Tekst na spomen-ploči jedne zgrade u Mileševskoj ulici u Beogradu podseća na sudbinu čoveka pristiglog s velikim talasom izbeglica iz Rusije i Ukrajine. Talasom koji pristiže i danas
Knjigu kakvu je o Solunu napisao Mark Mazover, knjigu kakvu zaslužuje svaki pravi grad, svaki grad dostojan da se nazove gradom, o Odesi je napisao Čarls King
Potcenjivanje važnosti infrastrukturnih projekata koji pozitivno utiču na život velikog broja ljudi sebi mogu dopustiti takozvani intelektualci, ali nikako političari i obični ljudi
Kad ubediš samog sebe da se politika svodi na medije, marketing i spinovanje, a ne na rad na terenu, onda iluziju produžavaš tako što ciljaš „fejvove” na „Tviteru”, a ne listiće u glasačkoj kutiji
Ako je sudbina Milana Milišića paradigmatična za srpsko-hrvatske odnose, odnosno Srbe i Dubrovnik, sudbina Stevana Tontića je ne manje paradigmatična za srpsko-bošnjačke odnose i mesto Srba u današnjem Sarajevu
Na onim izborima na kojim po opštem mišljenju imaju najveće šanse, opozicione stranke na čelo trke isturaju – osamdesetdvogodišnjaka. Ne znam postoji li takav detalj u „Ginisovoj knjizi rekorda”
Svi koji su tvrdili da je tretman Đokovića različit u odnosu na tretman drugih šampiona njegovog kova, sada imaju i službenu potvrdu tog stava. Sada bi sudije mogle poći i korak dalje
U srpsku kulturu je već decenijama ugrađen trač o avanturi koju je Sol Belou imao sa Jarom Ribnikar. Međutim, nedavno je otkriveno da je značaj Ribnikarove za Beloua bio mnogo veći
Ima nečeg u sarajevskom javnom životu što podseća na sektu u smislu da ne postoji ništa što može da ih poljulja u njihovom osećanju da su najveće nevine žrtve u zapamćenoj istoriji
Kako je imenjak i stric filozofa Ludviga Vitgenštajna 1919. tražio i dobio državljanstvo Kraljevine SHS i zašto su njegove sestre dve decenije kasnije kupile lažne jugoslovenske pasoše
Lepo je što je u Srbiji ekologija, kako se to kaže, ušla u modu. Zadržavam, međutim, sebi pravo na skepsu prema naglo probuđenoj ekološkoj svesti kod većine likova iz lokalne političke kaste
Šta znači oduzeti nekom građanska prava? Izuzeti ih iz pravnog sistema? Zbog čega u delu srpske javnosti postoji skoro patološka opsesija revanšizmom i lustracijom?
Iz Andrićevih posthumno objavljenih zapisa znamo da je on u nekom trenutku postao svestan veze čoveka prema kome je modelovao glavni lik „Travničke hronike“ sa Miloskom Venerom
Kristićeva knjiga zanimljiva je kao paradigmatičan katalog svih hrvatskih i velikog dela bošnjačkih stereotipnih zamerki Andriću, te laži i poluistina iz njegove biografije