Stepinac u pismu papi: Dajte Paveliću 20 godina i u Hrvatskoj neće biti „šizmatika“

„Vjerujem, kada bi poglavnik Pavelić bio 20 godina na čelu vlade, šizmatici bi bili posve likvidirani iz Hrvatske“, piše doslovce Stepinac papi Piju XII

Delovi pisama koje je zagrebački nadbiskup i kardinal Katoličke crkve Alojzije Stepinac tokom 1941. godine slao papi Piju XII, konačno su objavljeni i sasvim sigurno baciće potpuno novo svetlo na Stepinčevu ulogu u progonu Srba, Jevreja i Roma u NDH. Iz pisama se nedvosmisleno može videti da je hrvatski kardinal ne samo bio upoznat sa jezivim progonom, već ga je i podržavao, pravdajući ga „manjim zlom u odnosu na ono što bi činili nacisti“. Ova saznanja, na koja žmuri većina u Hrvatskoj, istovremeno učiniće težnje da se Alojzije Stepinac proglasi za sveca još upitnijom.

U pismima, koje je nedavno u intervjuu HRT-u pominjao i sam patrijarh Porfirije, kardinal Stepinac otvoreno piše o uvođenju rasnih zakona u NDH kao „načinu da se udovolji nacistima“, uz opasku da je “mnogo manje zlo to što su Hrvati doneli ovaj zakon, nego da su Nemci preuzeli svu vlast u svoje ruke“. Posebno su sporni delovi pisma iz 14. juna 1941. u kojima Stepinac sa popriličom ravnodušnošću govori o „likvidaciji šizmatika“, kako su u NDH nazivani pravoslavci.

– Veliki je interes Srba šizmatika da uđu u Katoličku crkvu. Sigurno to čine pod dojmom da vlast podržava katoličanstvo. Ali ne može se poreći niti da ih tjera i sva bijeda šizmatičke crkve… Vjerujem, kada bi poglavnik Pavelić bio 20 godina na čelu vlade, šizmatici bi bili posve likvidirani iz Hrvatske, piše doslovce Stepinac papi Piju XII u pismima koje je objavio hrvatski portal net.hr.

„Ili će Hrvatska biti katolička, ili neka nestane“

Zagrebački nadbiskup u istom tom pismu, pozivajući Svetu stolicu da prizna NDH, koristi priliku da još jednom naglasi „o kakvoj se borbi u novostvorenoj hrvatskoj državi u stvari radi“.

– Ne sumnjam, Sveti Oče, da se ovdje vodi očajna borba na život ili smrt između šizme koja je predstavljena u srpstvu i katoličanstva predstavljenog u Hrvatima.

U pismu datiranom na 16. maj 1941. godine, Stepinac navodi potrebu da se pravoslavno stanovništvo preobrati u katoličanstvo

– Pošto je vlast katolička, osjeća se veliki porast obraćenja Židova i pravoslavnih šizmatika (tim terminom Stepinac naziva pravoslavne Srbe) u katoličanstvo. Moramo biti vrlo pažljivi prilikom njihova primanja, pošto su u pitanju materijalni interesi, navodi Stjepinac, a onda pismo završava sledećim rečima koje jasno govore da je podržavao i zalagao se za etnički i verski čistu NDH i to po svaku cenu:

– Na kraju, potpuno iskren, mogu primijetiti da u krugovima vlasti postoji najbolja želja da se Hrvatska pretvori u katoličku zemlju. Ratni ministar (Slavko Kvaternik) mi je apsolutno garantirao: ili će Hrvatska biti katolička zemlja, ili neka nestane”, piše Stepinac i zaključuje: – Želja onih koji trenutno vladaju Hrvatskom da provedu u djelo učenje Katoličke crkve stavlja nam obavezu da im pomognemo i da ih podržimo sa svom lojalnošću i snagom kojom raspolažemo.

U trenutku kada Stepinac piše ovo pismo već nekoliko nedelja postoji logor Danica pokraj Koprivnice u koji ustaše odvode stotine (a uskoro i hiljade) nevinih Srba i Jevreja. Dve nedelje pre Stepinčevog pisma, 28. aprila, ustaše su poubijale dvestotinak seljaka srpske nacionalnosti iz sela Gudovca kraj Bjelovara, a samo tri dana prije tog pisma (12./13. maja) blizu 400 Srba iz Gline i okoline. Naravno to nisu i jedine nevine civilne žrtve ustaškog režima u pomenutom periodu. I naravno, o svim navedenim, i ovde nenavedenim slučajevima, nadbiskup Stepinac je bio odmah obavešten.

Stav patrijarha Porfirija o Stepincu

O pismima Stepinca papi govorio je nedavno i patrijarh Porfirije u intervjuu HRT-u. On je na pitanje o kanonizaciji Stepinca odgovorio vrlo odmereno, pohvalivši angažman pape Franje, a rad zajedničke komisije predstavnika Katoličke crkve i SPC-a označio plodotvornim i korisnim. Onda je uslijedila rečenica koja je izazvala najviše reakcija:

“U rukama imam pisma koja je Stepinac upućivao Piju XII, i iz kojih zaista mogu da se nađu mesta koja jesu duboko problematična. Što ne znači da on nije živeo u teškom vremenu i da se može sagledavati u crno-beloj tehnici”, rekao je patrijarh u intervjjuu.

 

Naslovna fotografija: Wikimedia/Ipos/znaci.net

 

Izvor Net.hr/Blic, 24. mart 2021.

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u