Лиз Трас

Britanija dobila premijerku: „Čelična lejdi” sa vanbračnom aferom

Meri Elizabet Tras, rođena 1975. godine u Oksfordu, treća je žena premijer u britanskoj istoriji

Novi lider Konzervativne stranke i premijerka Velike Britanije Liz Tras preuzima funkciju u trenutku dok se zemlja suočava s rastom inflacije, štrajkovima i recesijom, što će biti veliki izazov za 47-godišnju političarku koju opisuju kao osobu koja ne voli da gubi i po mnogo čemu nekonvencionalnog torijevca.

Meri Elizabet Tras, rođena 1975. godine u Oksfordu, treća je žena premijer u britanskoj istoriji, završila je Oksfordski univerzitet, interesujući se za filozofiju, politiku i ekonomiju, a kao student se politički angažovala u liberalnim demokratama, navodi Bi-Bi-Si.

Njeni roditelji, otac nastavnik matematike i majka medicinska sestra, bili su levičarski aktivisti.

Kako ocenjuje britanski javni servis, Trasova, šef diplomatije u odlazećoj vladi Borisa Džonsona, po mnogo čemu nije konvencionalni torijevac.

Konzervativcima se priključila još na studijama, čiji je poslanik postala 2010, za izborni okrug Jugozapadni Norfolk.

U jednom trenutku pretio joj je gubitak mandata, kada je otkriveno da je nekoliko godina ranije imala vanbračnu aferu s poslanikom torijevaca Markom Fildom, ali je pokušaj njene smene propao i zadržala je mesto parlamentarca s više od 13.000 glasova podrške.

Ministarka spoljnih poslova u odlazećem kabinetu Borisa Džonsona, ušla je u vladu 2012, najpre kao ministarka obrazovanja, a onda i kao državni sekretar za životnu sredinu, a obavljala je i jednu od važnijih funkcija u ministarstvu finansija.

Iako često vole da je porede s omiljenim političarem torijevaca – Margaret Tačer, naročito po stilu oblačenja, Trasova je jednom prilikom uzvratila: „Prilično je frustrirajuće da žene političare uvek porede s Margaret Tačer, dok muškarce ne porede s (nekadašnjim premijerom) Tedom Hitom”.

Pred izjašnjavanje Britanaca o izlasku iz EU, Trasova se zalagala za ostanak u Uniji, napisavši za „San” da će Bregzit biti trostruka katastrofa – „više pravila, više formulara i više kašnjenja kada se bude prodavalo Evropskoj uniji”, ali kada je Bregzit prihvaćen, promenila je mišljenje, ocenivši da je izlazak iz EU Britaniji pružio priliku da „uzdrma način na koji stvari funkcionišu”.

Kada je Džonson izabran za premijera 2019, Trasova je imenovana za sekretara za međunarodnu trgovinu, što joj je dalo priliku da se bori za britansku privredu tokom brojnih susreta s globalnim političkim i biznis liderima.

Kao ministar spoljnih poslova – funkcija koju je preuzela 2021 od Dominika Raba, nastojala je da reši problem Severnoirskog protokola i obezbedila oslobađanje dvojice britansko-iranskih državljana uhapšenih u Iranu.

A kada je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara, Trasova se priključila tvrdoj liniji insistirajući na tome da sve ruske snage treba da budu proterane iz Ukrajine.

Naišla je i na osude u britanskoj javnosti zbog toga što je davala podršku Britancima koji žele da ratuju u Ukrajini, podseća Bi-Bi-Si.

Nije bez kontroverzi prošla ni njena trka za lidera Konzervativne stranke.

Na pitanje kako bi rešila problem rasta životnih troškova, Trasova je odgovorila da će se usredsrediti na „smanjenje poreskog opterećenja, ne deleći milostinju”.

Morala je da odustane od plana da se visina plata u javnom sektoru veže za troškove živote u unutrašnjosti zemlje, pošto su vodeći torijevci upozorili da bi to značilo manje plate za milione radnika izvan Londona.

Nazvala je škotsku premijerku Nikolu Sturdžen osobom koja traži tuđu pažnju dodajući da je najbolje „ignorisati je”.

Ostaje zabeleženo da se na partijskom skupu liberalnih demokrata 1994. založila za ukidanje monarhije i da je delegatima u Brajtonu tada rekla: „Mi, liberalne demokrate, verujemo u ukazivanje prilike svakom. Ne verujemo da su ljudi rođeni da vladaju”.

Jednom prilikom je, u razgovoru s medijima, njen brat ispričao da je Liz kao devojčica „mrzela da gubi” i da bi „često negde pobegla, radije nego da rizikuje da izgubi”.

Trasova je od 2000 udata za ekonomistu Hjua Lirija, s kojim ima dve ćerke tinejdžerke, prenosi Tanjug.

Liz Tras: Sprovešću hrabar plan smanjenja poreza i rasta privrede

Liz Tras biće nova premijerka Velike Britanije pošto je danas pobedila u trci za predsednika vladajuće Konzervativne partije.

„Vodila sam kampanju kao konzervativac i vladaću kao konzervativac”, rekla je Trasova u pobedničkom govoru, istakavši da će konzervativci pobediti na izborima 2024.

Tras, koja će postati premijerka kada je sutra na prijemu u zamku Balmoral u Škotskoj kraljica Elizabeta Druga pozove da sastavi novu vladu, pobedila je bivšeg ministra finansija Rišija Sunaka na današnjem unutarpartijskom glasanju.

Tras je osvojila 81.326, odnosno 57,4 odsto glasova, a Sunak 60.399, odnosno 42,6 odsto glasova torijevaca, preneo je Rojters.

„Sprovešću hrabar plan smanjenja poreza i rasta privrede. Odgovoriću na energetsku krizu baveći se računima za struju, ali i dugoročnim pitanjima koja imamo kad je u pitanju snabdevanje energijom”, rekla je Trasova pošto je pobedila.

Ona se, takođe, zahvalila svom prethodniku Borisu Džonsonu, koga je nazvala svojim prijateljim.

„Borise, sproveo si Bregzit. Pregazio si Džeremija Korbina (lidera laburista do 2020). Uveo si vakcinu i suprotstavio se Vladimiru Putinu. Dive ti se od Kijeva do Karlajla”, rekla je nova liderka torijevaca, navodi Tanjug.

Dosadašnji britanski premijer Boris Džonson predaće ostavku kraljici, nakon čega će ona zvanično imenovati novog premijera.

Ove godine biće prekršena tradicija da nova premijerka bude pozvan na sastanak sa kraljicom u Bakingemsku palatu u Londonu jer će je ona, kako je najavljeno, zbog poteškoća sa kretanjem primiti u zamku Balmoral, gde provodi leta, preneo je Bi-Bi-Si.

Do smene na čelu konzervativaca dolazi nakon što je Džonson 7. jula podneo ostavku.

Prethodno je ostavke podnelo više od 50 ministara i ostalih članova njegove vlade.

Džonson je mesecima bio na udaru opozicije, ali i predstavnika sopstvene partije zbog načina na koji se zemlja borila prtiv pandemije korona virusa, porasta troškova života, a pogotovo nakon što su procureli snimci sa privatnih zabava u Dauning stritu u vreme kada je na snazi bio karantin zbog pandemije korona virusa.

Seriju ostavki članova vlade, međutim, pokrenuo je skandal zamenika šefa poslaničkog kluba Konzervativne stranke u donjem domu parlamenta Krisa Pinčera, koji je podneo ostavku pošto je priznao da se napio u jednom londonskom privatnom klubu, a zatim seksualno uznemiravao dvojicu muškaraca.

Ako novi premijer odluči da ne raspiše prevremene izbore, sledeći redovni izbori biće održani najkasnije u januaru 2025. godine.

 

Izvor Politika, 5. septembar 2022.

 

Naslovna fotografija: Russian Foreign Ministry/Handout via REUTERS

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u