A vendor counts Russian rouble banknotes at a market in Omsk, Russia February 18, 2022. Reuters/Alexey Malgavko

Šokantni oporavak rublje, da li su zapadne sankcije podbacile?

Potpuni oporavak ruske valute i delimični oporavak berzi pokazuju da će Zapadu biti teško da izoluje i ruši ekonomije svojih protivnika. Precenili smo svoju ekonomsku moć

Nakon zapadnih sankcija, rublja je bila na ivici kolapsa. Pre sankcija jedan dolar je vredeo oko 75 rublji, a nakon sankcija išao je i do 140. Trgovanje na ruskim berzama bilo je suspendovano zbog ogromnog pada vrednosti akcija. Zapadni političari nisu mogli da sakriju oduševljenje; Bajden je nekoliko puta rekao da je ruska ekonomija „uništena“. Takođe je rekao da Rusija ne sme da otvori berzansko tržište jer bi ono iste sekunde doživelo kolaps.

Međutim, usledio je veliki obrt. Nakon određenih mera ruske Centralne banke, i naročito nakon Putinove najave da će Evropa gas plaćati u rubljama, ruska valuta se u potpunosti oporavila, odnosno povratila je vrednost koju je imala pre sankcija. Osim toga, Rusija je odlučila da uprkos Bajdenovom komentaru otvori Moskovsku berzu, i umesto da se dogodi kolaps koji je prevideo predsednik SAD – dogodio se rast ruskih akcija.

Zbog svega ovoga, vodeće zapadne medije poput Rojtersa, Asošiejted presa, Fajnenšel tajmsa i drugih preplavili su tekstovi koji dovode u pitanje efikasnost zapadnih sankcija. U tekstovima dominira zbunjenost povodom stabilizacije ruske valute, kao i utešna predviđanja da će sankcije na dugi rok ipak uspeti da poremete rusku ekonomiju.

Ispod sledi prevod jednog od takvih tekstova objavljenog u britanskom Spektejtoru.

Kolone tenkova su zaustavljene; jedan ili dva grada zauzeta od strane Rusa Ukrajinci su uspeli da povrate. Ratni napori Rusije u poslednjih dve nedelje idu traljavo – osim ako artiljerijsko gađanje i uništavanje stambenih blokova računate kao napredak na frontu.

Ali kako napreduje ekonomski rat koji se vodi protiv Rusije? Istina, Moskovljani više ne mogu da jedu u Mekdonaldsu, a luksuzna roba zapadne proizvodnje je nestala sa ruskih polica. Pa ipak, kurs dolara u odnosu na rublju počinje da liči na konvoj ruskih oklopnjaka. U prvim danima nakon što su sankcije stupile na snagu, rublja je neumoljivo tonula. Dan pre nego što je Putin umarširao u Ukrajinu, rublja je vredela 0,012 dolara. Do 8. marta kurs rublje je opao za skoro polovinu, na 0,007 dolara. I šta se potom desilo? Rublja je jačala iz dana u dan, da bi do danas praktično povratila kurs kakav je imala pre invazije.

Novčanice američkog dolara i ruske rublje (Foto: Alexandr Demyanchuk/TASS)
Novčanice američkog dolara i ruske rublje (Foto: Alexandr Demyanchuk/TASS)

Rusko tržište akcija se ne može pohvaliti istim uspesima. Ali otkako je delimično ponovo otvoreno prošle nedelje, i ono je naglo poraslo. Indeks Moskovske berze je 16. februara iznosio 3.646 poena. Ujutro 24. februara pao je za skoro polovinu, na 1.943. Ovog jutra on iznosi 2.377 (tekst je objavljen pre dva dana, rusko tržište akcija je nakon toga poraslo za više od deset odsto i nastavlja vrtoglavo da raste; prim. prev.). Za sve koji su bili dovoljno hrabri da investiraju u pravom trenutku – i dovoljno spremni da zažmure na etička pitanja – ruske akcije su bile jedna od najboljih investicija u poslednjih nedelju dana. To je neverovatno ako uzmemo u obzir sve očiglednije znake da rat ne ide dobro, i da bi Rusija dugo godina mogla da bude zaglavljena u ukrajinskoj ratnoj močvari.

Ovo pokazuje koliko će Zapadu biti teško da izoluje i ruši ekonomije svojih protivnika, ako je to nova realnost međunarodnih sukoba. Precenili smo sopstvenu ekonomsku moć. Koliko god želeli da mislimo kako bogati Rusi našu robu smatraju neophodnom, rusku ekonomiju zapravo pokreću energenti. A to je prilično profitabilan posao u ovom trenutku. Možda kupujemo manje nafte od Rusije, ali smo i dalje primorani da kupujemo njen gas. Štaviše, postoje dva veoma velika tržišta američkog gasa i nafte koja ne pokušavaju da bojkotuju ruska fosilna goriva. Umesto bojkota, Kina i Indija koriste prednosti koje im je otvorila ovakva situacija.

Indija je nakon invazije potpisala ugovore o kupovini šest miliona barela nafte od Rusije – upola manje nego što je kupila tokom cele 2021. Zašto? Zato što ruska nafta ide uz popust od oko 30 dolara po barelu. Indija i Kina bi vrlo lako mogle da nadoknade bilo koju količinu nafte koju Zapad odbije da kupi od Rusije. A ako te dve zemlje ne žele da se pridruže bojkotu ruskih energenata, mi povodom toga ne možemo da uradimo ništa.

Nikada ranije Zapad nije pokušao da na vojnu agresiju odgovori isključivo ekonomskim sredstvima. Mnogo je pitanja koja treba postaviti o mudrosti takvog pristupa. Da li zaista želimo da osiromašimo obične Ruse – ako pođemo od toga da uopšte možemo to da uradimo – znajući da bi to moglo da poveća njihovu podršku Putinu? Putin je, na kraju krajeva, stvorio narativ da je Rusija na udaru Zapada – i svaka sankcija koja pogađa obične Ruse samo će služiti kao dokaz istinitosti Putinove teze.

MOSCOW, RUSSIA - NOVEMBER 1, 2018: Russia's President Vladimir Putin during a meeting with members of the German Eastern Business Association at the Moscow Kremlin. Mikhail Metzel/TASS (Photo by Mikhail Metzel\TASS via Getty Images) | Mikhail Metzel/Getty
Predsednik Rusije Vladimir Putin (Foto: Mikhail Metzel\TASS via Getty Images)

Ali još važnije je pitanje da li to uopšte funkcioniše. Zapad je do sada uspevao da ojača odbranu Ukrajine slanjem oružja u zemlju. To je bio uspeh. Ekonomske sankcije, iako se u početku činilo da štete Rusiji, sada deluju mnogo manje očigledno.

 

Ros Klark je urednik i kolumnista koji već tri decenije piše za Spektejtor, Dejli Telegraf i druge britanske medije

 

Priredio i preveo Aleksandar Vujović

 

Naslovna fotografija: Reuters/Alexey Malgavko

 

 Izvor The Spectator

 

BONUS VIDEO:

Svet
Pratite nas na YouTube-u