Лого Међународног монетарног фонда (ММФ) на седишту зграде у Вашингтону (Фото: Reuters/Yuri Gripas)

D. Jovović: Novi (stari) aranžman Srbije sa MMF-om

Otvara se pitanje da li je došlo vreme da Srbija počne da samostalno vodi ekonomsku politiku, ili je i dalje potreban strani kontrolor u liku MMF-a

MMF je odobrio Srbiji 18. juna 2021. novi program saradnje uz podršku Instrumenta za koordinaciju politike (PCI), koji je, kao i prethodni, savetodavnog karaktera i ne predviđa korišćenje njegovih finansijskih sredstava.

Aranžman je odobren za period od 30 meseci, a napredak dogovorenog ekonomskog programa pratiće se putem pet polugodišnjih razmatranja rezultata (revizija), na kojima će se ocenjivati njegovo sprovođenje. Po definiciji, „instrument za koordinaciju politike predstavlja mehanizam podrške MMF-a članicama, namenjen je zemljama posvećenim reformama, a dogovara se radi podržavanja odgovarajućeg ekonomskog programa, kada zemlja nema tekućih ni potencijalnih platnobilansnih problema”.

Na zvaničnom sajtu MMF-a objavljen je 21. juna ove godine „Kantri riport” za Srbiju na 107 stranica, u kome se detaljno obrazlaže: zahtev Srbije za 30-mesečni instrument za koordinaciju politike; izveštaj misije MMF-a; saopštenje za štampu u kome su sumirani stavovi Izvršnog odbora, kao i izjava izvršnog direktora MMF-a za Srbiju.

NBS je saopštila da je „cilj savetodavnog programa podrška bržem privrednom oporavku Srbije od efekata pandemije, očuvanju makroekonomske i finansijske stabilnosti i sprovođenju ambicioznog plana strukturnih reformi radi podsticanja visokog, inkluzivnog i održivog rasta u srednjem roku. To uključuje učvršćivanje okvira fiskalne politike, jačanje upravljanja državnim preduzećima, razvoj tržišta kapitala, dalje jačanje procesa dinarizacije, poboljšanje pružanja socijalne pomoći, kao i prelazak na zelenu ekonomiju”. Vlada smatra da će ovim aranžmanom povećati poverenje stranih investitora i olakšati pristup međunarodnom tržištu kapitala.

MMF je, na osnovu analiza u okviru redovnih konsultacija po članu 4. Statuta MMF-a, ocenio da se Srbija dobro izborila protiv pandemije COVID-19 i očekuje da će realni rast srpskog BDP-a u 2021. dostići šest odsto, što je slično proceni srpskih vlasti. MMF ocenjuje da će puna posvećenost vlasti sprovođenju planiranih strukturnih reformi podržati potencijal za privredni rast, pri čemu MMF očekuje za Srbiju nastavak visokih stopa rasta BDP-a od 4,5 odsto u 2022. i 2023. i četiri odsto od 2024. Poznato je da su MMF i druge finansijske institucije dosta grešile u ekonomskim prognozama u prošlosti, a posle su pisali analize i studije o tome gde su pogrešili.

Ovde treba imati u vidu činjenicu da je veličina BDP-a u Srbiji (i drugim susednim zemljama izražena u dolarima), manje ili više naduvana, jer se BDP u domaćoj valuti deli sa veštačkom, nerealnom vrednošću američkog dolara. Zbog precenjenog kursa dinara, čija se pogrešna politika već duži niz godina sprovodi, nema se objektivna slika stvarnog nivoa BDP-a, ali u svakom slučaju ako bi se prilikom računice uzimala realna vrednost dinara, srpski BDP bi bio manji u dolarima i evrima od zvanično prikazanog. Takođe, bitno je da se stopa rasta BDP-a Srbije od najmanje šest odsto godišnje ostvaruje u kontinuitetu u nekom dužem vremenskom periodu (najmanje deset godina), kako bi zemlja uhvatila priključak sa EU, a ne da se vlast hvali visokim kvartalnim stopama privrednog rasta.

Novi aranžman je naslednik dosadašnjeg PCI aranžmana sa MMF-om, koji je trajao 30 meseci od jula 2018. do januara 2021, i mogao bi da pomogne Srbiji u sprovođenju politika za jačanje makroekonomske stabilnosti i otpornosti finansijskog sistema, i da istovremeno, signalizira posvećenost reformama, ocenjuje MMF.

U pregovorima Srbije sa misijom MMF-a tokom trajanja dosadašnjeg PCI aranžmana, srpski zvaničnici iznosili su preterano optimističke procene, ocene i projekcije razvoja srpske privrede, koje su na „klimavim nogama”. Misija MMF-a je, uglavnom, blagonaklono prihvatala srpske stavove „posvećenosti ekonomskim reformama” i iznela pohvalne ocene za stanje i mere koje je preduzela Srbija, što ne odgovara realnom stanju stvari. Pošto je aranžman sa MMF-om bio konsultativni i nefinansijske prirode, njegov pristup oko ocena stanja u Srbiji i potrebnih koraka svodio se, u poslednje tri godine, uglavnom, na nivo preporuka, očekivanja i upozorenja. Dobar ton iz poruka sa sastanaka srpskih zvaničnika i misije MMF-a pokazuju da je ova organizacija veoma blagonaklona prema Srbiji, barem kada je reč o komentarima.

PCI aranžman MMF-a poznat i kao „čuvarkuća”, kako su ga nazvali američki mediji odmah po lansiranju u julu 2017, za cilj ima održavanje makroekonomske stabilnosti i može da traje do četiri godine. Na raspolaganju je svim članicama MMF-a, koje ne traže njegovo finansiranje u vremenu odobrenja ovog instrumenta, i nemaju zadocnele finansijske obaveze prema MMF-u. Savetodavne ili tehničke usluge MMF-a za ovaj aranžman su besplatne.

Zakašnjenja u kompletiranju revizija u okviru PCI su moguća za tromesečni period, ali neizvršenje revizije za dvanaestomesečni period vodio bi automatskoj obustavi PCI (piše na sajtu MMF-a). U slučaju eventualnog obustavljanja programa, javio bi se tzv. reputacioni rizik za Srbiju, što konkretno znači rast kamata na zaduživanje na međunarodnom tržištu, pogoršanje kreditnog rejtinga zemlje i sl.

MMF je potreban onim zemljama članicama koje imaju problema sa „makroekonomskom neravnotežom”, ali ne može da pomogne kod sprovođenja strukturnih reformi. Srbija je sprovela fiskalnu konsolidaciju i stabilizaciju, po savetima i diktatu MMF-a, a sada slede razvoj i strukturne reforme. Doduše, ta konsolidacija mogla je da bude postignuta i na drugi način, a ne smanjenjem plata u javnom sektoru i penzija. Pošto MMF ima mandat u sprovođenju stabilizacije, neće biti od pomoći kod razvojnih projekata i reforme preduzeća, jer to rade druge finansijske institucije: Svetska banka, EBOR, EIB…

Otvara se pitanje da li je došlo vreme da Srbija počne da samostalno vodi ekonomsku politiku, ili je i dalje potreban strani kontrolor u liku MMF-a, koji će nadgledati trošenje iz državne kase i sprovođenje ekonomskih reformi.

Za Srbiju je sada, kako smatraju kreatori ekonomske politike, važno da dođe što pre do tzv. investicionog rejtinga (u junu ove godine kreditni rejting je bio BB+ / stabilni izgledi), što znači da bude prepoznata kao zemlja koja je pouzdana i povoljna za ulaganja, odnosno da je kao investicionu destinaciju, tržišta prepoznaju pre nego međunarodne rejting agencije.

Ako je Srbija blizu „investicionog rejtinga” onda nije potreban nikakav aranžman sa MMF-om, jer bilo kakav, pa i savetodavni, znači da je potrebna bar neka vrsta njegove tehničke pomoći, čime Srbija šalje poruku svetskim kreditorima i investitorima da, ipak, nema sopstveni kapacitet za samostalno sprovođenje ekonomske politike i neophodnih reformi.

 

Autor Dejan Jovović

 

Naslovna fotografija: Reuters/Yuri Gripas

 

Izvor Politika, 15. avgust 2021.

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u