Макета спомен-подручја Јасеновац испред споменика „Камени цвет“ (Фото: Радомир Јовановић/Нови Стандард)

RSE: Počinje demontaža revizionističkih sadržaja hrvatske Vikipedije

„Nakon dugo vremena i mnogo pokušaja, rasprava, glasanja, svega i svačega konačno su ti istorijski revizionisti smenjeni s mesta administratora hrvatske Vikipedije“, kaže Hajdarović

Nakon gotovo 15 godina punjenja hrvatske Vikipedije sadržajima koji su prećutkivali, umanjivali ili negirali zločinački karakter ustaškog pokreta i njegovih lidera, taj popularni internet izvor okrenuo je novu stranicu. Počeo je ispravljati greške.

Dok se u ranijem tekstu o ustaškom logoru Jasenovac iz 2016. godine posvetio veliki dio prostora relativizaciji broja žrtava i postojanju poratnog komunističkog logora u Jasenovcu, što nema temelja u istorijskim istraživanjima, a da ni redak nije posvećen neljudskim uslovima života logoraša, novi tekst o logoru mnogo je opsežniji i studioznije napisan. Posvećuje primjerenu pažnju uslovima života logoraša i ne relativizuje broj žrtava, a priče o poratnom postojanju logora ni ne spominje.

Tako je i u ranijem tekstu o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) npr. u odjeljku „Odnos prema Srbima“ naglasak stavljen na pobune Srba nedugo nakon proglašenja NDH za koje se tvrdi da su redom vođene od strane četnika, dok se ustaški teror spominje tek taksativno, a nijedan od ustaških logora se uopšte ne spominje, dok novi tekst spominje te pobune, ali tek nakon što cjelovito opiše represivne metode ustaških vlasti prema Srbima – pokolje i masovne egzekucije već od prvih dana postojanja NDH, a pogotovo logor Jadovno, kao dio logorskog sistema Gospić – Velebit – Pag.

Kako je do sada izgledalo?

„To se vrlo jasno vidjelo upravo na ovim velikim događajima i velikim ličnostima, gdje su se prikrivali zločinački porivi, gdje su sve loše stvari kod Ante Pavelića ili Maksa Luburića bile zaboravljene i gdje se išlo s onom idejom da Nezavisna država Hrvatska, premda nije bila država, ipak bila neko ostvarenje hrvatskih želja, jer su – prema tom tumačenju koje je na Vikipediji bilo vidljivo – Srbi iskorišćavali i mučili Hrvate, praktično ih natjerali u prvu Jugoslaviju, pa su ustaše kao uspjele spasiti Hrvate iz te prve Jugoslavije“, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) klimu i sadržaj hrvatske Vikipedije u vrijeme administratora revizionista dugogogodišnji profesor istorije i autor udžbenika, a unazad tri godine isključivo autor i urednik školskih udžbenika istorije Miljenko Hajdarović.

To je imalo negativne posljedice za sve one kojima su internet pretraživači prvi, a često i jedini izvor inormisanja, a posebno za mlade školskog uzrasta, kaže naš sagovornik.

„To je vjerovatno predstavljalo i brojne probleme za učitelje istorije u osnovnoj školi i nastavnike u srednjoj školi, gdje su – kada bi radili neku prezentaciju i plakate – učenici masovno kopirali podatke koje pronalaze na Vikipediji, pa se to na taj način reprodukovalo i u školi“, kaže Hajdarović.

Dugogodišnja borba

Borba je trajala godinama, ali se administratori hrvatske Vikipedije nisu dali, sve dok se dodatnim naporima onih koji su željeli poštenu i naučno utemeljenu Vikipediju nije naknadno ustanovilo da je prvi pokušaj da se glasanjem ukloni troje desničarski orijentisanih administratora još 2013. godine propao, jer je jedan od njih, s nadimkom Kubura, imao bar 19 različitih računa sa lažnim imenima s kojih je glasao u korist svojih istomišljenika.

Njemu je zbog tog postupka, odlukom globalne zajednice Vikipedije izglasana globalna blokada, a svi njegovi saradnički računi zaključani su 28. novembra 2020.

Miljenko Hajdarović zadovoljan je ovakvim razvojem situacije.

„Nakon dugo vremena i mnogo pokušaja, rasprava, glasanja, svega i svačega konačno su ti istorijski revizionisti smijenjeni s mjesta administratora hrvatske Vikipedije i konačno su se počele događati promjene na tim tekstovima. Evo, može se primijetiti da su se počeli mijenjati tekstovi prvo na tekstu o koncentracionom logoru Jasenovac, zatim na tekstu o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i mislim da to sada ide dalje prema svim dijelovima koji su s time povezani“, pojašnjava Hajdarović.

Hajdarović kaže i kako je već ranije, vođen netačnim tekstovima na te teme u hrvatskoj Vikipediji, pišući udžbenik istorije za sedmi razred osnovne škole, uz pojavu Francuske enciklopedije, napisao i mali dodatni tekst gdje je upozorio čitatelje i učenike 13-godišnjake da se i Vikipedija može koristiti kao izvor u nastavi istorije, ali da je konsultuju sa dozom opreza i uz druge izvore.

RSE je kontaktirao i neformalnu grupu koja je objavama preko Fejsbuk stranice „Razotkrivanje sramne hr.Vikipedije“ takođe dovela do početka pozitivnih promjena, ali oni su otklonili molbu RSE da komentarišu aktuelne pomake nabolje.

Procjenjivač dezinformacija

Vikimedija faundejšn je u januaru raspisala i konkurs za radno mjesto procjenjivač dezinformacija, odnosno osobu zaduženu za procjenjivanje dezinformacija za hrvatsku Vikipediju, a zbog dugogodišnje zabrinutosti vezane za sadržaje Vikipedije na hrvatskom, kao i političkih motivacija njenih lokalnih administratora koji su, čini se, podložni širenju dezinformacija i zavaravajućih informacija.

Privremeni zaposleni će preko ugovora biti dio pravnog tima Vikimedija faundejšn, odnosno njenog odjeljenja za upravljanje povjerenjem i sigurnošću u području lažnih informacija. Posao mu se sastoji od čitanja prijava korisnika, istraživanja istinitosti sadržaja i pronalaženja dezinformacija do stvaranja preporuka za zaštitu hrvatske verzije Vikipedije od organizovanih kampanja za dezinformisanje.

Vikimedija faundejšn od potencijalnih kandidata traži kritičko mišljenje, iskustvo u temama koje su česte mete pokušaja plasiranja netačnih informacija, izražene komunikacione vještine, mogućnost sagledavanja šire slike i empatije i tečno poznavanje hrvatskog jezika.

Iako je inicijalno trebalo da bude otvoren do juna, konkurs je u međuvremenu zatvoren, ali javnost još ne zna da li je neko izabran na tu funkciju i da li je počeo raditi.

RSE je kontaktirao Vikimedija faundejšn s upitom zašto ranije nisu reagovali na upozorenja o problematičnim sadržajima, ali do zaključenja ovog teksta odgovor nije uslijedio, kao i ni odgovor na pitanje – da li je izabrana osoba zadužena za procjenjivanje dezinformacija na Vikipediji na hrvatskom jeziku i – ako jeste – o kome se radi.

Istraživanje sprovedeno 2015. godine na 1,146 učenika srednjih škola pokazalo je, između ostalog, i da njih 28,6 posto misli da je NDH bila fašistička tvorevina, njih 22,9 posto ne slažu se s tom tvrdnjom, dok njih čak 48,6 posto niti se slaže, niti se ne slaže, što pokazuje pomutnju u glavama srednjoškolaca za koju je bila dijelom zaslužna i takva hrvatska Vikipedija.

Kreatori su dobrovoljci

Vikipedija je globalni internetski projekt stvaranja svima dostupne slobodne internetske enciklopedije. Na engleskom jeziku pokrenuta je 15. januara 2001. godine, već 16. marta iste godine pokrenuta je na njemačkom i katalonskom, a sada postoji 310 različitih aktivnih Vikipedija.

Stvaraju je dobrovoljci.

Vikipedija na hrvatskom jeziku pokrenuta je 16. februara 2003. godine i do sada ima preko 210.000 članaka.

Ima preko 250.000 registrovanih saradnika, a trenutno je aktivno 718 saradnika. Početkom 2021. godine bila je 41. po broju članaka.

 

Autor Enis Zebić

 

Naslovna fotografija: Radomir Jovanović/Novi Standard

 

Izvor Radio Slobodna Evropa, 06. april 2021.

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u