I. Stanojčić: O novoj formi propagande ili šta su „memetički ratovi”

Izgleda da mnoge od šaljivih slika i animiranih video snimaka koji kruže društvenim mrežama ipak nisu dela kreativnih pojedinaca kojima je cilj zabava i promocija sopstvene popularnosti

Novo informaciono doba donelo je i nove vidove propagande koji iz dana u dan evoluiraju i menjaju svoj oblik. Trenutno velike sile između sebe vode takozvane „memetičke ratove”. Da bismo objasnili šta je zapravo mema ili „mim”, najbolje je da se poslužimo jednom od definicija ovog planetarno sve popularnijeg fenomena koja navodi da je mim „jedinica kulturne transmisije”.

Za one koji vole manje stručan rečnik, mimovi su šaljive slike i video klipovi koji naizgled dolaze niotkuda i preplavljuju društvene mreže, a obično su delo kreativnih pojedinaca koji vode takozvane „mim stranice”, najčešće na Fejsbuku i Instagramu, ali nisu retkost ni na drugim društvenim mrežama, pogotovo u zemljama gde američke društvene mreže nemaju monopolski status, poput Kine i Rusije.

S tim u vezi, između Rusije i Zapada ovih dana bukti pravi mali memetički rat. Budući da su zapadne zemlje dvojicu ruskih agenata (Aleksandra Petrova i Ruslana Boširova) 2018. godine optužile za trovanje Sergeja Skripalja i njegove ćerke u Solzberiju, a da je zvanični Prag nedavno istu dvojicu ljudi optužio za dizanje u vazduh magacina sa oružjem u Češkoj Republici, ruske društvene mreže su preplavili foto i video materijali u kojima se ova teorija o ruskim špijunima super-herojima izvrće ruglu.  Tako je dvominutni šaljivi crtani film u kojem agenti Petrov i Beširov širom sveta prave haos za manje od 24 sata pogledan preko 100.000 puta na ju tjubu, a njegova gledanost na ruskim društvenim mrežama je još veća.

S obzirom da su pomenuti Petrov i Beširov za rusku državnu televiziju RT rekli da su u Solzberi išli kao civili, i između ostalog pomenuli da su razgledali crkve, u ruskom društvu je postalo popularno praviti fotografije (takozvane selfije, popularna reč engleskog jezika koja znači fotografisati sebe) ispred crkvi i kačiti ih na društvene mreže, što se vidi kao akt prkosa prema Zapadu i solidarnosti sa dvojicom ljudi koji su u zapadnim medijima optuženi da su špijuni koji izvršavaju zadatke od Velike Britanije do Češke.

Šaljiva karikatura američkog, nemačkog i ruskog turiste koja kruži ruskim društvenim mrežama

Da animirani crtani filmovi mogu biti korisno propagandno oruđe pokazuje i video o jevrejskoj istoriji koji se usred najnovijeg rata Izraela i Palestine proširio društvenim mrežama. Reč je o vrlo detaljno obrađenoj istoriji jevrejskog naroda u videu koji prikazuje kako izraelski Jevreji gledaju na sukob sa Palestincima, a ceo video snimak je prožet primesom humora koja služi da privuče mlađe generacije koje odbijaju suvoparni istorijski dokumentarci.

Po definiciji se smatra da ove šaljive video i foto materijale prave dokoni klinci koji žele da doprinesu propagandnim ratovima svoje zemlje, pa sve rade besplatno, iz ljubavi prema zemlji, a često su im motiv samo zabava i popularnost. Iako je to bez sumnje tačno u najvećem broju slučajeva, nikako se ne sme zanemariti uloga državnih aktera u kreiranju i propagiraju ovakvih sadržaja.

Sada već davne 2015. godine pojavio se rad pod nazivom „Vreme je da se prihvate memetički ratovi”. Rad je objavljen u listu Odbrambeno-strateške komunikacije (Defence Strategic Communications) koji izdaje NATO centar za izvrsnost strateških komunikacija (NATO Strategic Communications Centre of Excellence). U radu se navodi da je tekst pisan „za NATO, za članice NATO-a, NATO partnere i povezane privatne i javne institucije i pojedince.”

Osim toga, jedan od najuglednijih američkih spoljnopolitičkih magazina Foren polisi je u aprilu 2017. godine objavio tekst pod nazivom „Može li NATO da iskoristi mimove kao oružje?”. U tekstu se navodi da grupa zapadnih eksperata za bezbednost smatra kako bi bilo pametno da NATO iskoristi mimove kao političko oružje u borbi protiv „džihadista ili kremaljskih trolova” (važno je naglasiti da se reč internet „trol” u engleskom jeziku često koristi kao reč „bot” u srpskom, a odnosi se na ljude koji su plaćeni da šire propagandu na društvenim mrežama).

Na kraju krajeva, mimovi se ne moraju nužno koristiti samo za političku propagandu. Mnoge kompanije širom sveta su već usvojile strategiju marketinga koja podrazumeva deljenje mimova po društvenim mrežama. Možda i najpoznatiji svetski preduzetnik Ilon Mask čuven je po tome što njegove kompanije ne ulažu novac u klasičan marketing. Međutim daleko od toga da se Mask i njegove kompanije ne bave marketingom, naprotiv. Ilon Mask je poznat kao neko ko koristi mimove kao oruđe ekonomske propagande.

Štaviše, on je jednom prilikom na tviteru ostavio znakovitu poruku koju je „sviđanjem” odobrilo preko 720.000 ljudi, a koja glasi: Ko vlada mimovima, vlada univerzumom.

Suma sumarum, izgleda da mnoge od šaljivih slika i animiranih video snimaka koji kruže društvenim mrežama ipak nisu dela kreativnih pojedinaca kojima je cilj zabava i promocija sopstvene popularnosti, već da su se i ozbiljni državni i privredni akteri uključili u ovu vrstu propagandne delatnosti koja je namenjena prevashodno korisnicima mlađe i srednje dobi.

Mislite o tome sledeći put kad se ulogujete na društvene mreže i vidite šaljivu fotografiju, video ili karikaturu.

 

Autor Ivan Stanojčić

 

Izvor Novi Standard

 

BONUS VIDEO: 

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u