Marsel Dišam se 1917. godine obračunao sa klasičnom umetnošću tako što je pisoar proglasio za umetničko delo. Sad imamo slučaj „njenog penisa". Je li to taj prelomni istorijski trenutak?
Zašto u Hrvatskoj na jednaku kritiku nailazi prisustvo i odsustvo političkih predstavnika Srba na državnim komemoracijama? I ko diktira takvu klimu, političari, novinari ili narod?
Po nacionalnoj strukturi možemo zaključiti i da broj Srba još nije pao ispod Tuđmanovih „magičnih” tri procenta i da će Srbi barem do idućeg popisa biti „remetilački faktor” za hrvatsko društvo
U Hrvatskoj se tokom poslednjih deset godina u najvećem procentu smanjio broj hrvatskih državljana srpske nacionalnosti kao i broj vernika, najviše katolika i pravoslavaca
Iz Veritasa smatraju da je ovo čin osvete za podizanje beogradske optužnice protiv hrvatskih visokih oficira za zločin na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti počinjen 7. i 8. avgusta 1995. nad krajiškim izbeglicama
„Istrajaćemo na normalizaciji odnosa između Hrvatske i Srbije kao i na tome da srpska manjina u Hrvatskoj bude respektovana i da participira u političkom životu upravo onako kako to mi radimo“
U povorci koja je bila duga oko 5,5 kilometara našao se i zloglasni barjak iz epohe NDH na kojem je ispisan ustaški poklič „Za dom spremni“. To očigledno nije smetalo Miloševiću
Od 12. do 18. novembra 1991, pripadnici hrvatske vojne policije u selima Kip (Daruvar) i Klisa (Pakrac) pohapsili su 24 srpska civila koje su zatvorili u podrum improvizovanog zatvora „Ribarska koliba“ u Marinom selu
Gradsko veće je većinom glasova odlučilo da se u Vukovaru još nisu stekli uslovi za primenu proširenih prava pripadnicima srpske manjine, koja podrazumevaju javnu upotrebu ćirilice
Hrvatski fenomen promene srpskih u nesrpska imena i prezimena: u samo dve godine, 1992. i 1993, u samo jednom hrvatskom gradu, Osijeku, 1.236 osoba promenilo je svoje ime i prezime
Osećaj povratka u rodni grad obeležio me za čitav život, kaže Anja Šimpraga, poslanica u hrvatskom Saboru koja je u javnosti ostala upamćena kao „devojčica iz kolone” koja je bežala tokom „Oluje”
Prema popisu iz 1991, Srba u Hrvatskoj bilo je 581.663 ili 12,16 odsto, a prema prvom posleratnom popisu 2001. to smanjenje se nastavlja pa ih na popisu iz 2011. ima 186.633 ili 4,36 odsto