Inteligencija bi trebalo da na nacionalnim pitanjima radi tako da se potpuno izgube ličnost i lične taštine, naročito spoljne sujete i težnje za položajima, te da bude spremna na žrtvu, čak i na uvrede
Prema prvim rezultatima Popisa 2022, u Republici Srbiji živi 6.690.887 stanovnika – što je za 6,9 odsto manje nego na popisu 2011. Popis nije sproveden na teritoriji autonomne pokrajine KiM
Napredni klub, udruženje građana iz Beograda, objavio je četrnaesti godišnji izveštaj od 2009. godine o pravima 1,7 miliona Srba koji žive u okolnim državama
Znam da će nekima ovo delovati kao paradoks ili čak šala. Daleko sam od toga, verujte mi. Ide vreme u kojem ćemo sve teže u ovoj zemlji čuvati i elementarne osnove tradicionalnog srpskog identiteta. Isto kao i posle 1945.
Konformizacija, vaspitanje koje materijalnu udobnost, poznatu pod imenom „standard“, promoviše u vrhunsku etičku vrednost, nije humana grana pedagogije nego ratna strategija neprijatelja
Veliki deo omladine gnuša se izdaje i autodestruktivnih tonova pojedinaca, i čvrsto stoji na stanovištu da se tekovine Karađorđeve i Miloševe borbe moraju poštovati
Zahvaljujući temeljima koje je postavio Sveti Sava, istakao je patrijarh Porfirije, srpska kultura prevazišala je nacionalne granice i postala deo sveopšte i svečovečanske baštine
„Samo naše postojanje za neke susedne zemlje predstavlja problem. Potrebno je da to shvatimo i da naučimo da, kao istorijski narod dugog pamćenja, planiramo na duže staze, koje prevazilaze životni vek jednog naraštaja“
„Najbolje je Vasko Popa rekao, 'polje kakvog nema, nebo iznad zemlje i nebo ispod zemlje'. Dakle, Kosovo je za nas okovano nebom i u tom smislu ne može biti predmet pragmatičnosti, predmet racionalnog i logičnog“
Optužbe da bi legalno i legitimno zalaganje za vraćanje „izvornom Dejtonskom sporazumu“ moglo zapaliti ratnu iskru Srbi nikako ne bi smeli ignorisati, jer, kako je napisao Ivo Andrić, „rat se ponekad i omakne“
Da li će 21. vek biti stoleće srpskih integracija i spajanja, građenja nove kohezije i premošćavanja podela, nasuprot mučnom 20. veku? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga šta mi kao narod zapravo hoćemo
Brojne poslovice, romani i eseji posvećeni fenomenu srpske nesloge, koliko god istinito odzvanjali, vekovima ne postižu svoj apostolski cilj. Što su istinitiji, to više liče na srpski usud
Koliko god da se posipamo pepelom, koliko god da priznajemo i ono što jesmo i ono što nismo uradili, kod određenih dušebrižnika za nas nema milosti. Za njih ćemo biti dobri tek kad prestanemo da dišemo – a možda ni tada
Srpski svet možemo definisati kao nerazdvojnu kulturnu, duhovnu, teritorijalnu, ekonomsku (pa i parapolitičku) oblast na kojoj srpski narod živi vekovima, jedinstven i nerazdvojan