Sjećate li se zbacivanja predsjednika Bolivije Eva Moralesa krajem 2019? Mediji establišmenta tvrdili su da je svoju zemlju pretvorio u diktaturu i da ga je zbacio sopstveni narod. Organizacija američkih država (OAS) objavila je izvještaj u kom potvrđuje da su izbori bili namješteni i da je u toku ponovno uspostavljanje demokratije.
Predsjednik Morales, koji se, pribojavajući se da će završiti poput nekadašnjeg predsjednika Čilea Salvadora Aljendea, sklonio u Meksiko, izjavio je da je u pitanju državni udar izvršen da bi se otele rezerve litijuma. Nije, međutim, naveo nalogodavce puča, zbog čega su na Zapadu njegove tvrdnje dočekali sa sarkazmom. Samo smo mi otkrili da je operaciju izvršila zajednica hrvatskih ustaša, rimokatolika, od kraja Drugog svjetskog rata nastanjena u okrugu Santa Kruz, sada u funkciji pozadinske podrške NATO-u.[1]
Godinu potom, stranka predsjednika Moralesa dobila je izbore nadmoćnom većinom.[2] Izbore niko nije dovodio u pitanje i Morales se trijumfalno vratio u zemlju.[3] Njegova takozvana diktatura nikad nije ni postojala, dok je diktatura Žanin Anjez upravo zbačena glasačkim listićima.
Istoričar Mark Kertis (Mark Curtis) i novinar Mat Kenard (Matt Kennard) imali su pristup dokumentima engleskog ministarstva spoljnih poslova (Forin ofis) s kojih je skinuta oznaka tajnosti. Svoje nalaze objavili su na internet strani Declassified UK iz Južne Afrike, s obzirom na vojnu cenzuru u Engleskoj.[4]
Izgleda da je zbacivanje predsjednika Moralesa urađeno po nalogu engleskog Forin ofisa i elemenata CIA izvan kontrole Trampove administracije. Cilj su bile bolivijske zalihe litijuma, neophodne Ujedinjenom Kraljevstvu radi prelaska na električne automobile.
Obamina administracija već je bila pokušala državni udar 2009. godine, koji je Morales spriječio, protjeravši potom nekoliko američkih diplomata i zvaničnika iz zemlje. Za razliku od Obame, Trampova administracija dala je neokonzervativcima odriješene ruke u pogledu Latinske Amerike, ali ih je sistematski sprečavala u sprovođenju njihovih namjera.
Litijum je sastojak bitan za proizvodnju baterija, od ključne važnosti za prelaz sa benzinskih i dizel na električna vozila. Stoga je postao važniji od nafte u smislu Pariskog sporazuma o globalnom zagrijevanju.
Februara 2019. Morales je dao dozvolu kineskoj kompaniji TBEA (TBEA Group) za istraživanje rezervi litijuma u Boliviji. Ujedinjeno Kraljevstvo je stoga naumilo da ih preotme.
– Još 2017-2018. godine Ujedinjeno Kraljevstvo poslalo je stručnjake u bolivijsku državnu firmu za litijum (Yacimientos de Litio Bolivianos, YLB) radi procjene uslova za vađenje rude litijuma.
– London je 2019-2020. finansirao istraživanje o „optimizaciji eksploatacije i proizvodnje litijuma u Boliviji upotrebom britanske tehnologije“.
– Aprila 2019. ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Buenos Ajresu organizovala je seminar uz učešće predstavnika rudarskih kompanija i vlada Argentine, Čilea i Bolivije radi predstavljanja prednosti Londonske berze metala (London Metal Exchange). Moralesovu administraciju predstavljao je jedan od ministara.
– Neposredno po puču, otkriveno je da Međuamerička razvojna banka (IADB) (Inter-American Development Bank, IADB) finansira britanske projekte.
– Znatno prije puča, englesko ministarstvo spoljnih poslova (Forin ofis) dalo je nalog kompaniji iz Oksforda, Satelajt aplikejšns katapult (Satellite Applications Catapult), da napravi zemljopisni pregled rezervi litijuma. Uplata od strane IADB izvršena je tek poslije zbacivanja Moralesa.
– Nekoliko mjeseci potom, ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u La Pazu organizovala je seminar za trista dioničara uz pomoć kompanije Vočman Ju-Kej (Watchman UK), specijalizovane za uključivanje ljudi u projekte suprotne njihovim interesima, s ciljem sprečavanja da se pobune.
Prije i poslije puča, britanska ambasada u Boliviji zanemarivala je glavni grad La Paz i usredsredila organizaciju komercijalnih događaja i kulturnih priredbi na oblast Santa Kruz, gdje su hrvatske ustaše nezakonito došle na vlast.
Radi neutralizacije bolivijskih banaka, britanska ambasada u La Pazu organizovala je osam mjeseci prije puča seminar o računarskoj bezbjednosti. Diplomate su predstavile kompaniju Dark trejs (DarkTrace, engl. tamni trag – nap. Stanja stvari), organizovanu od strane britanske unutrašnje obavještajne službe, objasnivši da će samo banke koje budu koristile usluge te kompanije moći poslovati s London Sitijem.
Prema nalazima Marka Kertisa i Metjua Kenarda, SAD kao država nisu učestvovale u zavjeri, već su zvaničnici prepustili CIA da je pripremi. Dark trejs je, primjera radi, regrutovao Markusa Faulera (Marcus Fowler), CIA specijalistu za internet operacije, i naročito Alana Vejda (Alan Wade) jednog od nekadašnjih šefova CIA. Većina izvršilaca operacije bili su Britanci, uključujući direktore Vočmana Kristofera Gudvin-Hadsona (Christopher Goodwin-Hudson), nekadašnje vojno lice, potom šefa bezbjednosti Goldman saksa, i Gabrijela Kartera (Gabriel Carter), člana privatnog kluba Klub specijalaca (Special Forces Club) iz londonske četvrti Najtsbridž, koji se istakao u Avganistanu.
Kertis i Kenard tvrde i da je britanska ambasada obezbijedila podatke Organizaciji američkih država koji su poslužili kao „dokaz“ da su izbori namješteni. Tvrdnje o namještanju izbora kasnije je opovrgao Institut za tehnologiju Masačusets (Massachusetts Institute of Technology, MIT)[5], prije no što su ga odbacili sami Bolivijci na sljedećim izborima.
Postojeća situacija potvrđuje valjanost Kertisovih radova iz istorije. Primjera radi, u posljednje tri godine od puča u Boliviji (2019), pokazali smo ulogu Londona u ratu u Jemenu[6] (2020) i ratu u Nagorno Karabahu[7] (2020).
Ujedinjeno Kraljevstvo vodi ratove i sprovodi tajne operacije, ako je moguće bez ikakvog pominjanja u medijima, kontrolišući opažanje svog prisustva preko niza medijskih agencija koje tajno finansira i stvarajući nepodnošljive uslove za život onima protiv kojih se ti ratovi i operacije vode. Njihova svrha je iskorišćavanje zemalja u svoju korist, održavajući pri tom postojeće stanje koliko god je moguće, uz uvjerenje da će se žrtve za pomoć pri smirivanju konflikta obraćati upravo Ujedinjenom Kraljevstvu, istom onom koje je konflikt i izazvalo.
________________________________________________________________________________
Uputnice:
[1] “Bolivia, laboratory of a new destabilization strategy”, by Thierry Meyssan, Translation Pete Kimberley, Voltaire Network, 26 November 2019.
[2] « Une gifle cinglante pour la « coalition occidentale » », par Général Dominique Delawarde, Réseau Voltaire, 21 octobre 2020.
[3] “Evo Morales’ triumphant return to Bolivia”, Voltaire Network, 22 November 2020.
[4] “Revealed : The UK supported the coup in Bolivia to gain access to its ‘white gold’”, Matt Kennard, Daily Maverick, March 8, 2021.
[5] Analysis of the 2019 Bolivia Election, Jack R. Williams and John Curiel, MIT, February 2020.
[6] “First NATO-ME War Overturns Regional Order”, by Thierry Meyssan, Translation Roger Lagassé, Voltaire Network, 24 March 2020.
[7] Stepski soko i Tjeri Mejsan: Dva oprečna pogleda na rat u Nagorno-Karabahu
Naslovna fotografija: AP Photo/Eduardo Verdugo
Izvor Voltaire Network, 16. mart 2021./Stanje stvari, 30. mart 2021.
BONUS VIDEO:
