U jednom tekstu objavljenom u junu ove godine, koji sam naslovio sa Naučni pogled – kroz ključaonicu, dotakao sam se pitanja šta je u srpskim arhivima dostupno za istraživače o periodu 1941‒1945
„U prvi plan dolazi ta antislovenska odnosno antipravoslavna komponenta jer su glavni neprijatelji Hitlera u jugoistočnoj Evropi bili Srbi i Rusi. Danas sazreva svest o tome”
Podrška najvećeg dela političke, akademske i kulturne elite, koja se nikako ne može pozivati na nepoznavanje činjenica o stradanju Teslinog naroda, ukazuje na sramno odsustvo stida i kajanja
On naglašava da su Albanci, usled velikih ambicija za prostorom, sprovodili represiju nad srpskim stanovništvom, nasilnu islamizaciju i albanizaciju, prisilno iseljavanje
Dok se u Jasenovcu predano umanjuje broj (srpskih) žrtava, u Srebrenici se volšebno, iz godine u godinu, uvećava broj (muslimanskih) žrtava stradalih „od srpske ruke“
U saopštenju se podseća da je direktor Muzeja, najpre osudivši ustaške zločine, istakao da je naša uspomena na Jasenovac dominantno politička i matematička
Okupacionu vlast bi „nekom administracijom“ pri čistoj svesti do sada nazivao samo Vidkun Kvisling, a Zoran Zaev svojim istupima preti da Vidkunu preuzme titulu
Osnovni cilj je brisanje reči „oslobođenje“ iz pamćenja današnjih generacija i predstavljanje 9. maja ne kao pobede Rusa nad Nemcima, već kao početka ruske okupacije
Da li će svet povodom 75. godišnjice od poraza Trećeg rajha i vraćanja mira u Evropu ponovo istaknuti mir kao najveću vrednost, ili postoje i druge namere?
Ako je nesporno ko je podneo najveće žrtve i ko je imao presudnu ulogu u pobedi saveznika u Drugom svetskom ratu, izbijanje tog sukoba tek će biti predmet polemika