„Kancelarka smatra problematičnim potpuno ukidanje naloga izabranog predsjednika [Donalda Trampa]“, rekao je Štefen Sajbert, glavni portparol njemačke šefice vlade Angele Merkel, na redovnoj konferenciji za medije u Berlinu. U prava poput slobode govora “može se zadirati, ali po zakonu i unutar okvira definisanog zakonodavnim sistemom, a ne prema korporativnoj odluci”, dodao je Sajbert.
Tviter, društvena mreža koja je postala ključni alat američkog predsjednika Trampa u obavljanju svoje funkcije, preko koje je slao političke poruke, odluke pa i smjene ministara, nakon provale grupe sljedbenika njujorškog milijardera u Kongres je donio odluku da mu suspenduje nalog. Nakon toga mu je nalog u potpunosti zatvoren. Nakon što je onemogućeno korišćenje Trampovog privatnog naloga @realDonaldTrump, Tviter je uklonio i službeni nalog američkog predsjednika – @POTUS (skraćenica za Predsident of the United States). Tviter je kao razlog naveo “rizik daljeg podsticanja nasilja nakon nereda Trampovih pristalica u Vašingtonu”. Isti je korak zatim preduzeo i Fejsbuk.
Sajbert je prenio razmišljanja gospođe Merkel kako bi američka vlada trebalo da slijedi Njemačku u usvajanju zakona koji bi ograničili raspirivanje negativnih strasti preko društvenih mreža umjesto da takve odluke prepusti Tviteru i Fejsbuku koji mogu kreirati sami svoja pravila. Njemačka je zakon protiv širenja govora mržnje usvojila 2018. godine. I zbog toga je Sajbert podržao raniju odluku Tvitera da neke od poruka na Trampovom računu definiše kao “one koji navode na pogrešne zaključke”.
Taj je stav podržao i Klemen Bone, francuski ministar za evropska pitanja. Rekao je da je bio „šokiran“ kad je vidio da privatna kompanija donosi tako važnu odluku.
„O ovome bi trebalo da odlučuju građani, a ne izvršni direktor“, rekao je u za Blumberg TV. „Potrebna je javna regulacija velikih mrežnih platformi”, dodao je. I tako otvorio pitanje koje već duže vremena nije definisano – jesu li društvene mreže samo platforme ili ih treba smatrati medijima koji moraju snositi odgovornost za objavljeno.
Još je oštriji bio Bruno le Mer, francuski ministar finansija koji je rekao da za “regulaciju digitalnih divova ne može biti odgovorna sama digitalna oligarhija”. “Šokiran” tom odlukom, ministar je osudio “prijetnju” te “digitalne oligarhije” za “države i demokratije” i ustvrdio da su “suvereni narodi”, “države” i “pravosuđe” jedini legitimni za “regulaciju digitalnih divova”.
Francuska je jedna od zemalja koja je ušla u sukob s Trampovom administracijom oko pitanja regulisanja digitalnih moćnika primarno po pitanju oporezivanja, ali i kad je riječ o nužnom plaćanju korišćenja vijesti izdavačkoj industriji. Na tom je temelju i EU krenula u regulisanje rada najvećih digitalnih kompanija među kojima je Tviter, pa Fejsbuk, Amazon, Epl, Majkrosoft, Gugl i drugi s ciljem da regulator ima pravo natjerati platforme da uklone nezakonit sadržaj. U SAD je taj evropski potez naišao na reakciju, ali vrlo blagu pa je grupa zastupnika krenula u kreiranje zakonodavstva koje bi oslikavalo evropski GDPR.
Francuska vlada pokušala je 2020. zakonskim putem regulisati govor mržnje na internetu, no Ustavno vijeće odbacilo je u junu tu inicijativu, ocijenivši da zadire u slobodu izražavanja. Portparol francuske vlade Gabrijel Atal je s tim u vezi kazao da „postoji razlika između ublažavanja sadržaja i onemogućavanja izražavanja”. Atal se oglasio i u ponedjeljak i ocijenio je da je „ućutkivanje” jedne osobe na društvenim mrežama, koje su postale “oblik društvenog prostora”, dvosmisleno zbog „izostanka kriterijuma posebno propisanih zakonom” za takve slučajeve.
Autor Željko Trkanjec
Naslovna fotografija: Ludovic Marin/POOL/AFP via Getty Images
Izvor Jutarnji list, 11. januar 2021.
BONUS VIDEO:
