AI tehnologija ne može biti kraj filozofije (niti bilo koje druge sfere stvaralaštva), ali će izvesno staviti tačku na ono što trenutno čini najveći deo akademskog bavljenja filozofijom
Sloboda je unutrašnje stanje čoveka i zato je ovaj filozof sebe smatrao slobodnim i dok je bio rob. Moralno samoopredeljenje čoveka i njegova unutrašnja sloboda ne mogu se oduzeti ni spoljašnjim ropstvom
Dok bi se za Platonove stavove moglo reći da su bili napredni ne samo za ono doba, već i za današnje, Aristotelov pogled na žene i njihovu ulogu u društvu je bio bitno drugačiji
Potreban nam je jezik civilizacije. Mi ga ne govorimo, već govorimo „pidžn ingliš” – na kojem se gradi naša terminologija, koju slede naši stručnjaci, telefoni i rakete
Apsolutizacijom tržišta i raspolažući neograničenim finansijskim i tehnološkim resursima, Svetski ekonomski forum nam otvoreno kazuje da je sa slobodom čoveka zauvek završeno
Neoliberalni totalitarizam ima tu posebnost da se pokazuje kao meki totalitarizam, jer promenu svesti bar donedavno nije sprovodio otvorenim nasiljem, već tržišno-tehnološkim sredstvima
U naše vreme je potrošeno mnogo reči da se – pod sintagmom cancel culture – opiše jedna davnašnja pojava: cenzura. Nikola Milošević je o njoj ostavio dovoljno svedočanstava
Naš opstanak, naša životna sila, naša mogućnost da ne izumremo sa umirujućom civilizacijom zaista leži u našoj još ne sasvim ugasloj mogućnosti da budemo drugačiji od sebe danas
Demokratija je pravo čoveka da bira. A glavni izbor jeste da imate pravo da prihvatite ili odbacite i demokratiju. Bez tog prava nije moguće imati slobodu
Nikolajevićevo delo prevazilazi individualno psihološke efekte izvornog randijanstva ostavljajući snažniji pečat baš tamo gde je Ajn Rend podbacila – u političkoj teoriji
Suočavanje s neizbežnim krajem života od kojeg ne možemo pobeći navodi nas da se zapitamo o tome na koji način treba da vlastiti život učinimo što je moguće više smislenim
Ono što Ničea čini tako popularnim i što mnogi u njemu gledaju mislioca prvog ranga dolazi otuda što je Niče u isto doba i umetnik, i to prvenstveno umetnik u stilu
Raskorak između onoga što Uelbek naziva „utopijama koje zaslužujemo“ i perspektive postepidemijskog „povratka u srednji vek” nosi dramatiku zapanjujućeg sraza
Danil Harms je iz svoje reči stvorio jedan samo njegov beskonačni svet i, prema tome, svet u čijoj beskonačnosti i otvorenosti učestvujemo i mi koji ga takvog otkrivamo