S. Milačić: Poseta Krimu ili neočekivane posledice sankcija

Tokom posete Krimu mogao sam da se uverim da su sankcije Evropske unije ostavile neočekivani efekat na privredu ovog poluostrva

Od 26. do 30. avgusta, grupa međunarodnih novinara imala je priliku da posjeti Krim i da vidi kako sankcije Evropske unije utiču na Krim. Autor ovog članka je kao jedini novinar iz Crne Gore bio dio tima inostranih novinara. Treba podsjetiti, Krim je ponovo postao dio Rusije 2014. godine. U martu te godine na Krimu je održan referendum, gdje je apsolutna većina građana glasala za ujedinjenje sa Rusijom. To ne iznenađuje imajući u vidu da i dok je Krim bio dio Ukrajine, većina građana je bila proruski orjentisana a ruski jezik je bio dominantan.

Kada je u Kijevu, tokom Majdanskog prevrata, legitimna vlast smijenjena i dovedena nova antiruska, a sve u organizaciji američkih specijalnih službi, lokalno stanovništvo na Krimu to nije prihvatilo (1). Jer i danas kada pitate obične građane Krima šta misle o povratku Krima u sastav Rusiju, reći će vam: „Mi smo čekali dugo vremena da se vratimo pod okrilje naše otadžbine’’.

Međutim, posle povratka Krima u okrilje Rusije, usledile su oštre sankcije Evropske unije. Ukratko, sankcije Evropske unije prema Krimu se sastoje u kompletnoj zabrani uvoza i izvoza proizvoda sa Krima, kao i bilo kakvoj poslovnoj saradnji sa oblašću Krim. I ovde dolazimo do ključnog pitanja, kako su sankcije uticale na Krim? Na osnovu svega što sam vidio, mogu sa sigurnošću reći da su sankcije pozitivno uticale na Krim.

Pa tako, proizvodnja vina je na Krimu doživjela procvat. Ogroman novac je uložen u nove i postojeće vinarije, sve sa ciljem da kvalitet vina bude na zavidnom nivou. I zato je danas krimsko vino bolje od većine evropskih vina. Sankcije su tu uticale pozitivno, jer sa zatvaranjem evropskog tržišta na kojem krimska vina ranije nisu imala veliki promet, sada je otvoreno veliko rusko tržište ali i tržišta Azijsko – Pacifičkog regiona.

Vinograd na Krimu (Foto: Slaviša Milačić)

Osim vina, koje na Krimu ima tradiciju dugu 2000 godina, mogao sam vidjeti da se i druge grane ekonomije ubrzano razvijaju na Krimu. To se pre svega odnosi na krimsku poljoprivredu, čiji rezultati su vidljivi svima. Takođe, na Krimu se posvećuje značajna pažnja tehnološkom razvoju, pa se tako danas baterije za električne automobile proizvode na Krimu. Sa tim baterijama, električni automobili će biti snabdjevani kroz cijelu Rusiju, a u godinama koje dolaze i po cijelom svijetu.

Svakako, turizam je danas veoma važna grana privrede Krima. Ono što se može odmah primjetiti tokom dolaska na Krim preko novog autoputa koji je izgradila Rusija, je veoma veliki broj turista. Takođe radovi na novim autoputevima i lokalnim putevima, su vidljivi svuda, jer Rusija sada ulaže novac koji nije ulagala Ukrajina dok se Krim nalazio pod njenom upravom.

Domaće ruske turbine prvi put ušle u upotrebu na Saki gasnoj elektrani

Tokom posjete Saki elektrani na prirodni gas na Krimu u vlasništvu Krimtets kompanije, mogli smo vidjeti turbine koje su kompletno proizvedene u Rusiji, i koje su posle uspješnog dvogodišnjeg probnog rada, dobile dozvolu za stalni rad. Potreba za stvaranjem takve elektrane na prirodni gas pojavila se pre 8 godina. Nakon što se Krim vratio u naručje Rusije, Ukrajina je odmah prekinula sve sisteme za napajanje poluostrva strujom. Pošto je Krim bio 80% zavisan sa energijom od Ukrajine, Krim je bukvalno ostao bez svijetla. Poluostrvu su odmah obezbijeđeni pokretni sistemi za napajanje ali se odmah počelo i sa izgradnjom novih kapaciteta.

Komplikacije tokom ovog perioda su nastale zbog sankcija, jer nije bilo moguće naći uvozne djelove, a gotovo svi proizvodni kapaciteti na Krimu su rađeni uz upotebu proizvoda Simens i Dženeral Elektrik. Upravo zato, ruski inžinjeri su počeli da razvijaju i proizvode opremu za Saki elektranu na prirodni gas. Elektrana na prirodni gas Saki ukupne snage 120 megavati (mw) izgradjena je za godinu dana, što je rekordno vreme za ovakve objekte. Obično je potrebno najmanje 2,5 godina. Istovremeno, fabrika je izgradjena bez privlačenja ikakvih budžetskih sredstava, isključivo od strane investitora – kompanije Krimtets sa Krima.

Na slici je autor Slaviša Milačić

Posle puštanja u rad elektrane na prirodni gas, sva pažnja specijalista je bila usmjerena na rad postrojenja i nove opreme, zato što niko sa sigurnošću nije mogao znati kako će sve funkcionisati u praksi. Međutim, sada posle izuzetno uspješnog dvogodišnjeg probnog rada, sa sigurnošću možemo reći da se radi o vrhunskoj tehnologiji koja se pokazala boljom od uvozne evropske. Upravo zato, ruske turbine iz elektrane Saki su već tražene u drugim djelovima Rusije. A posle zadovoljenja ruskih potreba, počeće se sa izvozom na svetsko tržište. Istovremeno, elektrana na gas Saki postaće poligon i centar za učenje stručnjaka koji će ovu opremu koristiti u svojim elektranama u drugim regionima i državama.

Pored toga, ove godine je puštena u komercjalni rad prva virtuelna elektrana u Rusiji na bazi elektrane na prirodni gas Saki. Ovo je digitalni blizanac elektrane i prototip je postojećih proizvodnih objekata fabrike: turbina, kotlova, pomoćne opreme, električnih instalacija itd. Digitalni model pomaže da se parametri opreme mijenjanju i unapređuju mnogo brže i sigurnije od rada u ručnom režimu. Kreirani softverski proizvod je takođe ruski domaći razvoj i kreiran je od nule od strane ruskih stručnjaka. A sada se upravljanje svim procesima u elektrani na prirodni gas Saki vrši samo uz upotrebu ruskog softvera.
Trenutno predstavnici najvećih ruskih energetskih kompanija redovno posjećuju elektranu na prirodni gas Saki kako bi se upoznali sa radom opreme u industrijskim uslovima i pripremili se za njenu implementaciju u svojim objektima.

 

(1) https://www.youtube.com/watch?v=rPVs5VuI8XI

 

Autor Slaviša Milačić

 

Izvor Novi Standard

 

BONUS VIDEO:

Preporučujemo
Pratite nas na YouTube-u