Ministar odbrane Kine u Beogradu, iz Pekinga poručuju: NATO duguje krv kineskom narodu

„Kina želi da podseti NATO da i dalje ima dug u krvi prema kineskom narodu. Preminuli su otišli, ali živima je potrebna veća budnost i razmišljanje“, poručuju iz MSP Kine

Severnoatlantska alijansa predvođena SAD, koja je bombardovala tadašnju Jugoslaviju i ubila mnogo nedužnih civila, među kojima i troje kineskih novinara, i dalje ima „dug u krvi“ prema kineskom narodu, poručilo je danas kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Hua Čunjing je povodom obeležavanja godišnjice NATO agresije 1999. godine rekla da NATO ne treba da zaboravi 1999. godinu, kada je, uz ozbiljno kršenje međunarodnih zakona i osnovnih normi međunarodnih odnosa, bombardovao tadašnju Jugoslaviju, piše kineski Global tajms.

Govoreći na susretu NATO ministara spoljnih poslova u Briselu ove nedelje, američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je NATO članice da se suprotstave „pretnji agresivne Kine“, dok je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg nazvao Kinu „izazovom“.

– Kina želi da podseti NATO da i dalje ima dug u krvi prema kineskom narodu. Preminuli su otišli, ali živima je potrebna veća budnost i razmišljanje – poručila je portparolka.

Naglasila je da je današnji trend u svetskom razvoju mir i napredak i dodala da je takav istorijski trend nezaustavljiv.

Međutim, dodala je, „takođe smo videli da se politika moći i hegemonizma povremeno pojavi, ozbiljno ugrožavajući i preteći svetskoj bezbednosti, stabilnosti i međunarodnom pravu“.

– Bilo da je u pitanju Jugoslavija, Irak, Libija ili Sirija, nikada ne treba da oprostimo gubitak života običnih ljudi, koji su nastradali u ponovljenim bombardovanjima, pod zidovima obrušenim granatama, na slavnim istorijskim mestima koje je odneo plamen – navela je portparolka.

Dodala je da SAD i neke zapadne zemlje imaju puna usta ljudskih prava, ali su im usta zatvorena kad je reč o njihovim odgovornostima.

– Kada su besramno počeli rat protiv jedne suverene zemlje, bez odobrenja Saveta bezbednosti, uzrokujući na stotine i hiljade smrti i izbeglištvo miliona, da li su ikada brinuli o ljudskim pravima u tim zemljama. Da li pod tim podrazumevaju međunarodna pravila? Zar ne bi trebalo da budu odgovorni za svoje ratne akcije – zapitala se Hua.

Kina i Srbija su, kako kaže, dve zemlje koje se ne plaše moći i koje slave mir.

– Kina je spremna da radi sa Srbijom i svim miroljubivim zemljama na očuvanju međunarodne pravednosti i na promociji mira, stabilnosti i razvoja – rekla je Hua dodajući da su „davno prošla vremena kada su veliki maltretirali male, a jaki slabe“.

 

Izvor Tanjug/Večernje novosti, 26. mart 2021.

 

Kineski ministar odbrane sa Vučićem u Beogradu

Uvereni smo da ova poseta predstavlja još jednu potvrdu čeličnog prijateljstva i sveobuhvatnog strateškog partnerstva Srbije i Kine, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 26. marta na sastanku sa ministrom nacionalne odbrane Narodne Republike Kine Veijem Fengheom u Beogradu.

Vučić je rekao i da je Srbija spremna da radi “na daljem razvoju sveukupnih odnosa dve zemlje, posebno u oblasti vojnoekonomske, vojnomedicinske i vojnoobrazovne saradnje”.

Dvojica sagovornika su, kako se navodi u saopštenju Predsedništva Srbije, konstatovala da je jedna od važnih karakteristika čvrstih bilateralnih odnosa dve zemlje “učešće Srbije u mehanizmu saradnje između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope (17+1), kao i inicijativa Pojas i put”.

Vučić je na sastanku naglasio i “nepokolebljiv stav” kada je u pitanju podrška politici „jedne Kine“ i dodao da “izuzetno ceni dosledan stav Kine u pogledu poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije”. On je zahvalio Kini na pomoći tokom pandemije COVID-19.

Vučić i Fenghe prisustvovali su nakon sastanka prikazu sposobnosti dela jedinica Vojske Srbije u kasarni „Dedinje“.

Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović i Fenghe položili su i vence na spomen-obeležje ispred nekadašnje zgrade kineske ambasade u Beogradu, pogođene tokom NATO bombardovanja 1999. godine.

Fenghe je posetio Srbiju u okviru šire posete regionu. Do 31. marta, prema pisanju svetskih medija, planirana je poseta Mađarskoj, Grčkoj i Severnoj Makedoniji.

Pokazivanje kineskog aktivnog prisustva u regionu

Dragana Mitrović, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i direktorka Instituta za azijske studije, za RSE kaže da je ova poseta smislena „ako se gleda održavanje visokog nivoa političke saradnje“.

„Ovo je jedna od retkih (poseta) budući da su posete i putovanja manje-više zamrznuti i da se svetski zvaničnici retko sreću“, dodaje ona.

Mitrović smatra da Kina hoće da pokaže da je i posle „Samita 17 plus 1“ aktivno prisutna u regionu.

Naime, kineski predsednik Si Đinping predsedavao je samitom sa zemljama Centralne i Istočne Evrope u februaru. Sastanak je održan putem video linka i fokusiran je na pristup vakcinama COVID-19 i postpandemijski ekonomski oporavak. Format ‘17 plus 1’ pokrenut je 2012. i podrazumeva saradnju Kine s državama Centralne i Istočne Evrope, od kojih je 12 članica Evropske unije.

Kineski samit uz hladan prijem iz zemalja Centralne i Istočne Evrope

Mitrović ističe i da je važno ukazati na to koje zemlje su u planu posete kineskog ministra odbrane.

„Ovde vidimo da četiri zemlje gde se planira poseta se poklapaju sa Koridorom do koga Kina jako drži, od luke Pirej do Budimpešte“, rekla je ona.

Srbija je, inače, deo kineske inicijative ’Pojas i put’ i strateškog cilja te države za povezivanjem grčke luke Pirej sa centralnom Evropom, odnosno Mađarskom kao jednom od država Evropske unije.

Mitrović kaže da su razgovori verovatno vođeni i povodom nabavke naoružanja iz Kine.

„Srbija je nabavljala naoružanje iz Kine i bilo je najave da će se to nastaviti. To je donekle slanje poruke da se Srbija oslanja i na druge partnere, a ne samo na zapadne”, kaže ona.

Vojna saradnja sa Kinom predmet kritika zapadnih partnera

Ministarstvo odbrane je u avgustu 2020. na svom sajtu saopštilo da je ratno vazduhoplovstvo i protivvazduhoplovna odbrana Srbije odnedavno „ojačana nabavkom šest bespilotnih letelica, odnosno daljinsko pilotiranih vazduhoplova CH-92A i laserski vođenim avio-bombama iz Narodne Republike Kine“.

U pitanju su dronovi koji su prezentovani mesec dana ranije, 4. jula, na beogradskom vojnom aerodromu u Batajnici.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na pitanje Radija Slobodna Evropa o ceni rekao je samo da „nisu skupe“.

„Za sada imamo 18 raketa, kupićemo više raketa, nisu tako skupe“, rekao je tada Vučić.

Takođe, nabavka raketnog odbrambenog sistema FK-3 uvrštena je u godišnji izveštaj državne kompanije Jugoimport SDPR, koji je priložen 2020. Agenciji za privredne registre Srbije.

Vučić je rekao 2020. godine i da Srbija još uvek nije kupila kineski raketni sistem protivvazdušne odbrane FK-3, ali da „razmišljamo o tome“.

Zvaničnici u Srbiji ne odgovaraju na upite Radija Slobodna Evropa (RSE) o nabavci oružja iz Kine, odnosno o ceni po kojoj je kupovina ugovorena.

Kupovina vojne opreme iz Kine izazvalo je kritike zapadnih partnera. U avgustu 2020. iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su upozorili Srbiju na rizike kupovine oružja iz Kine jer su “prodavci vojne i odbrambene opreme zavisni od autoritarne vlasti kakva je u Narodnoj Republici Kini“.

„Izbor snabdevača bi trebalo da odražava deklarisani cilj Srbije da se što više integriše sa Evropom. Ima i drugih prodavaca koji ne zavise od autoritarnih režima, a nude opremu ne samo sposobnu da zadovolji odbrambene potrebe Srbije već i uporedivu po kvalitetu i ceni“, pisalo u izjavi Ambasade SAD za RSE.

I u godišnjem izveštaju objavljenom na sajtu Evropskog parlamenta (EP) 2020. godine, koji je sastavio izvestilac EP za Srbiju Vladimir Bilčik, izražava se zabrinutost zbog sve veće zavisnosti Srbije od odbrambene opreme i tehnologija iz Kine, ka i zbog nedovoljne transparentnosti u procedurama javnih nabavki u sektoru bezbednosti.

Investicije i planovi

Vučić je u martu nakon sastanka sa ambasadorkom Kine Čen Bo rekao da je ostvaren napredak u saradnji dve države i naveo da je povećan izvoz iz Srbije u tu zemlju.

„U prethodnom periodu smo napravili ogroman pomak u saradnji s Kinom i u poslednjih pet godina Srbija je za 15 puta poveća izvoz u Kinu“, naglasio je Vučić na konferenciji za novinare u Palati Srbija.

Vučić je na konferenciji u martu prošle 2020. godine označio Kinu kao „jedinu koja može da pomogne Srbiji“ i kao državu u koju se, u trenutku krize zbog pandemije, polažu najveće nade.

Od početka masovne imunizacije 19. januara ove godine do kraja treće sedmice marta, kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) saopštilo Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu Srbije (MDULS), najviše građana primilo je kinesku Sinofarm (Sinopharm) vakcinu – 936.813.

Srbija je do sada nabavila dva miliona doza Sinofarm vakcina, uprkos tome što ta vakcina nema dozvolu Svetske zdravstvene organizacije i Evropske agencije za lekove.

Kada je reč o investicijama i ekonomskoj saradnji, Kina u Srbiji radi na obilaznici oko Beograda, izgradnji toplovoda Beograd Obrenovac. Kineski ’Hestil’ je u julu 2016. preuzeo železaru u Smederevu, dok je kineska kompanija ’Ziđin’ krajem avgusta 2018. pobedila na tenderu za RTB Bor ponudivši milijardu i 460 miliona dolara. Kina učestvuje i u rekonstrukciji termoelektrane Kostolac u Srbiji.

Srbija je obuhvaćena kineskom Inicijativom “Pojas i put”, inicijativom vrednom više milijardi dolara za jačanje uticaja Kine preko infrastrukturnih, investicionih i čvršćih političkih veza.

Dvadeset šest članova Evropskog parlamenta upozorilo je u januaru u pismu evropskom komesaru za susedstvo i pregovore o proširenju Oliveru Varheiju na „sve veći kineski uticaj u Srbiji i predstojeću štetu po životnu sredinu koja je nastala usled nekoliko teških industrijskih projekata kineskih kompanija u Srbiji“.

 

Autor Sonja Gočanin

 

Naslovna fotografija: Ministarstvo odbrane RS

 

Izvor Radio Slobodna Evropa, 26. mart 2021.

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u