U razmišljanjima o srpskoj istoriji, Radovan Samardžić se često doticao fenomena samoporicanja kao istorijske pojave u srpskom narodu. On je naglašavao istorijsko poreklo i uslovljenost same pojave
Ćosić mi je ponovio da ga odavno niko nije toliko ljudski razočarao i zavarao kao ovaj „čovek opasnih namera” i da je trebalo da pažljivije pročita „Islamsku deklaraciju”
Proglašenjem „Kraljevstva SHS“, dakle Jugoslavije, Srbija se samosahranila. Na vrhuncu moći. Ni pred kakvom opasnošću, niti voljom spoljnih sila, dakle „ničim izazvana“ nego onako… sama od sebe…
U jednom tekstu objavljenom u junu ove godine, koji sam naslovio sa Naučni pogled – kroz ključaonicu, dotakao sam se pitanja šta je u srpskim arhivima dostupno za istraživače o periodu 1941‒1945
Iz akademskih institucija izbacuju nepodobne, dok sistematski regrutuju svoj podmladak. Na takav način promenjena je „krvna grupa“ Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu
Ovakvo delo može da stvori samo osoba koja je duboko zamišljena nad sudbinom svog naroda. Autorka pokušava da nam servira tu, nekada oporu, epsku vertikalu i istinu o nama
Izrada krune trajala je šest meseci, što svedoči o složenosti i zahtevnosti tog posla i trudu uloženom u njega. Autor je koristio čak 13 tehnika prilikom njene izrade
Kako je 1853. u Kragujevcu pokrenuta Topolivnica, ko su bili Šarl Lubri i Toša Selesković i kakve veze imaju Ajfelova kula i Pariz sa srpskom vojnom industrijom
Kako je u Kragujevcu, mestu gde je vaskrsla Srbija nakon ropstva pod Turcima, krišom od velikih sila podignuta srpska vojna industrija? I ko su ljudi kojima dugujemo slobodu
Kada je Srbija sahranjivala patrijarha Pavla, tada je pokazala da još uvek veruje u junaštvo koje nije izgibija već božanska misija da se posreduje između duha i materije. Srbi još nisu ubili svoju istoriju
Ono što je Karađorđe iskusio, za kneza Miloša je to često bilo iskustvo koje treba izbeći: ratovati što kraće, a mir, ma kako nesiguran bio, graditi da traje što duže. I što stekneš ne gubi, a uvećevaj kad možeš
Veliki deo omladine gnuša se izdaje i autodestruktivnih tonova pojedinaca, i čvrsto stoji na stanovištu da se tekovine Karađorđeve i Miloševe borbe moraju poštovati
„Naš osnovni zadatak bio je, po Hitlerovom najstrožem naređenju u vojnim operacijama 1943. (na Neretvi i Sutjesci), hvatanje živog generala Draže Mihailovića i 35.000 četnika“, zapisao je Aleksander fon Ler