muharem bazdulj

Kusturici, Bazdulju i Handkeu zabranjen ulaz u Bihać, Bazdulj odgovorio

Kako će tačno Gradsko veće sprečiti mene da dođem u Bihać i popijem kafu? Nije Bihać ništa više njihov nego što je moj, izjavio je Bazdulj

Gradsko vijeće Bihaća usvojilo je u četvrtak inicijativu da se poznati režiser Emir Kusturica, pisac i publicista Muharem Bazdulj, te Petar Handke, austrijski književnik i nobelovac, zbog, kako je navedeno, negiranja genocida u Srebrenici, proglase nepoželjnim osobama u ovom gradu.

Inicijativu je podnijela Elvira Selmanović, opštinska vijećnica, a podržale su je njene kolege u ovom predstavničkom tijelu.

„Poznato je da je Kusturica u ratnim godinama veličao politiku Slobodana Miloševića, a svaki normalan čovjek trebalo bi da negira takve stvari. Poznato je da je genocid u Srebrenici najveća tragedija i istorijska istina i negiranje genocida se može okvalifikovati kao zločin”, kazala je Selmanovićeva.

Na ovoj sjednici Gradsko vijeće je, među ostalim tačkama, usvojilo i odluku o stipendiranju 20 studenata koji studiraju neka od zanimanja koja se smatraju deficitarnim na tržištu rada, a u ove svrhe osigurano je 40 hiljada maraka.

 

Autor Zlatan Čekić

 

Izvor nezavisne.com, 16. jul 2021.

 

Bazdulj: Bihać je moj koliko i njihov

Ne postoji zakonit način da neoptuživanoj i neosuđivanoj osobi ograničite slobodu kretanja. Kako će tačno Gradsko vijeće spriječiti mene da dođem u Bihać i popijem kafu? Nije Bihać ništa više njihov nego što je moj. Moj pradjed je u tom istom Bihaću bio kadija.

Ovako je za „Glas Srpske” poznati književnik Muharem Bazdulj prokomentarisao odluku Gradskog vijeća Bihaća da njega, režisera Emira Kusturicu i nobelovca Petera Handkea proglasi nepoželjnim licima u ovom gradu.

– S velikim ću ćeifom prvom prilikom navratiti i ispiti jedan „preminger”. Zapravo, neću stati na jednom – kaže Bazdulj.

Inicijativu je podnijela vijećnik Elvira Selmanović, a kao razlog navedeno je „negiranje genocida u Srebrenici”.

– Poznato je da je Kusturica u ratnim godinama veličao politiku Slobodana Miloševića, a svaki normalan čovjek trebalo bi da negira takve stvari. Poznato je da je genocid u Srebrenici najveća tragedija i istorijska istina i negiranje genocida se može okvalifikovati kao zločin – tvrdi Selmanovićeva.

Bazdulj ističe da mu je reakcija bila trojaka, na tragu Magarećih godina Branka Ćopića, „jedne od najdražih knjiga njegovog djetinjstva, a koja se dešava baš u Bihaću”.

– Pod jedan, za mene ta „inicijativa” ima težinu lista toalet papira. Pod dva, dosta je tužno za taj grad i šire da se ovakve svinjarije rade bez ikakve reakcije javnosti. U tom gradu se prije osamdeset godina sastajao AVNOJ, a danas ga neki marginalci pretvaraju u šovinističku kasabu koja umjetnike proglašava nepoželjnim osobama. Budite bar dosljedni, proglasite „nepoželjnim osobama” sve Handkeove prevodioce, izdavače, glumce koji igraju u njegovim pozorišnim komadima, njihove prijatelje i prijatelje njihovih prijatelja – istakao je Bazdulj.

Kao treći, i najvažniji razlog, naveo je da je ovo samo dimna zavjesa da Gradsko vijeće pokuša sakriti činjenicu da su od tog prelijepog grada napravili najneperspektivnije mjesto za život u njegovoj viševjekovnoj istoriji.

– Ima valjda i sedamdeset godina da se manje djece nije upisivalo u bihaćke škole, cijele generacije maturanata bježe preko granice čim im se namjesti prilika, grad grca pod migrantskom krizom, sve je više praznih kuća i nekošenih dvorišta – rekao je Bazdulj.

Grad koji se, prema riječima poznatog književnika, zamjeravao sa Mostarom i Banjalukom je po rezultatima posljednjeg popisa stanovništva već počeo da kaska za Cazinom, koji bi uskoro mogao, sa stanovitim pravom, da pokrene inicijativu da postane administrativni centar Unsko-sanskog kantona.

– A realna očekivanja od narednog popisa u Bihaću spadaju u žanr horora iz fascikle „grad duhova”. Umjesto da rade svoj posao, gradski vijećnici fantaziraju o „nepoželjnim osobama”. Nazdravlje im njihove fantazije, ali one mene lično dotiču manje i od poslovičnog lanjskog snijega – zaključio je Bazdulj.

Književnici na udaru

Skupština Kantona Sarajevo u decembru 2019. godine proglasila je nobelovca Petera Handkea za nepoželjnu osobu u ovom gradu, uz osudu dodjeljivanja Nobelove nagrade i obrazloženje da je „završni čin genocida upravo negiranje”.

Pored njega još jedan književnik našao se na udaru vlasti, a u pitanju je ruski pisac Zahar Prilepin, kojem je zabranjen ulazak u BiH zbog, kako je navedeno, toga što „predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH”.

 

Autor Aleksandar Stojanović

 

Naslovna fotografija: Medija centar Beograd

 

Izvor glassrpske.com, 17. jul 2021.

 

BONUS VIDEO:

Pratite nas na YouTube-u