Srbija, Mađarska i Slovačka na pragu novog saveza?

Srbija, Mađarska i Slovačka na pragu novog saveza?

Kakvu god novu platformu ove tri zemlje planiraju da pokrenu, ona neće imati trajne strateške implikacije s obzirom na mogućnost političkih promena u svakoj od njih. Otuda, jedini interes za „trojno zbližavanje” u ovom trenutku je ekonomski

Predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Dragan Stanojević kazao je krajem prošlog meseca za Izvjestija da Srbija želi savezništvo sa Mađarskom i Slovačkom, što je prethodilo potpisivanju novog sporazuma o vojnoj saradnji između Beograda i Budimpešte, početkom aprila.

U jednoj ranijoj analizi (ovde) ustvrdili smo da bi bilo kakvo mađarsko-srpsko savezništvo, kakvo predsednik Aleksandar Vučić najavljuje, imalo vrlo jasne limite, s obzirom na to da je malo verovatno da bi Mađarska ušla u rat sa Hrvatskom radi odbrane Srbije.

Isto važi i za Slovačku ukoliko potpiše sličan sporazum sa Srbijom. Ipak, ovo potencijalno „trojno približavanje“ moglo bi da postavi osnove za novu platformu centralnoevropske integracije. Pre nego što se detaljnije obrazlože njene konture, treba reći nekoliko reči o tome zašto uopšte postoji interesovanje za ovu ideju. Najefikasnija regionalna integraciona platforma do sada je bila Višegradska grupa koju čine Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska. Ali, nju su unutrašnji sporovi oko ukrajinskog konflikta učinili nefunkcionalnom.

Poljski zvaničnici veoma nediplomatski napadaju premijera Viktora Orbana zbog njegovog pragmatičnog pristupa Rusiji. Takođe, oni i njihove češke kolege iskazuju veliko nepoverenje prema populističko-nacionalističkom premijeru Slovačke Robertu Ficu, čiji su stavovi u velikoj meri usklađeni sa Orbanovim.

To je dovelo do podele Višegradske grupe na de facto blokove, koji su se formirali na osnovu različitih pristupa ukrajinskom konfliktu, što je posledično rezultiralo jačanjem saradnje unutar svakog od tih blokova.

Ministar odbrane Srbije, Bratislav Gašić i ministar odbrane Mađarske, Kristof Salaj-Bobrovnički, potpisuju sporazum o vojnoj saradnji u prisustvu srpskog predsednika Aleksandra Vučića, Beograd, 1. april 2025. (Foto: Ministarstvo odbrane Srbije)

Politike Mađarske i Slovačke prema tom konfliktu u velikoj meri odražavaju i stavove Srbije — sve tri zemlje su u izvesnim prilikama glasale protiv Rusije u Generalnoj skupštini UN, ali se zalažu za brzo političko rešenje ovog posredničkog rata. Glavna razlika, međutim, leži u tome što prve dve zemlje poštuju sankcije Evropske unije protiv Rusije, dok Srbija odbija da sledi politiku Brisela po tom pitanju. Pored toga, Slovačka je naoružavala Ukrajinu pre nego što se Robert Fico vratio na vlast, Srbija je pod sumnjom da to čini indirektno uprkos zvaničnom negiranju, dok Mađarska to nikada nije činila.

U svakom slučaju, njihov u velikoj meri sličan stav prema Rusiji i potencijal za trojnu vojnu saradnju predstavljaju osnovu na kojoj može biti izgrađena nova platforma centralnoevropske integracije.

Očekuje se da će brza pruga koju Kina gradi između grčke luke Pirej i Budimpešte, preko glavnog grada Severne Makedonije, Skoplja, i srpske prestonice Beograda, proširiti trgovinu između Mađarske i Srbije i doneti posredne ekonomske koristi i za Slovačku. To bi mogla biti ekonomska kičma buduće platforme.

Sa druge strane, bezbednosna osnova ove platforme mogla bi biti vezana za koncentrisane i zajedničke napore protiv ilegalne imigracije, što predstavlja znatno širi i inkluzivniji prioritet u odnosu na srpsku bezbednosnu percepciju sporazuma o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova, koju ne dele Mađarska i Slovačka.

Što se tiče političke osnove ove platforme, odnosno njihovog pragmatičnog pristupa Rusiji, ona je trenutno stabilna, ali zahteva kontinuitet vlasti da bi se održala, što, naravno, ne može da se uzme zdravo za gotovo.

Stoga, kakvu god novu platformu centralnoevropskih integracija ove zemlje eventualno planiraju da pokrenu, ona bi trebalo da bude zasnovana na trajnim interesima. Jedini takav interes jeste ekonomski, budući da se politički i bezbednosni interesi mogu promeniti sa smenom vlasti.

Ukoliko do smene ne dođe, šanse da izgrade nešto značajno biće veće. Možda nešto nešto nalik funkcijama Višegradske grupe, sa eventualnom mogućnosti proširenja na nove članice ukoliko se politike susednih zemalja posle izbora usklade sa stavovima osnivača.

 

Naslov i oprema teksta: Novi Standard

 

Prevod: Mihailo Bratić/Novi Standard

 

Izvor: korybko.substack.com

 

Naslovna fotografija: Gerhát Máté

 

BONUS VIDEO:

Svet
Pratite nas na YouTube-u