Nije bilo tako davno kada se saznalo da je Sarajevo zabranilo ulazak u Bosnu i Hercegovinu mnogim licima iz Srbije, što je u Republici Srpskoj protumačeno kao delovanje institucija BiH protiv Srba.
Pretnje javnom redu i miru i poretku Bosne i Hercegovine, bili su navodni razlozi zbog kojih su nadležna tela donela odluku da zabrane ulazak u zemlju profesoru Milošu Koviću, penzionisanom policijskom generalu Bratislavu Dikiću i advokatu Goranu Petronijeviću. Sva trojica su državljani Srbije, kao i još 27 osoba sa famoznog spiska.
Kada to čine neka lica druge nacionalnosti, poput Aljbina Kurtija, premijera privremenih prištinskih institucija, zvanično bi se reklo državljanin Srbije, to ne važi, iako je Narodna Skupština Republike Srpske zahtevala da se Kurti proglasi personom non grata u BiH, jer bi akt njegovog dolaska bio provokacija usmerena protiv Republike Srpske i srpskog naroda.
Ako se osvrnemo na ovaj zahtev već u startu je bilo jasno da od njega nema ništa jer o zahtevu NS RS mora da odluči ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, osvedočeni srbomrzac i onaj što je u UN optužio Srbe za agresiju na BiH.
On je taj koji je bosanskom ambasadoru u Makedoniji naredio da da vizu Kurtiju i njegovoj pratnji za posetu BiH. Domet namere poslanika parlamenta RS seže samo do RS jer ona kao entitet BiH po međunarodnom pravu nema mogućnost da nekom zabrani ulazak u zemlju pa i na tlo RS.
Kao jedina satisfakcija ostaje im obaveza Ministarstva spoljnih poslova BiH da predoči obrazloženje na ovaj zahtev RS, koji će, verovatno, sadržati čistu političku demagogiju kako je eto BiH slobodna država u koju su svi dobrodošli.
Prst u oko
U stvari, ova poseta je samo još jedan način da Bošnjaci zabodu „prst u oko“ Srbiji, jer za njih ne samo da ne važi Ustav Srbije po kojem je KiM njen sastavni deo, već ni izostanak zvaničnog priznanja nazovi države Kosovo od strane BiH (RS je apsolutno protiv toga).
S druge strane, još kako insistiraju na celovitosti i nedeljivosti teritorije BiH, pa čak prete i ratom ukoliko se pomene samostalnost i nezavisnost RS ili da se formira Herceg-Bosna što Hrvati u BiH sve češće iznose.
Da bi sve imalo i „zvanično pokriće“, premijer privremenih kosovskih institucija je boravio u dvodnevnoj poseti Sarajevu na poziv predsednika nevladine organizacije Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99. gde je Kurti na Samitu o „odnosima u regionu“ imao u Gradskoj skupštini Sarajeva uvodnu reč.
U prepunoj sali sarajevske Gradske vijećnice Kurti je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine i Kosova, ratnoj prošlosti i zajedničkim ciljevima – integraciji u evroatlantske sisteme…
Nije premijer privremenih prištinskih institucija propustio da iznese niz optužbi na račun Srbije, poput blago rečeno bizarne da je Srbija „najkič država u Evropi“, do optužbi za terorizam i genocid i da se „Kosovo kao demokratska država silom zakona obračunava sa Srbijom“ i „već tri i po godine pobeđuje“.
Premijer tzv. Kssova u Sarajevu, 6. decembar 2024. (Foto: X/Albin Kurti)A da ne bi sve prošlo bez Rusa, u intervjuu za „Hajat“ TV optužio je zvanični Beograd da zbog Moskve unazađuje celi Zapadni Balkan i da, kako je rekao „oni žele da celi region bude njihov talac“.
Posebnu pažnju je privukla Kurtijeva opasna tvrdnja da u Srbiji ima više Albanaca nego Srba na KiM, odnosno da je Srba samo četiri, a ne 40 odsto stanovništva na KiM kao što, kako je naveo, Srbija želi da predstavi. Odnosno od popisanih 1,58 miliona stanovnika na KiM samo je oko 63.000 Srba.
Upućeni su odmah izračunali da je prema ovoj računici na severu KiM jedan policajac tzv. Kosova na 15-ak Srba jer samo u četiri opštine sa srpskom većinom na severu KiM, u Severnoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, angažovano je oko 2.000 policajaca tzv. Kosova, koji pokrivaju svaku tačku tog prostora.
Da slična proporcija važi za ostale, albanske delove „Kosova“, po ovoj a računici bi u Prištini trebalo da bude oko 11.000, a u Prizrenu 7.000 policajaca. Srbi su prethodni popis, iz 2023, kao i onaj iz 2011. bojkotovali zbog toga što prištinske vlasti nisu dozvolile da se popišu i srpski građani koji su od 1999. godine do popisa proterani sa KiM što oružjem, što ubistvima njihovih članova porodice, što pritiscima, strahom, napadima na imovinu…
(Ne)zvanični susret
Iako je Kurti u Sarajevo došao u „privatnu“ posetu, članovi Predsedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić su ga primili u zvaničnim institucijama, što nije prošlo bez komentara predsedavajuće Predsedništva BiH Željke Cvijanović da su njene kolege sa Kurtijem trebali da razgovaraju „u kafani“.
Bećirović je „nezvanični“ susret iskoristio da kritikuje političare iz RS zbog „gebelsovske propagande“ i blokade implementacije sporazuma iz Berlinskog procesa, dok je Komšić pohvalio kosovsko ukidanje viza za građane BiH kao „značajan korak ka boljoj povezanosti građana i razvoju trgovinske razmjene“, cinično naglasivši da je BiH suverena država i da „entitet RS nema ovlasti u spoljnoj politici“.
Predsednik RS Milorad Dodik veruje da su „kapaciteti Predsedništva iskorištćeni kako bi se Kurtiju dao značaj“. „To šalje određenu poruku i dodatno usložnjava odnose među nama“, kaže Dodik. On je ponovio da RS „nikada neće dopustiti priznanje Kosova“, a predsednik Skupštine RS Nenad Stevandić je optužio Kurtijeve domaćine da „krše principe Dejtona“, a da su oni koji su pozvali Kurtija „pozvali RS na samoopredeljenje“.
Premijer tzv. Kosova Aljbin Kurti u razgovoru sa članom Predsedništva BiH Željkom Komšićem, 6. decembar 2024. (Foto: X/Albin Kurti)Bi je to ujedno i razlog da, pored oštrog protesta zvaničnika RS zbog ove posete (poručili su da je „Kurti bandit koji organizuje napade na srpski narod i SPC na Kosovu i Metohiji“ i da „takvog čoveka ne žele da vide u BiH“) , srpski ministri ne prisustvuju sednici Saveta Ministara na kome je bilo potrebno usvojiti paket reformskih zakona važnih za približavanje EU.
Među Kurtijevim domaćinima u Sarajevu nije bilo hrvatskih zvaničnika iz najuticajnije stranke bh. Hrvata, HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica) BiH. U vreme Kurtijeve posete, u Banjaluci je boravio premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković gde je sa predsedavajućom Veća ministara BiH Borjanom Krišto (HDZ BiH) prisustvovao otvaranju Muzejsko-galerijskog prostora u samostanu „Marija Zvijezda“, kojom prilikom je ponovio da je podrška Hrvatima izvan Hrvatske, posebno u BiH, „glavni prioritet Hrvatske vlade“.
Plenković se u Banjaluci susreo i sa Dodikom koji je tom prilikom govorio o značaju saradnje sa „hrvatskom zajednicom u BiH“.
Besmislene optužbe
Sarajevo je, u stvari, bilo samo prva etapa u Kurtijevoj „šetnji“ po regionu, organizovana sa ciljem Kurtijeve promocije kao premijera funkcionalne države koju, eto ni formalne prepreke u vidu zvaničnog nepriznavanja ne mogu da ugroze. Naročito kod onih u regionu koji su i do sada Srbe i Srbiju neprijateljski gledali i podržavali sve ono što ide na njihovu štetu.
Ako se u Sarajevu nisu susreli, hrvatski premijer Plenković je Kurtija zvanično dočekao u Zagrebu. Posle sastanka i potpisivanja od kojih su dva iz domena ministarstva rada na temu socijalne sigurnosti, zajedno su se obratili na konferenciji za medije.
Pored navoda o odličnoj ekonomskoj saradnji i razmeni između „Kosova“ i Hrvatske, položaja hrvatske manjinske zajednice koja živi na KiM, prisustva više od 150 hrvatskih vojnika u okviru KFOR-a, dotakli su se i onoga što su dvojica zvaničnika govorila o odnosu Prištine i Beograda.
Posebnu pažnju je privukla Kurtijeva opasna tvrdnja da u Srbiji ima više Albanaca nego Srba na KiM
I dok Plenković sve zavija u „oblandu“ uzajamnog poštovanja i fokusiranja na saradnju i proces evropske integracije, napomenuvši kako usput, da se sporazum iz Brisela kvalifikuje kao korak ka de fakto priznanju, ne de jure ali de fakto, Kurti je i ovu priliku iskoristio za paljbu po Srbiji, koristeći pri tom i trenutnu situaciju, posle niza protesta u Srbiji.
„Za vek i po u Srbiji je bilo samo dve i po godine demokratije. Srbija nije demokratska država. Ne poštuju se ljudska prava i manjine. Establišment u Srbiji ne veruje u politički pluralizam, nema vladavine prava i zato ima ovakvih žestokih studentskih protesta. Srbija je samo formalno Republika, a nemoguće je da postane kraljevina i sadržinski. Zato, u ovom jazu, oni su se pretvorili u ono što znamo, u paravojnu državu. Pošalju nam Milana Radoičića da preduzima terorističke akcije, a u Beogradu biju studente. Iz istorijskog iskustva znamo kako se ovo završava, ali izgleda da Beograd nije naučio ništa iz svoje prošlosti“.
Premijer tzv. Kosova Aljbin Kurti i hrvatski premijer Andrej Plenković u Zagrebu, 13. decembar 2024. (Foto: X/Albin Kurti)Priština, kaže dalje Kurti, želi „dobrosusedske odnose“ i zato i postoji Briselski sporazum koji je modelovan kao „dve Nemačke iz ’72 godine i de fakto međusobno priznavanje“. I dok je Srbija „paravojna država“, Kosovo je, kaže – normalna, a za demokratski proces potrebne su dve normalne. „E tu može Brisel da pomogne mnogo više nego što je slučaj danas“, zaključuje Kurti.
Sledeća etapa je bila Kurtijeva poseta Sloveniji, odnosno zvanično je posetio izložbu o kući albanske porodice Bruti i ujedno prisustvovao promociji knjige „Drevni Albanci i stvaranje Istre“ koja je okupila predstavnike albanske zajednice i udruženja iz Slovenije, Hrvatske i Italije.
Kurti je putem Fejsbuka naveo da se u Kopru, u srcu trga Brolo, nalazi kuća porodice Bruti od 1714. godine. „Ova poznata albanska porodica sa porodičnim vezama u Draču, Lježu i Ulcinju, između ostalih, vezuje se i za porodicu Đorđa Kastriota Skenderbega, konačno je nastanjena u Kopru“, reći će Kurti, preskačući istorijski podatak o Skenderbegovom srpskom poreklu, koga su Albanci proglasili za svog nacionalnog heroja.
Nije izostao ni susret sa slovenačkim zvaničnikom, zamenikom premijera Slovenije, ujedno i Ministrom za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Slovenije, Lukom Mesecom. Pored čisto bilataralnih pitanja, Kurti je imao potrebu da zahvali na kontinuiranoj podršci Slovenije „Kosovu“, kako na evropskom i međunarodnom planu, tako i u oblasti bezbednosti, gde slovenačke trupe na Kosovu služe kao deo NATO misije KFOR-a.
I mrtvi bez mira
Svi ti NATO silnici nisu ni prstom mrdnuli da spreče naoružanu Kurtijevu armadu u svakodnevnom maltretiranju i zlostavljanju getoiziranih i okupiranih Srba. Najnoviji podatak pokazuje da albanski ekstremisti ne daju mira ni mrtvim Srbima. Od 1999. godine na KiM je uništeno 10.000 srpskih grobova.
Monaštvo manastira Draganac saopštilo je ranije da su na srpskom groblju u Gnjilanu oboreni spomenici i oskrnavljeni, a da je groblje zaraslo u korov. Naveli su da su dva groblja jedno pored drugog, da je naše porušeno, a albansko netaknuto i sređeno. Podsetili su da je u Gnjilanu nekada živelo 15.000 ljudi.
„U atmosferi kontinuiranih napada i nasrtaja na Srbe, srpsku kulturnu i versku baštinu na Kosovu i Metohiji sve češće nisu pošteđena ni groblja, kao svedočanstva života srpskog naroda na vekovnim ognjištima. Slika porušenog i oskrnavljenog groblja, ne samo da je vandalski i anticivilizacijski čin, već pokazuje zapanjujuće razmere obračuna sa svim što ima prefiks srpskog na prostoru Kosova i Metohije“, navodi se u saopštenju Ministarstva pravde.
O tome Kurtijevi domaćini u regionu ćute, kao što ćuti i evropski zvaničnici. Šta više, u medije je procurila vest da će Savet Evropske unije zatražiće od Srbije da pokrene inicijativu za priznanje simbola tzv. Kosova, dok od Prištine zahteva formiranje Zajednice srpskih opština.
Oskrnavljeno srpsko groblje u Gnjilanu (Foto: Manastir Draganac)U nacrtu izveštaja koji je pripremio Generalni sekretarijat Saveta EU, koji bi trebalo da bude usvojen krajem decembra, navodi se da srpske vlasti nisu preduzele dovoljno mera protiv odgovornih za incidente od prošle godine u Zvečanu i Banjskoj, kao i da je neophodna implementacija Ohridskog sporazuma i napredovanja ka postizanju konačnog sporazuma u okviru dijaloga.
Možda će se nešto promeniti tek 20. januara 2025. godine, posle inauguracije predsednika Donalda Trampa, koji je Ričarda Grenela, nekadašnjeg izaslanika za dijalog Beograda i Prištine u njegovom prvom mandatu, sada odredio da bude zadužen za „najvrelije tačke širom sveta, uključujući Severnu Koreju i Venecuelu“, objavio je budući predsednik SAD na mreži „Istina“. Zapadni mediji su preneli da će Grenel biti fokusiran i na tenzije na Balkanu.
Svi ti NATO silnici nisu ni prstom mrdnuli da spreče naoružanu Kurtijevu armadu u svakodnevnom maltretiranju Srba
Kurti i Grenel nisu baš u najboljim odnosima, za razliku od većine naših političara. Dok je bio izaslanik za dijalog Beograda i Prištine, Grenel je govorio kako međunarodna zajednica treba da bude jedinstvena u osudi Kurtija i njegovih akcija na severu KiM.
Grenel nama možda nije nešto preterano naklonjen, ali definitivno nema tog ličnog animoziteta kojim su se rukovodile američke demokrate i sadašnja administracija, pa čak i neki iz prethodne, takozvane karijerne diplomate, rekao je analitičar Nebojša Malić za Sputnjik.
Skoro jedinstven zaključak analitičara je da Grenel ima razumevanja za srpsku stvar i ne deluje u okviru agende duboke države koja je, inače, i duboko neprijateljski nastrojena prema Srbiji. Treba sačekati Sveti Jovan pa će mnogo toga biti jasnije.
Naslov i oprema teksta: Novi Standard
Izvor: Pečat
Naslovna fotografija: X/Albin Kurti
BONUS VIDEO:
