Dolazak direktora Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa u Sarajevo, Beograd i Prištinu izazvao je veliko interesovanje, kako političke tako i laičke javnosti u regionu. Pre svega, zanimljiva je činjenica da tako jaka figura iz Bajdenove administracije, pored toliko kriza, nalazi za shodno da sada dođe na Balkan. I ne manje važno, da šef tako moćne agencije dolazi u posjetu javno, uz svu medijsku halabuku koja prati događaje takvog nivoa.
Međutim, ova posjeta nije toliko iznenađujuća za sve one koji prate aktivnosti američke ambasade u Sarajevu, koja izvršava naloge dobijene iz Vašingtona. Nedavno otvoreno nediplomatsko ponašanje američke ambasade u Sarajevu, koja se na primitivan i prijeteći način bavila finansijama Republike Srpske, samo je pokazalo put koji je odlazeća Bajdenova administracija odabrala.
A taj put pokušavaju da ubrzaju i dođu do cilja, u slučaju Balkana, rešavanjem srpskog pitanja. I odmah treba naglasiti, Kosovo je tu sporedno, a glavno pitanje je Republika Srpska. U američkoj spoljnoj politici na Balkanu nema mjesta za Republiku Srpsku. Oni koji su bolje upućeni u planove američkih obaveštajaca znaju odlično da američko trajno rešenje za Bosnu i Hercegovinu predviđa ukidanje entiteta i formiranje četiri multietničke regije. A u te četiri multietničke regije Srbima je namijenjena uloga građanističkog topovskog mesa.
Stalni pritisci
Eto, kad bi samo nekako Republika Srpska nestala sa mape, vječni prosperitet bi zavladao u Bosni i Hercegovini, a cijeli region krenuo ubrzano ka Evropskoj Uniji. Ali, tvrdoglavi predsjednik Republike Srpske i lokalni Srbi to ne daju. Dodik govori kako je Republika Srpska jedini garant opstanka Srba zapadno od Drine, kako je ekonomski stabilna i bezbjedna. Činjenice govore da je Milorad Dodik u pravu. Republika Srpska ima veću prosječnu platu od Federacije BiH, samoproglašene Republike Kosovo, Albanije i Sjeverne Makedonije, a sve to uprkos ogromnim pritiscima koji se vrše na Banjaluku.
Umjesto da Amerikanci kažu da je možda vrijeme za promjenu odnosa prema Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj i da umjesto agresivne počnu voditi prijateljsku politiku, nažalost, oni aktivno rade na novom planu političke likvidacije Milorada Dodika, ali i Republike Srpske.
Zato se mora obratiti posebna pažnja na nedavno saslušanje Džejmsa O’brajana, pomoćnika američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove u Senatu Kongresa Sjedinjenih Država. Između ostaloga, Obrajan je informisao senatore i o trenutnoj političkoj i bezbednosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, istaknuvši aktivnosti koje administracija predsjednika Bajdena preduzela protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, te privrednih društava i pojedinaca koji su povezani sa njim.
Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Džejms O’Brajen na FPN u Sarajevu, 2. februar 2024. (Foto: Američka ambasada u Sarajevu)Govoreći o efikasnosti sankcija i drugih mjera, O’brajan je kazao da se „politička, privredna i interesna mreža“ Milorada Dodika nalazi u složenoj finansijskoj situaciji, da nisu u mogućnosti da osiguraju nužna i potrebna finansijska sredstva, te da im je kao posledica sankcija gotovo onemogućeno zaduživanje. Senatore je uvjeravao i da je Dodik pokušao da osigura pozajmice od Rusije, Kine, Mađarske i Srbije, ali da zbog američkih sankcija nije uspio.
O’brajan je zaključio da je Dodik izolovan, da nema ni finansijsku niti ekonomsku podršku, da ostaje bez mogućnosti finansiranja, te da nema nikakvu inostranu i gotovo nikakvu unutrašnju podršku za priču o secesiji. O’brajanu je još samo nedostajalo da ustvrdi kako se Srbi u Republici Srpskoj osjećaju kao Bosanci, ali da im Dodik brani da to iskažu, pa da predstava bude zaokružena.
Međutim, najzlokobniji dio njegovog izlaganja je sledeći. Obrajan je ustvrdio da „Dodik osjeća pritisak i možemo promjeniti politiku primjenom bonskih ovlašćenja, naših sankcija i pritiska procesa pristupanja Evropskoj uniji…“ U ovoj izjavi je neoprezno jasno otkrio kakvu su mračnu budućnost pripremili za Republiku Srpsku i Srbe, a da se Dodik kažnjava samo iz jednog razloga: jer neće da promijeni politiku Republike Srpske, to jest, on ne pristaje na tiho nestajanje Republike Srpske.
Jer, putem Bonskih ovlašćenja, nelegitimni Visoki predstavnik, postupajući kao „domaća vlast“, stavio je van pravne snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javnog sektora Republike Srpske. Posledice se ogledaju u činjenici da se na osnovu toga vrši maksimalni pritisak na Republiku Srpsku i da joj se umnogome ograničavaju investicije.
Smišljeno podrivanje Srpske
Pod izgovorom borbe protiv Dodikove korupcije, američka administracija vodi direktnu borbu protiv Republike Srpske sa ciljem slabljenja njene ekonomije, što bi podstaklo i iseljavanje Srba iz Republike Srpske. U isto vrijeme, iako Aljbin Kurti krši sve moguće dogovore i podriva mir u regionu (o korupciji njegove Vlade je suvišno i govoriti), protiv njega američka administracija ne vodi nikakvu borbu. Upravo suprotno.
Konačno, cilj svih mjera protiv Dodika, a u stvari protiv Republike Srpske, je da kao jedini izvor inostranog finansiranja Srpskoj ostave sredstva koja dolaze u postupku prijema u Evropsku uniju, ali sa strogim uslovima koje mora ispuniti. Upravo je Plan reformi uz Plan rasta za Zapadni Balkan, primjer toga pristupa.
Mjere koje je ugradila Evropska komisija, a koje između ostaloga obuhvataju:
1) imenovanje svih sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine;
2) provođenje i poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na cijeloj teritoriji države Bosne i Hercegovine;
3) ukidanje veta entitetskog i etničkog odlučivanja u pojedinim institucijama države nisu predmet pregovora niti Trojka-HDZ-SNSD imaju mogućnost da ih mijenjaju ili izbace.
Ove tri i druge slične mjere su suština borbe protiv „Dodikovog kriminala i korupcije“. Drugim riječima, dovoljno je da Dodik popusti i potkreše krila Republici Srpskoj i on će se ponovo naći na putu faktora stabilnosti u regionu. Normalno, posle ovog popuštanja tražiće se novo, i tako do gašenja Republike Srpske, a sve pod izgovorom borbe protiv kriminala i korupcije.
Milorad Dodik nakon saslušanja u sudu u Sarajevu sa svojim saradnikom i ministrom spoljne trgovine i i ekonomskih odnosa BiH Stašom Košarcem, 16. oktobar 2023. (Foto: Samir Jordamovic/Anadolu)Zato odgovor može biti samo jedan – borba, a to je odgovor koji trenutno pruža Republika Srpska. Iako je Amerika danas pojedinačno najveća vojna i ekonomska sila na svijetu, ona više nema monopol nad primjenom sile koji je nekada imala. Amerika je razvučena na više frontova, od Ukrajine, preko Bliskog Istoka do Tajvana. Posebno se mora naglasiti pitanje Bliskog Istoka jer je ono prioritetno za američku spoljnu politiku zbog najmoćnijeg lobija u Vašingtonu – izraelskog.
Kada se tome doda iscrpljenost zbog rata u Ukrajini i činjenica da se ruska vojska približava strateški važnom gradu Pokrovsku na istoku Ukrajine, za zvanični Vašington je nepovoljno da sada otvara novi front na Balkanu. Oni mogu da prijete, to će i raditi, vršiće snažan ekonomski pritisak na Republiku Srpsku, izazivati bezbjednosne incidente, ali više od toga u ovome trenutku neće raditi. Važno je samo da rukovodstvo Republike Srpske nastavi putem kojim je išlo i do sada. Popuštanje ne dolazi u obzir.
Takođe, ogromnu ulogu u ovoj borbi igra i Srbija. Bez asisitiranja zvaničnog Beograda, na Banjaluku se ne može izvršiti strateški pritisak. Zato zvanični Beograd mora da se postavi jasno i stavi do znanja Vašingtonu da je jaka Republika Srpska, u skladu sa Dejtonom, za Srbiju prioritet. I da Srbija ni na koji način neće učestvovati u bilo kojem postupku protiv Republike Srpske ili rukovodstva Republike Srpske.
Slaviša Batko Milačić je istoričar i analitičar iz Crne Gore. Ekskluzivno za Novi Standard.
Izvor Novi Standard
Naslovna fotografija: EPA-EFE/Fehim Demir
BONUS VIDEO:
