Кинеска застава недалеко од бродских контејнера у луци у Тјанђину (Кина) (Фото: Nelson Ching/Bloomberg)

S. Glazjev: O vrlinama kineskog ekonomskog modela

Kineski model je vrlo efektivan i da bi bio realizovan nije neophodna rukovodeća i usmeravajuća uloga komunističke partije. Taj model može da bude realizovan i u klasičnom demokratskom političkom sistemu

Tvorac kineskog ekonomskog čuda veliki Deng Sjaoping nam je ostavio u amanet univerzalni zavet: čekati pogodnu priliku.

Stiče se utisak da je „pogodna prilika“ nastupila i da inicijative koje danas dolaze iz NR Kine nisu subjektivna volja Sija Đinpinga, već objektivni tok istorijskog procesa, povezan sa sinhronizovanim promenama i tehnoloških i svetskih ekonomskih modela, što se dešava jednom u stoleću.

U procesu tih promena pojavljuje se novi lider, koji formira etalonski sistem upravljanja razvojem, a odlazeći lider gubi mogućnost da predvodi čovečanstvo po starim šablonima.

Danas svi ponavljaju pojam „veliki reset“, što za Amerikance, u suštini, znači da je njihov model ekonomske dominacije potrošen.

Kineski model je vrlo efektivan i da bi bio realizovan nije neophodna rukovodeća i usmeravajuća uloga komunističke partije. Taj model može da bude realizovan i u klasičnom demokratskom političkom sistemu.

Već i činjenica da su sami Kinezi pozvali da se koncepcija „Jedan pojas – jedan put“ ispuni sadržajem, smislom i konkretnim projektima, govori o težnji ka širokoj evroazijskoj saradnji u konstruisanju zajedničke sudbine čovečanstva.

U čemu se sastoji novi svetski privredni sistem?

On integriše interese svih društvenih slojeva unutar zemlje, a na međunarodnoj sceni se gradi na osnovu univerzalnih nediskriminacionih principa uzajamne koristi, uzimanja u obzir interesa partnera, konsolidovane reakcije na izazove i pretnje. U Sovjetskom Savezu je politička ideologija išla ispred ekonomske koristi i zato smo po celom svetu izgradili fabrike, isporučili oružje vredno 150 milijardi dolara, a sami, na kraju, zauzvrat ništa nismo dobili.

Kinezi se čvrsto drže principa uzajamne koristi: pomoć drugim zemljama se pruža vodeći računa o sopstvenim interesima.

Drugi momenat je – dobrovoljnost. To je veoma važno pitanje: odricanje od primene sile, od mešanja u unutrašnje stvari drugih zemalja.

Princip mora biti ovakav: kada sami budete zreli da se podignete na naš nivo – samo izvolite, a silom vas niko neće vući u svetlu socijalističku, ili, po definiciji Jurija Tavrovskog, neosocijalističku, budućnost.

I konačno, integralni svetski privredni sistem pretpostavlja obnovu međunarodnog prava, koje je danas potpuno srušeno od strane američke vladajuće elite.

I, to su tri kita: dobrovoljnost, uzajamna korist i strogo poštovanje međunarodnih obaveza – na njima će počivati svet.

Javlja se i sledeće pitanje. Aleksandar Prohanov je govorio da Kina predlaže celom svetu model novog kineskog čoveka – maksimalno savršenog; Kina je sebi dala zadatak da vaspita takvog čoveka. U tom kontekstu se moramo setiti moralnog kodeksa graditelja komunizma, koji je upravo i predviđao vaspitanje savršenog čoveka. Ali, ima li kod nas mnogo ljudi, posebno u nomenklaturi, u vladajućoj eliti, koji odgovaraju tom opisu? Da li je uopšte bilo mnogo takvih ljudi?

Ja sam, na primer, kao sekretar komsomola škole u svom rodnom Zaporožju, pošteno nastojao da sledim moralni kodeks graditelja komunizma. Ali, kada sam došao u Moskvu, zaronio u moskovsku stvarnost, i razgovarao sa ljudima, počev od rejonskih komiteta pa naviše, razumeo sam da se tog kodeksa u vladajućoj eliti niko osobito ne pridržava.

Pa, u čemu je onda kineska prednost po tom pitanju?

U Sovjetskom Savezu je uz svakog čoveka, gde god da je prelazio na rad ili školovanje, išao, pratio ga, njegov dosije, u kome su bile zabeležene i kazne i pohvale… Sa lošim ličnim dosijeom se nije mogao dobiti dobar posao. U Kini su izmislili sistem socijalnog rejtinga, koji je potpuno u skladu sa savremenim tehnološkim mogućnostima i tako su stvorili sistem, kojim je teško manipulisati, koji se ne može falsifikovati, jer njime upravlja veštačka inteligencija.

Uzgred, američki eksperti su nedavno priznali da su ih Kinezi pretekli u sistemima veštačke inteligencije.

Novi kineski čovek ima samo pozitivna svojstva i u suštini on postepeno stvara lik natčoveka. I ako svi ljudi postanu takvi, onda će, sa stanovišta poštovanja moralnih principa, biti formirano sasvim drugačije društvo.

Ta već stvorena kineska tehnologija je prošla eksperimentalnu fazu, realizovani su pilot projekti. Sada je već na dnevnom redu primena socijalnog rejtinga u celoj Kini.

I, razume se, novi svetski privredni sistem isključuje inerciju liberalne lenjosti, on je orijentisan na razvoj, na potčinjavanje upravljačkog sistema zadacima povećane proizvodnje i povećanja društvenog blagostanja. Država u tom koordinatnom sistemu koristi naučno-tehnički progres kao ključni instrument i kao glavni faktor stimulacije ekonomskog razvoja.

 

Preveo V. Kršljanin

 

Naslovna fotografija: Nelson Ching/Bloomberg

 

Izvor zavtra.ru, 20. novembar 2021./Fakti, 04. decembar 2021.

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u