Ekskluzivni kineski klub za saradnju sa zemljama Centralne i Istočne Evrope sve više se kruni. Posle izlaska Litvanije u maju prošle godine, forum je ostao bez još dve članice i sada funkcioniše u formatu 14 plus jedan. Letonija i Estonija su saopštile da su napustile inicijativu 16 plus jedan koju je Peking pre deset godina pokrenuo kako bi povećao trgovinsku i investicionu saradnju za državama ovog dela Starog kontinenta.
„S obzirom na aktuelne prioritete letonske spoljne i trgovinske politike, Letonija je odlučila da obustavi učešće u okviru saradnje zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kine”, saopštilo je letonsko ministarstvo spoljnih poslova, prenosi AP.
Riga najavljuje da će nastaviti da razvija konstruktivne i pragmatične odnose sa Kinom, kako bilateralno, tako i kroz saradnju EU i Kine, zasnovanu na obostranoj koristi, poštovanju međunarodnog prava, ljudskih prava i poretka zasnovanog na međunarodnom pravu, a slično saopštenje izdala je i Estonija.
Vlada u Talinu je u svom saopštenju podsetila da je učestvovala u radu foruma od osnivanja 2012. godine, ali je i dodala da Estonija nije prisustvovala nijednom sastanku u tom formatu posle samita u februaru prošle godine.
U kineskoj inicijativi je sada ostalo devet od 27 zemalja EU: Bugarska, Hrvatska, Češka, Grčka, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija. U formatu je aktivno i pet država koje nisu deo EU: Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija
Po oceni Sare Kreps, profesorke prava na američkom Univerzitetu Kornel, Letonija i Estonija su odlukama da izađu iz kineske inicijative poslale signal zapadnom prodemokratskom taboru da žele da budu u grupi država koje poštuju demokratske principe. Ona je za Saut Čajna morning post rekla da baltičke zemlje na ovaj način pokazuju lojalnost SAD i zapadnim saveznicima kako bi ih oni nagradili snažnijom vojnim odbranom.
Nema sumnje da su potezi Rige i Talina u kojima se prepoznaje uticaj Vašingtona dodatno poljuljali pozicije Kine na Starom kontinentu. Peking je to pokušao da spreči ofanzivnim diplomatskim šarmiranjem Evropske unije. Iako je u julu održan trgovinski dijalog EU i Kine i postignut dogovor o kupovini skoro 300 „Erbasovih” aviona, odnosi Pekinga i evrobloka su i dalje napeti.
Gubitak kineskog uporišta u baltičkim republikama je svojevrsna cena koju Peking plaća zbog „prijateljstva bez ograničenja” s Moskvom koja je započela rat u Ukrajini. Uz strah da je rat u susedstvu najava pokušaja obnavljanja „sovjetske imperije”, na odluke Letonije i Estonije da napuste forum je uticala i najnovija tajvanska kriza koja je izbila posle posete Tajpeju predsednice Predstavničkog doma američkog kongresa Nensi Pelosi.
I pre istupanja Litvanije iz foruma 17 plus jedan krajem maja prošle godine zbog spora sa Pekingom, jer je omogućila otvaranje defakto „tajvanske ambasade” u Viljnusu bilo je jasno da u ovom formatu saradnje sa Kinom u okviru Inicijative „Pojas i put” nešto škripi iako je trgovinska razmena druge ekonomije sveta i ovih evropskih zemalja dostigla 100 milijardi dolara.
Tokom virtuelnog samita sa zemljama Istočne i Centralne Evrope u februaru 2021. kojim je prvi put predsedavao kineski predsednik Si Đinping, Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija Rumunija i Slovenija su umesto šefovima država i vlada bile predstavljene samo ministrima.
Ovo je bio znak da narasta skepticizam u ovom delu Evrope prema Pekingu uprkos velikim infrastrukturnim projektima na kojima su angažovane kineske kompanije kao što je izgradnja Pelješkog mosta u Hrvatskoj i brze pruge Beograd–Budimpešta.
Za razliku od Litvanije, Estonija i Letonija su zauzele manje oštru liniju konfrontacije s Kinom. Kako piše portal „Politiko”, estonski i letonski zvaničnici su već mesecima upozoravali na ovakav korak. U pokušaju da popravi odnose sa ovim zemljama Peking je još u aprilu u region poslao iskusnog diplomatu Hua Juzhena specijalnog izaslanika za zemlje centralne i Istočne Evrope. Kako se saznaje iz diplomatskih izvora, Mađarska je ponudila da ove godine na desetogodišnjicu osnivanja foruma bude domaćin ministarskog sastanka.
Na drugoj strani Viljnus, koji je još prošle godina pozvao i ostale članice EU da napuste ovaj kineski forum jer unosi podele u evro- blok, je u pravom hladnom ratu s Pekingom. Kina je povodom saradnje Viljnusa sa Tajvanom uvela trgovinski embargo Litvaniji, zbog čega je EU pokrenula tužbu protiv Pekinga u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO).
A zbog odlaska litvanske zamenice ministra saobraćaja i komunikacija Agne Vaiciukevičijute 7. avgusta u posetu Tajpeju, portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin je rekao da je to gola izdaja obećanja Viljnusa da će poštovati politiku jedne Kine.
Autor Milenko Pešić
Izvor Politika, 13. avgust 2022.
Naslovna fotografija: Reuters/Stringer
BONUS VIDEO: