Kremlj je pre početka operacije u Ukrajini imao nekoliko razrađenih scenarija. Pošto nije uspeo scenario brze kapitulacije Kijeva, prešlo se na temeljni i organizvani pristup
Iako je knjiga „Tri razgovora“ Vladimira Solovjova objavljena 1900. godine, uočljivo je veliko podudaranje između njegovih ideja i argumenata koje je Putin izneo uoči vojne operacije u Ukrajini
Bez svrgavanja vlasti u Kijevu, suštinske denacifikacije i političko-geografske rekompozicije Ukrajine, ruska vojna akcija mogla bi se opisati uzrečicom o „klanju vola za kilo mesa“
Ruska intervencija se ne može posmatrati kroz pojmove kao što su secesija, agresija, suverenitet i sl. Pozitivno pravo se pretvorilo u kovčeg iz kojeg svako uzima ono što mu treba
NATO je aktivirao odbrambenu operativnu grupu za suočavanje sa posledicama hemijskog ili nuklearnog napada. Sve liči na opasne nuklearne igre, koje više prizivaju nesreću nego što štite od nje
Potpuni oporavak ruske valute i delimični oporavak berzi pokazuju da će Zapadu biti teško da izoluje i ruši ekonomije svojih protivnika. Precenili smo svoju ekonomsku moć
Napadi istočno i zapadno od Kijeva bili su diverzija čiji je cilj bio fiksiranje mobilnih ukrajinskih jedinica za njihovu prestonicu. Diverzija više nije potrebna
„Nemamo Staljingrad u kalendaru i ne bi trebalo da bude. I što je najvažnije, ne bi trebalo da bude mesta za emocije. U pregovore su uključeni profesionalci, treba im verovati“, rekao je Peskov
Različiti ishodi rata u Ukrajini mogu biti predstavljeni kao pobeda od strane vlasti, a od strane njenih protivnika i dela ruske javnosti doživljeni kao poraz ili truli kompromis
Ne treba gajiti iluzije, u ratu između Rusije i Ukrajine Evropska unija je najveći gubitnik. Iako pod udarom nezapamćenih sankcija, Rusija će se snaći, kao što se snašao i Iran. Ali šta će učiniti Evropa?