Насловна фотографија: ohr.int

Incko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida, Dodiku preti pet godina zatvora

Dodik je ponovio da nema dijaloga u BiH i pozvao sve političke faktore u Republici Srpskoj da se ujedine u njenoj odbrani. Dodao je da Srpska treba dati institucionalni odgovor

Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava „negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca“.

– Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članu dva tog zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština BiH ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova – saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

Ova odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici OHR-a i u „Službenom glasniku BiH“, navodi se u saopštenju.

 

Izvor RTRS, 23. jul 2021.

 

Kazne kojima preti Incko

Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH, a koji je upravo nametnuo visoki predstavnik Valentin Incko na samom izmaku svog mandata, predviđaju sledeće:

– Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, veroispovest, poreklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno delo ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri meseca do tri godine;

– Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša da opravda zločin genocida, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, veroispovijest, poreklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao podstankut na nasilje ili mržnju usmerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest meseci do pet godina.

– Ko kazneno delo iz stavki jedan do tri ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniće se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

– Ako je kazneno delo iz stavki jedan do tri ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je preteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

– Ko dodeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, opština ili grad, naselje i naseljeno mesto, ili slično, ili registrije naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

– Počinitelj kaznenog dela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposleni u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

– Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici Kancelarije visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, koji god od tih dana nastupi ranije.

 

Izvor Večernje novosti, 23. jul 2021.

 

Dodiku preti pet godina zatvora

Odluka visokog predstvanika Valentina Incka kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH posebno tretira negatore genocida u institucijama vlasti.

“(7) Počinitelj kaznenog dela iz stava (1) do (4) ovog člana koji je funkcioner ili odgovorna osoba ili zaposleni u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, precizno se navodi.

Praktično, piše portal Avaz, na udaru ovih novih odredbi Kaznenog zakona BiH među prvima bi se mogao naći Milorad Dodik, član Predsedništva BiH, koji je i danas na konferenciji više puta negirao genocid, ali i svi drugi funkcioneri iz RS, poput predsednice RS Željke Cvijanović, načelnika opštine Srebrenica Mladena Grujičića, zastupnice SNSD-a u zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanje Vulić, kao mnogi drugi funkcioneri iz RS sa svih nivoa vlasti koji otvoreno godinama negiraju genocid u Srebrenici i ratne zločine počinjene na tlu BiH.

Ipak, srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu Dodiku ne preti kazna zbog toga što je tokom današnjeg obraćanja medijima više puta ponovio da se u Srebrenici nje dogodio genocid, jer dopunjeni zakon o zabrani i kažnjavanju negiranja genocida i veličanju ratnih zločinica, stupa na snagu za osam dana od objavljivanja odluke, odnosno u subotu 31. jula.

Kako je saopšteno iz OHR, ova odluka će odmah biti objavljena na službenoj internet stranici Kancelarije visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Odluka će, navodi se, važiti na primvremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmena i dopuna i bez dodatnih uslova.

Odluka kojom je Valentin Incko nametnuo dopune u Krvičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, pokazuje da je on tipični srbomrzac, rekao je ranije danas srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik na vanrednoj konferenciji za novinare povodom odluke odlazećeg visokog predstavnik u BiH.

Tužilaštvo BiH saopštilo je danas da će formirati predmet u kojem će biti praćene i evidentirane sve objave pojedinaca, grupa ili udruženja, u kojima se iznose stavovi o negiranju genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina iznesene nakon stupanja na snagu dopuna Krivičnog zakona BiH koje je doneo visoki predstavnik Valentin Incko.

„Prikupljanje materijala vršiće se u saradnji sa partnerskim policijskim i bezbednosnim agencijama, a radi postupanja Tužilaštva i partnerskih institucija u okviru zakonskih ovlašćenja“, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, prenosi RTRS.

U saopštenju se dodaje da će formiranje predmeta uslediti „nakon dopune Krivičnog zakona BiH koju je doneo Incko, kojima se zabranjuje i zakonom kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina“.

Podsetimo, izveštaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. objavljen je na sajtu tog tela.

„Nakon temeljne istrage Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine, zaključuje se da se u Srebrenici nije dogodio niti pojedinačni zločin genocida niti genocid uopšte. Iako Komisija ne smatra ubistva koja su se dogodila oko Srebrenice genocidom, ona u uvažava činjenicu da su hiljade ljudi (uglavnom ratnih zarobljenika) ubijene na najstrašniji način i da odgovorne za ove gnusne zločine treba kazniti“, stoji, između ostalog, u zaključcima Komisije.

 

Izvor B92, 23. jul 2021.

 

Dodik: Ovo traži žestok odgovor

Odluka kojom je Valentin Incko, odlazeći visoki predstavnik u BiH, nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, pokazuje da je on tipični srbomrzac, poručio je srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik na vanrednoj konferenciji za novinare.

„Republika Srpska odbacuje tu odluku“, rekao je Dodik

„Sve govori o tome da on nema pravo na ovu odluku, koja je pravno neutemeljena“, rekao je Dodik, koji je više puta pred novinarima poručio da genocida u Srebrenici nije bilo.

Srbi, istakao je, ovu odluku Incka nikada neće prihvatiti i dodao da je ovo „poslednji ekser u kovčegu BiH“.

Ponovio je da nema dijaloga u BiH i pozvao sve političke faktore u Republici Srpskoj da se ujedine u njenoj odbrani. Dodao je da Srpska treba dati institucionalni odgovor i da će biti sazvana sednica Narodne skupštine Republike Srpske sledeće sedmice.

Ključno je da taj odgovor bude žestok i da bude prihvaćen od svih političkih činilaca.

Ne boji se ničega, već samo strahuje da ne razočara narod, rekao je Dodik.

„Hvala im što su nas probudili ovom odlukom, mislili smo da Incko i ostali nisu toliki kreteni“ kazao je.

Dodik je rekao da će prisustvovati narednoj sednici NSRS da bi, kaže, predložio konačan i odlučan odgovor.

„NSRS ima crvene linije koju ja neću da pređem, ovo traži žestok odgovor pa i da proglasimo samostalnost već naredne sedmice“, naveo je Dodik.

Ako pustimo ovako dalje, onda mi ovde nemamo šta da čekamo, rekao je Dodik i dodao da će predložiti da svi Srbi napuste pravosuđe BiH.

Spreman je, istakao je, da sve podredi odbrani Republike Srpske.

„Šta ako proglasimo odluku o nezavisnosti, oni ne nam ne mogu ništa. Prema tome šta? Sukoba neće biti, tražimo samo političku podršku za odluke koje ćemo doneti“, rekao je Dodik.

 

Izvor Sputnjik, 23. jul 2021.

 

Brnabić: Loša vest

Premijerka Ana Brnabić ocijenila je kao lošu vijest odluku odlazećeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Incka da nametne zabranu negiranja genocida i ocijenila da će to još više udaljiti Sarajevo i Federaciju od Republike Srpske i stavova Srpske.

– Mislim da je loša politička odluka – rekla je Brnabić u intervjuu za Tanjug, povodom odluke Incka da nametne dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, i dodala da to samo dodatno komplikuje situaciju u toj zemlji.

Prema njenim riječima, tom odlukom Incko će izložiti sve ljude u Republici Srpskoj i zvaničnike Srpske još većem pritisku i dodala da je on tu odluku donio sada, jer odlazi, a i zato što je želio da ostavi to kao svoj spomenik, legat bez obzira na to šta će odluka donijeti BiH.

 

Izvor Tanjug/RTRS, 23. jul 2021.

 

Vulin: Incko rešio da ućutka Srbe

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin ocijenio je da je odlazeći visoki predstavnik Vlanetin Incko riješio da se osveti svim narodima u BiH i da zemlju koju nije zavolio, niti je bilo čime dobrim zadužio, uznemiri i podstakne rasprave i podjele.

– Ako ima razuma, Inckova osveta narodima u BiH će biti ili spriječena ili ignorisana – poručio je Vulin povodom odluke Incka da nametne dopunu Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

Vulin je istakao da se istina ne može nametnuti zakonom i da je Incko riješio da Srbe ućutka i zabrani im da govore istinu o građanskom ratu u BiH, saopšteno je iz MUP-a Srbije.

– Šta će se desiti ako milion Srba iz Republike Srpske potpiše peticiju u kojoj svedoči da genocida nije bilo, hoće li svi ići u zatvor i kako će se zvati zatvor u kome će za istinu stradati milion Srba, da li će se taj zatvor zvati BiH? – upitao je Vulin.

Vulin postavlja pitanje da li se zabrana svjedočenja istine odnosi samo na Srbe u BiH i da li će na Interpolovoj potjernici završiti i Srbi iz Srbije i svi drugi slobodnomisleći ljudi koji ne priznaju ono čega nije bilo?

– Da li će ovaj zakon poslužiti za konačni obračun sa /predsjednikom Srbije/ Aleksandrom Vučićem i svima nama koji ne damo da Srbi postanu narod genocida? – dodaje Vulin.

Vulin pita šta će reći Incko i oni koji ga podržavaju ako Srbija donese zakon o zabrani priznanja Kosova i Metohije kao nezavisne države i na potjernicu stavi sve koji o Autonomnoj pokrajini Kosovu i Metohiji govore kao o državi Kosovo?

 

Izvor SRNA/RTRS, 23. jul 2021.

 

Ambasada SAD o Inckovom potezu

Čin odlazećeg visokog predstavnika u BiH pokazuje koliku važnost on pridaje pitanju negiranja genocida koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju, navodi se u saopštenju Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.

Objavljeno je nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko odlučio da nametne dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, o čemu je odluku objavio u petak, 23. jula.

„Negiranje genocida i glorifikovanje ratnih zločinaca neprihvatljivi su i podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU“, podvlači se u saopštenju Ambasade SAD.

“Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da preduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnim sprovođenjem. Moramo naglasiti da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica. Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju”, ističe se u saopštenju američke ambasade u BiH.

Ambasada SAD u BiH navodi da kako podržava sve one u BiH čiji su napori usmjereni ka jačanju temelja mira i prosperitetnije budućnosti, kao i mandat visokog predstavnika u praćenju sprovođenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci istom.

Šta je odlučio Incko?

Zakon koji čini sastavni dio ove odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članu 2. tog zakona – na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u petak, 23. jula.

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, navodi se u odluci.

U saopštenju za javnost visoki predstavnik Valentin Inzko pojasnio je zbog čega je na kraju mandata posegnuo za Bonskim ovlašćenjima da bi izmijenio krivično zakonodavstvo BiH.

„Savjest mi nalaže da nemam pravo okončati svoj mandat dok se veličaju pravosnažno osuđeni ratni zločinci. Takvo stanje nemam pravo ostaviti ni napaćenim građanima ove lijepe zemlje kao ni svom nasljedniku. Nemam pravo ignorisati presude Haaškog tribunala, kojeg je uspostavio Savjet bezbjednosti UN-a, a zadužen sam za civilnu implementaciju mira“, naveo je on.

Istakao je da su oprost i pomirenje najvažniji, te da nema loših naroda.

 

Izvor Radio Slobodna Evropa, 23. jul 2021.

 

Tekst odluke visokog predstavnika za BiH

Br. 26/21

Koristeći se ovlašćenjima koja su mi data članom 5. Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji mirovnog ugovora) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član 2.1.(d) gorenavedenog sporazuma, prema kojem visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”;

Pozivajući se na stav 11.2 zaključaka Savjeta za implementaciju mira koji se sastao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Savjet za implementaciju mira pozdravio namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,” u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu osiguranja implementacije mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;

Podsjećajući takođe da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda u više navrata potvrdio svojim rezolucijama donesenim na osnovu poglavlja sedam Povelje Ujedinjenih naroda da uloga visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji u pogledu implementacije Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje “ovlašćenje za donošenje obavezujućih odluka kada ocijeni da je to neophodno o pitanjima koja je Savjet za implementaciju mira razmatrao u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;

Imajući u vidu izjavu Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, donesenu u junu 2015. godine, u kojoj je ovaj odbor potvrdio da se genocid u Srebrenici, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u toku sukoba u Bosni i Hercegovini ne smiju zaboraviti ili poricati;

Napominjući da se u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine, koja čini sastavni dio Opšteg okvirnog sporazuma za mir, izražava odlučnost “da se osigura puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava;“

Prisjećajući se da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda u Rezoluciji 808 (1993), kojom je uspostavljen Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, iskazao svoju uvjerenost da je potrebno uspostaviti poseban sud za procesuiranje lica koja su počinila masovna ubistva i “etničko čišćenje” te da će takva procesuiranja doprinijeti obnovi i održavanju mira;

Pozivajući se na pravosnažne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pravosnažne presude Odjeljenja za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine i brojne izjave međunarodne podrške radu tih institucija;

Svjesni činjenice da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i odgovornosti, te da govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili otvoreno negiranje genocida, zločinȃ protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim sudskim odlukama ugrožavaju vladavinu prava i predstavljaju direktnu prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja i na kraju ugrožavaju izglede za sigurnu, mirnu budućnost Bosne i Hercegovine;

Duboko zabrinuti zbog toga što istaknuti pojedinci i javne vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje poriču da su akti genocida, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini bili počinjeni tokom oružanog sukoba, što pojedinci i organi vlasti javno dovode u pitanje legitimitet presuda koje su donijeli Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Sud Bosne i Hercegovine i da pojedinci i organi vlasti slave ili veličaju osuđene ratne zločince;

Uvjereni da prethodno opisano ponašanje stvara znatne poteškoće za civilnu implementaciju Opšteg okvirnog sporazuma za mir; i

Konstatujući da su sve zakonodavne inicijative pokrenute pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine za rješavanje ovog pitanja blokirane.

Iz prethodno utvrđenih razloga visoki predstavnik ovim donosi sljedeću:

ODLUKU

kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15 i 35/18)

Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članu 2. tog Zakona, na privremenom osnovu sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika i u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

Sarajevo, 22. jula 2021. Dr. Valentin Incko, visoki predstavnik

ZAKON O DOPUNI KRIVIČNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE

Član 1.

(Dopuna člana 145a)

U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15 i 35/18), u članu 145a, iza stava (1), dodaju se novi stavovi (2) do (6), koji glase:
“(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe lica ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe lica ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniće se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

(5) Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, opština ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registruje naziv po ili prema licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča lice osuđeno pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Stav (2), koji postaje stav (7), mijenja se i glasi:

“(7) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) do (4) ovog člana koji je zvaničnik ili odgovorno lice ili zaposleni u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Član 2.

(Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika ili jedan dan od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“, koji god od tih dana nastupi ranije.

 

Naslovna fotografija: ohr.int

 

Izvor ohr.int, 23. jul 2021.

 

BONUS VIDEO:

Pratite nas na YouTube-u