MOSCOW REGION, RUSSIA – JANUARY 6, 2022: Russian airborne troop units depart aboard Russian Aerospace Forces aircraft to join the Collective Security Treaty Organisation's peacekeeping force in Kazakhstan. Kazakhstan's President Tokayev has declared a 2 week state of emergency over mass unrest in the country and asked the Collective Security Treaty Organisation (CSTO) for assistance. Russian Defence Ministry/TASS THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. EDITORIAL USE ONLY

B. Mitrinović: ODKB radi i praznicima

Tokajev je trebalo da bude opomena Putinu, ali se pokazalo da Organizacija dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) radi čak i praznicima

Od bivših sovjetskih republika Ruska Federacija ima najrazvijenije političko-ekonomske odnose s Belorusijom i Kazahstanom, te se ne može smatrati slučajnošću da su se baš u ovim dvema državama tokom protekle godine dogodili pokušaji državnog udara. Kada se uzme u obzir da su neredi na „južnim vratima” Rusije počeli samo desetak dana uoči pregovora Rusije i NATO-a, nije teško izvući neke zaključke iz sedmodnevnog haosa.

Elabasijev beg

Tačno je da u Kazahstanu postoji nekoliko faktora koji su bili okidač za proteste, ali se pokazalo da su napadi na institucije, televizijske kuće i zakazivanje bezbednosnih snaga isuviše dobro koordinisani i izvedeni da bi bili posledica pukog narodnog nezadovoljstva. Takođe je istina da vladajući režim nije uspeo da postigne kompromis između različitih klanova, uticaja i raspodele resursa. Popularnost režima je pala na 23 odsto u odnosu na trostruko veći procenat 2017. godine, te je celokupna situacija bila plodno tle da se na organizovan i teledirigovan način izazovu neredi.

Prošlogodišnji pokušaji svrgavanja Aleksandra Lukašenka nisu bili ni izbliza tako siloviti i sudbonosni, što zbog bolje organizovanosti državnog aparata, što zbog umivenije igre koja se izvodila na ulicama Minska. Posle sukoba u Almatiju pravila su sasvim promenjena i jasno je da će i u svim drugim državama u kojima se prelamaju uticaji Istoka i Zapada, ukoliko dođe do nasilnih protesta, ishod zavisiti od brzine i odlučnosti reakcije.

Poziv predsednika Kasima Žomarta Tokajeva Organizaciji dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) da pomogne u očuvanju ustavnog poretka i brz odgovor Rusije, a kasnije i ostalih članica, označio je prekretnicu. Slanjem 2.500 ruskih vojnika vazdušno-desantnih jedinica vlast je dobila političko-moralnu podršku i već uveče se videlo da će situacija biti stavljena pod kontrolu. U međuvremenu je „Flajtradar” zabeležio letove desetak privatnih aviona ka evropskim prestonicama, a mediji su preneli da je bivši predsednik Nursultan Nazarbajev s porodicom napustio zemlju. Pošto je Tokajev dobio snažan podsticaj, usledila su i hapšenja visokih zvaničnika u bezbednosnom sektoru i vođe kriminalnog klana, pa je pitanje dvojne vlasti stavljeno u stranu.

Kijevska baza

Ono što je ovaj pokušaj državnog udara učinilo opasnijim i za zemlju i za susede, ali i geopolitički raspored snaga i uticaja jeste činjenica da su nemire i nasilje u nekoliko regiona, sam Tokajev, a potom i zvanična Moskva i Peking ocenili kao uticaj spolja. Iz Kremlja nisu izričito govorili o zapadnom uticaju, pojedini zvaničnici su podsetili da to može biti i uticaj islamskih država, a iz Pekinga je Si Đinping direktno govorio o pokušaju „obojene revolucije”.

Uticaji u Kazahstanu se prelamaju: pored Rusije, značajne poluge imaju Turska i Velika Britanija. Kao što je Litvanija postala baza beloruske opozicije, u slučaju Kazahstana je tu ulogu delimično i, mora se priznati, ne s tolikim žarom odigrala Ukrajina. Pojedini ukrajinski mediji su podsetili da je opozicionar Muhtar Abljazov, bivši ministar energetike, koga je zbog korupcije zatvorio režim Nazarbajeva, pušten zahvaljujući pritisku zapadnih vlada. On je pre šest meseci na društvenim mrežama u Kijevu oformio štab za promene. Čak se i zatvoreni Sakašvili oglasio i rekao da je prošle godine imao kontakte s kazahstanskom opozicijom u Kijevu.

Član 4 ili 5

Sada će pokrenute istrage pokazati da li su uticaji spolja zaista samo „teorije zavere” Moskve i Pekinga. Za sada o tome govore samo stavovi zapadnih prestonica koje su pozivale na „pravo na mirne proteste”, razgovore s demonstrantima i „mirno rešavanje situacije”. Entoni Blinken smatra da ODKB nije trebalo da reaguje i da je Kazahstan mogao sam da stavi stvari pod kontrolu.

Zahvaljujući brzoj intervenciji Rusa, glavni pregovarači nisu ni uspeli da se pojave. Osvajanje televizijskih stanica nije uspelo, iako su već bili zaposednuti međunarodni aerodrom, vladine institucije i baze bezbednosnih snaga. „Prespavanu” pripremu državnog udara Tokajev je nadomestio brzom intervencijom ODKB-a. I to je najveći problem političkog Zapada jer ugovor između Rusije, Belorusije, Jermenije, Kirgizije, Kazahstana i Tadžikistana ima svoju tačku 4, kao što NATO ima tačku 5. O tački 5 svi već toliko toga znaju.

Jedna izreka kaže da ne postoji ništa novo, nego samo dobro zaboravljeno staro. Već je previše država u nizu koje su imale ovo iskustvo. Ali sada, posle Belorusije, Kazahstan formira drugi niz onih država u kojima to nije uspelo. Naravno, na Zapadu Tokajev više neće važiti za demokratskog predsednika i polarizacija će biti ogoljenija.

Pokušaj državnog udara u Kazahstanu svakako je trebalo da pokaže da pozicije Moskve u osvit pregovora s Vašingtonom nisu toliko jake ako još jedna granica, ovog puta dužine 7.500 kilometara (najduža na svetu između dve države), postane nova nestabilna linija razdvajanja s njihovim susedima. Tokajev je trebalo da bude opomena Putinu, ali se pokazalo da ODKB radi čak i praznicima.

 

Autor Biljana Mitrinović Rašević

 

Naslovna fotografija: Russian Defence Ministry/TASS

 

Izvor Politika, 09. januar 2022.

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u