Kako je izgledalo lobiranje za Srbe 1995. u SAD? Ko je sve bio na našoj strani tokom devedesetih? Zbog čega mora doći do povezivanja dijaspore i matice, i kako to učiniti?
Da li je naša sudbina u 90-im bila unapred određena od strane zapadnih sila, ili je ipak moglo da se učini više da smo kao narod nastupili promišljenije i složnije?
Nedavne izjave novoizabranog američkog predsednika Džoa Bajdena u vezi BiH i rezolucija Senata govore da predstoji još jedna runda borbe za odbranu R. Srpske
Još od 1945. godine, matica se prema dijaspori ponaša maćehinski. Gde se kriju koreni takvog odnosa i kako je izgledala borba naše dijaspore u SAD za Srbiju tokom '90-ih?
Po mišljenju profesorke beogradskog Elektrotehničkog fakulteta u penziji, Irine Reljin, reč je samo o odlaganju koje je iznudila pandemija koronavirusa
Kao jasan izlaz i za istočni i za zapadni integracioni blok nameće se obostrana nesmetana saradnja, koja bi značila i podelu interesnih sferu između EU i EES
„Jedino što postoji kao izvesna nada za republikance je da na predstojećim, dopunskim izborima u Džordžiji za senatore odnesu prevagu i zadrže kontrolu nad Senatom“
Pristanak Bajdena na predlog Evropskog saveta za spoljne poslove i „novi dogovor SAD i EU“ malo je verovatan. Osim ako ne želi da bude zapamćen kao američki Gorbačov
Može li zemlja koja je u ratu protiv sebe nastaviti da ispunjava sve dužnosti i obaveze koje ima kao samoproglašeni „lider slobodnog sveta“? Ili je došao naš Suecki trenutak?
Ono što je krajem marta 1968. počelo na pariskom univerzitetu Nanter, nekoliko meseci kasnije pretvoriće se u pobunu kakvu Evropa nije videla još od Oktobarske revolucije
Široki ruski špijunski napad na američku vladu i privatne kompanije, koji je u toku od proleća, svrstava se u red najvećih obaveštajnih promašaja modernog doba