sve čini da spreči rad Specijalnog suda. Zato je od početka rada ova institucije poznata problematika koja je pratila postupak osnivanja tog suda, od donošenja zakona do sada.

„Ta odluka je doneta pod velikim pritiskom međunarodne zajednice koja je u tom trenutku ’prala svoj obraz’ jer nisu mogli da pređu preko izveštaja Dika Martija i niko nije mogao da zažmuri na to. Da tog izveštaja nije bilo ja sam ubeđen da Specijalnog suda i bilo kakvih procesa, istraga i ispitivanja zločina OVK ne bi bilo”, zaključuje Petronijević.

TRI NAPADA ALBANACA NA RAD TUŽILAŠTVA
Advokat Goran Petronijević navodi da su kosovski Albanci sve činili da spreče i sada da onemoguće rad Specijalnog suda u Hagu i da taj otpor nikada nije prestajao do današnjeg dana. Nekada se intenzivirao, a nekada bio manje vidljiv.

„U momentu kada taj sud nije radio, Albanci su imali obećanje da neće ni raditi, ili da je planirano da radi, ali da ništa ne uradi, i nisu pravili problem. Ali kad god bi tužilaštvo počelo intenzivnije da radi, kao što je sada slučaj, dolazi do problema. Oni su više puta napadali taj sud tako što su prvo hteli da se donese zakon koji bi ga stavio van snage. Pa je posle toga postojala mogućnost neproduženja mandata Euleksa, i da je to prošlo sud, ne bi mogao da radi”, ističe Petronijević.

Kaže da je treći napad na sud bilo obelodanjivanje podataka o svedocima koje je i najopasniji udar, u smislu da se uruši njegov kredibilitet i da se zastraše svedoci i da se dezavuišu dokazi. „Sve to su ozbiljni napori albanske strane da se taj sud, ako ne ukine, onda onemogući da radi. Sada kada se najavljuje hapšenje Hašima Tačija i Kadrija Veselija, onda taj sud postoje ozbiljan problem za teroriste jer će poslužiti da skinu prvu garnituru OVK s političke scene”, ocenjuje Petronijević.

 

Autor Dejan Spalović

 

Naslovna fotografija: EPA-EFE/Valdrin Xhemaj

 

Izvor Politika, 01. oktobar 2020.

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u